Ovapia a Yelela Oku Ungula
1. Upange upi wa velapo okuti u kasi oku amamako?
1 Yesu noke yoku eca uvangi kukãi u Samaria, wa sapuila olondonge viaye hati: “Vanji kovapia okuti a yelela ale oku ungula.” (Yoa. 4:35, 36) Osimbu upange woku ungula konepa yespiritu wa kala oku amamako, Yesu wa kũlĩhĩle okuti upange waco wa laikele oku livokiya voluali luosi. Ndaño lovikele a kuete kilu, eye o kasi oku kuatisa kupange waco woku ungula. (Mat. 28:19, 20) Nye ci lekisa okuti upange waco u kasi oku amamako toke eci ocimãho calio ci tẽlisiwa?
2. Nye ci lekisa okuti upange woku ungula u kasi oku livokiya voluali luosi?
2 Upange Woku Ungula Koluali Luosi: Vokuenda kunyamo wupange wo 2009, ketendelo liakundi voluali luosi kua vokiya eci ci soka 3,2 kolopursendu. Kolofeka vina okuti ka va kuatele elianjo lioku kunda, kua kalavo evokiyo lieci ci soka 14 kolopursendu. Etendelo lialilongiso Embimbiliya a lingiwa osãi losãi, li pitahãla 7.619.000, ci lomboloka okuti kua vokiya eci ci soka ovita vitãlo kolohulukãi oku ci sokisa lunyamo wo 2008. Omo okuti upange woku kunda u kasi oku lisanduila kolonepa vialua violuali, kua siata oku tambuiwa apingilo alua olomisionaliu oco va pindisiwe kosikola yo Gileada. Kovitumãlo vimue, kulivo evokiyo lia vana va vangula alimi o kolofeka vikuavo. Eci ci lekisa okuti Yehova o kasi oku yayuisa upange woku ungula osimbu ka wa pitilile kesulilo. (Isa. 60:22) Anga hẽ o kuete ocisimĩlo ca sunguluka lupange woku kunda u kasi oku lingiwa “vocikanjo” cove?
3. Nye vamanji vamue va siata oku sima catiamẽla kocitumãlo cavo coku ungula?
3 Ocitumãlo Cove Coku Ungula: Vamanji vamue, pamue va popia vati: “Ocikanjo cange ka ceci onima yiwa.” Ocili okuti ovikanjo vimue vi moleha ndu okuti ka vi eci onima yiwa ndovikanjo vikuavo, ale ka vi eci apako awa ndeci ca kala kosimbu. Omo liaco, vamanji vamue va siata oku sima okuti onepa yalua yupange woku ungula wa lingiwa ale, kuenje ca kambako lika, oku nyañulula omanu vañami ñami va supapo. Anga hẽ olondaka evi viocili?
4. Ocisimĩlo cipi ca sunguluka tu sukila oku kuata catiamẽla kupange wetu woku kunda, kuenda momo lie?
4 Oku ungula ku ambata upange walua, tunde kefetikilo toke poku malusula. Yesu poku lekisa esilivilo lioku linga upange waco lonjanga wa popia hati: “Okungula kua lua puãi olondingupange viñamiñami. Pingi ku Cime cokungula oco a tume olondingupange koku ungula kuaye.” (Mat. 9:37, 38) Yehova Cime coku ungula, eye wa kũlĩha otembo upange waco u lingiwa kuenda ocitumãlo caco. (Yoa. 6:44; 1 Va Kor. 3:6-8) Cipi ocikele cetu? Embimbiliya li tambulula ndoco: “Omẽle imba ombuto yove, oñolosi eka ka li ka lembuke.” (Uku. 11:4-6) Osimbu upange woku ungula ka wa pitile kesulilo, hatemboko yoku lembuka!
5. Momo lie tu sukilila oku amamako oku lekisa ombili ndaño vocikanjo cetu muli omanu ka va lekisa onjongole?
5 Amamako Oku Ungula: Ndaño okuti ovikanjo vietu via tokekiwa ale olonjanja vialua kuenda omanu va moleha ndu okuti ka va lekisa onjongole, tu sukila oku kuata ombili kuenda ocituwa conjanga. (2 Tim. 4:2) Ovina vi kasi oku pita voluali, vi pondola oku pongolola ovisimĩlo viomanu loku va vetiya oku sokolola kelavoko liomuenyo wavo. Osimbu amalẽhe va kula, pamue va sanda oku kolapo kuenda oku kuata ombembua yovutima. Epandi lietu li pondola oku vetiya omanu. Omo liaco, vana okuti kosimbu ka va tavele kesapulo tu va kundila, citava okuti cilo va tava. Ndaño muẽle vana okuti va likala ocipango esapulo tu va kundila, va sukilavo oku lunguiwa.—Esek. 2:4, 5; 3:19.
6. Nda vocikanjo cetu omanu ka va lekisa onjongole, nye ci tu kuatisa oku amamako oku kuata ombili?
6 Nda vocikanjo cetu omanu ka va lekisa onjongole, nye ci tu kuatisa oku amamako oku kuata ombili? Tu seteka olonjila vikuavo ndeci, oku eca uvangi kovitumãlo violomĩlu, pamue votelefone okuti ka tu kundila lika konjo lanjo. Ale citava oku seteka olonjila viñi viñi vioku fetika ombangulo. Tu pondola oku pongolola esokiyo lietu oco tu kunde koñolosi ale kalivala ana okuti omanu va sangiwa kolonjo viavo. Citava okuti, tu likolisilako oku lilongisa elimi likuavo oco tu kundile olondaka viwa komanu valua. Tu pondola oku vokiya upange wetu poku litumbika kupange wakundi va velapo. Ale tu ilukila vovikanjo vina muli akundi vatito. Nda tua kuata ocisimĩlo ca sunguluka lupange woku ungula, tu ka likolisilako oku talavaya kupange waco wa velapo.
7. Tu ka amamako oku linga upange woku ungula toke otembo yipi?
7 Omo okuti oku ungula ku kuete otembo yaco ya sokiyiwa, olongunja ka vi lekisa owesi woku ungula ovaima, ale oku livala lupange waco osimbu owo ka wa puile. Upange woku ungula konepa yespiritu, u sukilavo oku lingiwa lonjanga. Tu ka amamako oku linga upange woku ungula toke otembo yipi? “Toke kesulilo lioluali,” ale ceci “esulilo liya.” (Mat. 24:14; 28:20) Ndeci ca linga Ondingupange ya velapo ya Yehova, etu tu yongolavo oku tẽlisa upange tua tambula. (Yoa. 4:34; 17:14) Omo liaco, tu amamiko oku lekisa ombili kupange woku kunda, lesanju, kuenda ocisimĩlo ca sunguluka toke kesulilo. (Mat. 24:13) Momo upange woku ungula handi ka wa puile!
[Etosi lia velapo kemẽla 2]
Oku ungula ku ambata upange walua tunde kefetikilo toke poku malusula