Talavaya Lovimãho Viespiritu Oco o Sivaye Ululiki Wove
“NDAOKUTI omunu umue vokalunga ka kũlĩhĩle oku a loña, eye enda konele yosi ofela yi kasi oku sikila.” Olondaka evi via tukuiwa lonoño yimue yo ko Roma wa kala kocita catete, vi lekisa ocili cimue ci kuete esilivilo cokuti: Oco tu kale ciwa komuenyo, tu sukila oku tumbika ovimãho.
Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu omanu va tumbilile ovimãho komuenyo. Noha wa talavaya eci ci soka 50 kanyamo kuenda “wa tunga ocimbaluku oco a popele vakuanjo yaye.” Uprofeto Mose “wa luluvalele koku tambula onima.” (Va Heveru 11:7, 26) Yehosua una wa piñala Mose, wa tambula ocikele ku Suku coku tambula ofeka yo Kanana.—Esinumuĩlo 3:21, 22, 28; Yehosua 12:7-24.
Kocita catete K. K, ovimãho viespiritu Paulu a tumbikile, via vetiyiwa lolondaka via Yesu viokuti, “olondaka evi viwa Viusoma vi ka kundilua koluali luosi.” (Mateo 24:14) Paulu poku vetiyiwa lasapulo kuenda ovinjonde a tambula ku Ñala Yesu, oku kongelamo ocikele coku ‘ambata onduko yaye ku vakualofeka,’ wa kuatisa calua koku tumbika akongelo alua Akristão ko Ásia Menor kuenda ko Europa.—Ovilinga 9:15; Va Kolosai 1:23.
Ocili okuti afendeli va Yehova vokuenda kuanyamo, olonjanja viosi va li tumbikile ovimãho kuenda va vi telẽlisa kuenje va eca esivayo ku Yehova. Koloneke vilo tu pondola oku tumbika ndati ovimãho viespiritu? Ovimãho vipi tu pondola oku tumbika kuenda olonjila vipi tu kuama oco tu vi tẽlise?
Oku Kuata Ovisimĩlo Via Sunguluka ci Kuete Esilivilo
Tu pondola oku tumbika ovimãho kolonepa viosi viomuenyo wetu, momo voluali lulo omanu va kuetevo ovimãho komuenyo. Pole, ovimãho viespiritu ka via lisokele levi violuali lulo. Olonjanja vialua omanu voluali va vetiyiwa lonjongole yoku kala ohuasi kuenda oku kuata ekemãlo ale unene. Ka ca sungulukile oku tumbika ovimãho lovisimĩlo evi! Ovimãho vi eca esivayo ku Yehova Suku, vina vi kuete elitokeko lefendelo tu eca kokuaye ale vi kuatisa Usoma waye. (Mateo 6:33) Ovimãho viaco vi vetiyiwa locisola tu kuetele Suku kuenda omanu locimãho coku sumbila Suku.—Mateo 22:37-39; 1 Timoteo 4:7.
Poku tumbika ovimãho viespiritu kuenda oku vi tẽlisa tu sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka ci kale nda okuti tu kasi oku sanda oku kuata ovikele ale nda tu yongola oku kula konepa yespiritu. Pole halonjanja viosiko tu ka tẽlisa ovimãho vietu ndaño okuti tu kuete ovisimĩlo via sunguluka. Tu pondola oku tumbika ndati ovimãho loku vokiya epondolo lioku vi tẽlisa?
Tu Sukila Oku Kuata Onjongole Yocili Yoku Tẽlisa Ovimãho
Sokolola ndomo Yehova a lulika oluali. Lolondaka viokuti, “kua kala oñolosi kuenda omẽle,” Yehova wa tumbika olotembo oco a lulike ovina. (Efetikilo 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) Eci a fetika oku lulika ovina, eye wa kũlĩhĩle ciwa ocimãho ceteke liaco. Kuenje Suku wa tẽlisa ocipango caye. (Esituluilo 4:11) Yovi wa popia hati: “Eci eye [Yehova] a yongola oku linga cimue, eye o ci linga.” (Yovi 23:13) Ocili okuti Yehova a kuata esanju poku mola “cosi a lulika” loku popia okuti, “ca posoka calua!”—Efetikilo 1:31.
Oco ovimãho vietu vi tẽlisiwe, tu sukila oku kuatavo onjongole yocili. Nye ci ka tu kuatisa oku kuata onjongole yaco? Ndaño muẽle cina ongongo ya kala upolokoso, Yehova wa mola ale ndomo oyo ya laikele oku kala okuti—ocitumãlo cimue ca posoka haico ceca esivayo kuenda ekemãlo kokuaye. Cimuamue haico okuti, onjongole yoku tẽlisa ovimãho tua tumbika, yi pondola oku livokiya poku sokolola konima yi tunda koku tẽlisa ocimãho caco. Eci oco ca li pita lumalẽhe umue o tukuiwa Tony o kuete 19 kanyamo. Eye lalimue eteke a ivaleleko ovina a mola eci a nyula o Betele Yolombangi Via Yehova Kutakelo yo Europa. Tunde keteke liaco, Tony wa enda oku lipula ndoco: ‘Nda ca kala ndati oku talavaya pocitumãlo cimue ndeci?’ Tony wamamako oku ci sokolola kuenda wa likolisilako oco a tẽlise ocimãho caco. Noke lianyamo amue, eye wa yeva esanju lialua eci ocicