Ene Amalẽhe, Nye Vu Ka Linga Lomuenyo Wene?
“Si yaki ndu o veta ño ofela.”—1 VA KOR. 9:26.
1, 2. Oco o kuate onima yiwa osimbu o kasi oku kula, ocimãleho cipi o sukila oku kuata?
NDA o yongola oku enda kocitumãlo cimue kua kũlĩhĩle, o sukila oku kuata omapa kuenda ombusula. Omapa yi ku kuatisa oku kũlĩha pocitumãlo o sanguiwa loku ku songuila oku wa loña. Ombusula yi ku kuatisa oku lisonguila ove muẽle. Pole, nda ku tẽla oku talavaya lovikuata evi vivali, ovio ka vi ku kuatisa. Oco ove ku ka nyelele, o sukila oku kũlĩhĩsa ciwa oku wa loña.
2 Osimbu o kasi oku kula o liyakavo locitangi ndeci comunu o linga ungende. Pole, ove o kuete omapa kuenda ombusula ya koleliwa. Embimbiliya li sokisiwa lomapa yi ku kuatisa oku nõla onjila endela. (Olosap. 3:5, 6) Nda wa pindisa utima wove, o ka tẽla oku endela vonjila ya sunguluka. (Va Rom. 2:15) Embimbiliya li kasi ndombusula. Oco o kuate onima yiwa komuenyo, o sukila oku kũlĩha oku wa loña. Omo liaco, litumbikila ovimãho viwa.
3. Onima yipi yi tunda koku litumbikila ovimãho ndomo ca lomboluiwa la Paulu kelivulu lia va Korindo 9:26?
3 Upostolo Paulu wa lekisa esilivilo lioku litumbikila ovimãho loku likolisilako oku vi tẽlisa, poku soneha hati: “Si yoloka loku tatãla, si yaki ndu o veta ño ofela.” (1 Va Kor. 9:26) Nda wa litumbikila ovimãho, o ka tẽla oku yoloka lekolelo. Kuenda o ka linga ovina vialua viatiamẽla koku nõla efendelo, upange, olohuela kuenda epata. Pamue ove o liyaka lovisimĩlo vialua haivio via tatama. Pole, nda wa linga esokiyo liwa poku tiamisila utima wove kovina viosi o linga volonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku, ku ka vetiyiwa oku endela vonjila ka ya sungulukile.—2 Tim. 4:4, 5.
4, 5. (a) Nye ci ka pita love nda kua litumbikilile ovimãho? (b) Momo lie o sukilila oku kuata onjongole yoku sanjuisa Suku?
4 Nda kua litumbikilile ovimãho, akamba vove vo kosikola kuenda alongisi, va ka ku vetiya oku linga ovina ovo va sima okuti via sunguluka. Ndaño wa litumbikila ale ovimãho, omanu vamue va ka ku vetiya oku kuama ovisimĩlo viavo. Poku yevelela kovisimĩlo viavo lipula ndoco, ‘Ovimãho viavo hẽ vi ka ñuatisa oku ivaluka Ululiki wange osimbu ndumalẽhe, ale vi ka ndi yapuisa?’—Tanga Ukundi 12:1.
5 Momo lie o sukilila oku kuata onjongole yoku sanjuisa Suku? Momo Yehova wa tu ĩha ovina viwa. (Tia. 1:17) Yehova o sesamẽla olopandu viomunu lomunu pokati ketu. (Esit. 4:11) Kuli hẽ onjila yikuavo yoku lekisa olopandu okuti oku ivaluka Yehova poku litumbikila ovimãho viove ci sule? Tu konomuisi ovimãho vi kuete esilivilo kuenda eci o sukila oku linga oco o vi tẽlise.
Ovimãho Vipi o Pondola Oku Kuata?
6. Ocimãho cipi ca velapo o sukila oku kuata, kuenda momo lie?
6 Ndomo tua ci konomuisa vocipama ca pita, ocimãho ca velapo ove o sukila oku litumbikila, oku tava okuti olondaka vi sangiwa Vembimbiliya, viocili. (Va Rom. 12:2; 2 Va Kor. 13:5) Citava okuti akamba vo kosikola va tava kelongiso liokuti ovina via tukuluka ño, kuenda kalongiso atavo esanda omo lioku vetiyiwa lomanu vakuavo. Pole, ove ku tava lika kondaka yimue omo lioku kisikiwa la vakuene. Ivaluka okuti Yehova o yongola okuti u vumba lutima wosi. (Tanga Mateo 22:36, 37.) Isietu wokilu o yongola okuti ove o pamisa ekolelo liove.—Va Hev. 11:1.
7, 8. (a) Oku litumbikila ovimãho votembo yitito ci pamisa ndati ekolelo liove? (b) Onima yipi o ka kuata poku tẽlisa ovimãho wa litumbikila votembo yitito?
7 Momo lie ku litumbikila ovimãho o pondola oku tẽlisa votembo yimue yitito, oco o pamise ekolelo liove? Oku likutilila eteke leteke cimue pokati kovimãho viaco. Ocina cimue ci ku kuatisa oku linga olohutililo viwa haivio vi teta onimbu, oku patekela ovina via pita vokuenda kueteke loku vi kongela volohutililo viove. Ku ka tukule lika ovitangi wa liyaka lavio, tukulavo ovina via ku sanjuisa. (Va Fil. 4:6) Ocimãho cikuavo, oku tanga Embimbiliya eteke leteke. Ove hẽ, wa kũlĩha okuti nda wa tanga ovipama vikuãla veteke, o ka malusula Embimbiliya kesulilo liunyamo?a Osamo 1:1, 2, yi popia ndoco: “Wa sumũlũha omunu [wa sanjukila] ovihandeleko via Yehova . . . [haeye] o sokolola ovihandeleko viaye utanya luteke.”
8 Ocimãho catatu o pondola oku tẽlisa votembo yimue yitito, oku pongiya olohongele viekongelo oco ece atambululo. Kefetikilo citava okuti o tanga etambululo pamue ocisonehua cimue. Noke kuata ocimãho coku eca atambululo volondaka viove muẽle. Etambululo letambululo eca, ocilumba ku Yehova. (Va Hev. 13:15) Pana okuti wa tẽlisa ale ovimãho viaco, ekolelo liove li ka kula, kuenje o ka eca olopandu ku Yehova loku litumbikila ovimãho vio koloneke vio kovaso.
9. Nda handi kua fetikile oku kunda, ocimãho cipi o sukila oku kuata?
9 Ovimãho vipi o sukila oku litumbikila kovaso yoloneke? Nda handi kua fetikile oku kundila omanu olondaka viwa, kuata ocimãho coku linga ohundi Yusoma kovaso yoloneke. Noke yoku tẽlisa ocimãho caco, ku ka pumbe osãi layimue. O ka kuata uloño woku talavaya Lembimbiliya kupange woku kunda. Nda wa ci linga, o ka kuata onjongole yoku linga upange walua woku kunda. O pondola oku amamako oku kuata onepa kupange woku kunda konjo lanjo kuenda oku likolisilako oku songola alilongiso Embimbiliya. Pole, nda handi kua papatisiwile, momo lie ku kuatela ocimãho coku litumbika loku papatisiwa Ndombangi yimue ya Yehova Suku?
10, 11. Amalẽhe va papatisiwa va sukila oku litumbikila ovimãho vipi kovaso yoloneke?
10 Nda wa papatisiwa ale ndufendeli wa Yehova, kuli ovimãho vimue o pondola oku litumbikila kovaso yoloneke. Citava okuti olonjanja vimue o kuatisa akongelo ana a kuete ovikanjo vi sukila ekuatiso liakundi. Citavavo oku pesela olohõlo luhayele wove kupange wakundi va sokamo pamue akundi votembo yosi. Eci ci soka ekũi liolohulukãi kakundi votembo yosi va ka ku sapuila okuti upange waco u ku kuatisa oku ivaluka Usovoli wove votembo yove yumalẽhe. Evi vimue pokati kovimãho o pondola oku tẽlisa osimbu o kasi konjo yolonjali viove. Ekongelo o kasi li ka kuatisiwavo poku tẽlisa ocimãho caco.
11 Kuli ovimãho vikuavo okuti ka vi kuatisa lika ekongelo lina ove o kasi. Citava okuti o linga esokiyo lioku ka talavaya kocitumãlo cimue, ale kofeka kuli esukila linene liakundi. Citavavo oku litumbika kupange woku tunga Olonjanjo Viusoma, lolo filiale kolofeka vikuavo. O pondola oku iñila kupange wo Betele, ale kupange wumisionaliu. Pole, epapatiso, olio enanga liatete o sukila oku eca oco o tẽlise ovimãho viaco. Nda handi kua papatisiwile, kũlĩhĩsa ovina via kongela voku tẽlisa ovimãho viaco komuenyo wove.
Kuata Ocimãho Coku Papatisiwa
12. Nye vamue va papatisiwila, kuenda momo lie ka ca sungulukilile oku ci linga?
12 O lombolola ndati ocimãho cepapatiso? Omanu vamue va sima okuti epapatiso li teyuila omunu kekandu. Vakuavo va yongola oku papatisiwa omo okuti akamba vavo va papatisiwa ale. Amalẽhe vamue va ci lingila ño oku sanjuisa olonjali viavo. Epapatiso hahuminyo yimueko yi ku tateka oku linga ovisimĩlo vi kasi vutima wove; kuenda ove ku papatisiwila ño omo vakuene va ku kisika oku ci linga. Ove o papatisiwa lika vepuluvi lina okuti wa limbuka eci ca kongela voku kala Ombangi ya Yehova leci o limbuka okuti wa lipongiya kuenda o kuete onjongole yoku kakatela kohuminyo yaco.—Uku. 5:4, 5.
13. Momo lie o sukilila oku papatisiwa?
13 Oku tẽlisa ocikundi Yesu a eca koloñame viaye coku ‘linga olondonge loku va papatisa,’ olio esunga lieci tu papatisiwila. Eye wa lekisa ongangu yaco poku papatisiwa. (Tanga Mateo 28:19, 20; Marko 1:9.) Omo liaco, epapatiso olio enanga lia velapo omunu o yongola oku popeliwa a sukila oku eca. Noke yoku tukula ndomo Noha a tunga ocimbaluko, muna eye kumue lepata liaye veya oku popeliwa Ketande, upostolo Petulu wa popia hati: “Eci ci linga ocisetahãi cepapatiso. Cilo epapatiso liu popela, omo Yesu Kristu a pinduka.” (1 Pet. 3:20, 21) Eci ka ci lomboloka okuti ove o papatisiwa lika locimãho coku popeliwa nda kua moleha ocisalu cimue. Pole, ocisola o kuetele Yehova loku u vumba lutima wosi, lomuenyo wove wosi lolondunge viove longusu yove yosi, oco ci ku vetiya oku papatisiwa.—Mar. 12:29, 30.
14. Momo lie vamue va susõhaila oku papatisiwa, pole ekolelo lipi ove o kuete?
14 Vamue va susõha oku papatisiwa omo liohele yoku tundisiwa vekongelo. Ove hẽ o kuetevo ohele yaco? Kacĩviko oku kuata ohele. Momo wa kũlĩha okuti oku kala Ombangi ya Yehova ocikele cimue cinene. Kuli hẽ esunga likuavo? Pamue kua limbukile handi okuti oku kapako olonumbi via Suku oyo onjila ya velapo. Oku sokolola ovitangi vi iyilila koku tomba olonumbi Viembimbiliya ci ku kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka. Handi vali, ocisola o kuetele Suku oco ci ku kuatisa oku kapako olonumbi viaye, okuti oku likolela ove muẽle hacoko. Eyi, ondimbukiso yokuti ove wa liketisa. Embimbiliya li popia okuti ovitima viomanu ka va lipuile vie yuka elimbi. (Yer. 17:9) Pole, nda wa amamako oku ‘lilava ndeci ca popia ondaka ya Suku’ o ka kuata onima yiwa. (Tanga Osamo 119:9.) Nda ove o kasi oku susõha oku papatisiwa, potolola ocitangi caco.b
15, 16. Ndamupi o limbuka okuti wa lipongiyila oku papatisiwa?
15 Oco hẽ, o limbuka ndati okuti wa lipongiyila oku papatisiwa? Onjila yimue oku lipula ove muẽle ndoco: ‘Ndi tẽla hẽ oku lomboluila omanu alongiso a velapo Embimbiliya? Ngendaenda hẽ kupange woku kunda ndaño okuti olonjali viange ka va ci lingainga? Nda siata hẽ oku enda kolohongele viosi Viakristão? Anga hẽ ndi ivaluka eteke nda tamalãla leyonjo liakamba vange? Ndi ka amamako oku vumba Yehova ndaño okuti olonjali viange lakamba vange va liwekapo oku ci linga? Nda siata hẽ oku likutilila oco ñuate ukamba uwa la Suku? Anga hẽ nda linga ale ohutililo yelitumbiko ku Yehova?’
16 Epapatiso enanga limue li pongolola omuenyo womunu kuenda ocikele cimue cinene. Ove hẽ wa kula ale kespiritu oco ece enanga liaco? Oku kula kespiritu ka ku lomboloka lika oku linga olohundo viwa kembumbua, pamue oku eca atambululo awa kolohongele. Ku lomboloka oku tiamisila ovisimĩlo viove kolonumbi Viembimbiliya. (Tanga Va Heveru 5:14.) Nda wa eca ale enanga liaco, o kuete esumũlũho lioku vumba Yehova lutima wove wosi loku kuata ovituwa vi lekisa okuti wa litumbika muẽle kokuaye.
17. Nye ci ka ku kuatisa oku liyaka lovitangi vi keya noke yepapatiso?
17 Noke yoku papatisiwa, o ka kuata esanju lialua lioku vumba Suku. Pole, o ka liyaka lalambalalo a seteka ekolelo lepandi liove. (2 Tim. 3:12) Ku ka sime okuti o tẽla oku liyaka lovitangi viaco lika liove. Pinga ekuatiso kolonjali viove. Sapela la vamanji va pama kespiritu vekongelo liove oco va ku kuatise. Kuata ukamba la vamanji vana okuti va ka ku kuatisa. Ivaluka okuti Yehova o ku tata, kuenda o ku ĩha ongusu yoku liyaka lovitangi.—1 Pet. 5:6, 7.
O Tẽlisa Ndati Ovimãho Viove?
18, 19. Oku konomuisa ovina via velapo ci kuete esilivilo lie kokuove?
18 Ndaño ove o kuete onjongole yiwa, anga hẽ olonjanja vimue o sima okuti ku kuete otembo yoku linga ovina o yongola oku linga? Nda oco, o sukila oku konomuisa ovina wa velisapo vali. Ocindekaise: Nyañula ociyenjo, noke kapamo ovawe. Kilu liovawe aco, kapako eseke. Kaliye ociyenjo ce yuka to lovawe kuenda eseke. Pesila posi ovawe leseke. Onjanja eyi, kapa tete eseke vociyenjo, noke kilu lieseke kapako ovawe. Anga hẽ vociyenjo mu kala evelo? Sio. Momo eseke olio lia livangako.
19 Ocindekaise eci ci lekisa ndomo ove o pondola oku talavaya lotembo. Nda olomapalo ovio wa pitisa kovaso, ku ka kuata otembo yoku linga ovina viespiritu. Pole, nda wa kapako elungulo Liembimbiliya lioku “limbuka ovina via velapo,” o ka kuata otembo yoku linga ovopange Usoma kuenda olomapalo vimue.—Va Fil. 1:10.
20. Nda ove o liyaka lasakalalo kuenda atatahãi osimbu o likolisilako oku tẽlisa ovimãho viove, nye o sukila oku linga?
20 Osimbu o likolisilako oku tẽlisa ovimãho viove, oku kongelamo epapatiso, olonjanja vimue o ka liyaka lasakalalo kuenda atatahãi. Omo liaco, “tuika Yehova ocitele cove kuenje eye o ku kuatisa.” (Osa. 55:22) Cilo ove o kuete esumũlũho lioku kuata onepa kupange wa velapo haiwo u sanjuisa una u kasi oku lingiwa koluali luosi okuti, oku kunda loku longisa omanu. (Ovil. 1:8) Citava okuti ove o nõlapo oku tala ndomo vakuene va linga upange waco. Ale oku kuata onepa kupange waco wesanju. Ku ka tepulule olohõlo viove kupange Wusoma. Nda wa “ivaluka Usovoli wove voloneke viove viutila,” lalimue eteke o ka livela.—Uku. 12:1.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga Utala Wondavululi 1 Yenyenye wo 2009, kemẽla 15-18.
b Oco o kuatisiwe, tanga elivulu Os Jovens Perguntam Respostas Práticas, Volume 2, ocipama 34.
O Tambulula Ndati?
• Oku litumbikila ovimãho ci kuete esilivilo lie?
• Ovimãho vipi okuti via sunguluka oku vi tẽlisa?
• Voku tẽlisa ocimãho coku papatisiwa mua kongela nye?
• Oku konomuisa ovina via velapo ci ku kuatisa ndati oku tẽlisa ovimãho viove?
[Elitalatu kemẽla 13]
O kuete hẽ ocimãho coku tanga Embimbiliya eteke leteke?
[Elitalatu kemẽla 15]
Nye ci ka ku kuatisa oku tẽlisa ocimãho coku papatisiwa?
[Elitalatu kemẽla 16]
Nye o lilongisila kocindekaise eci?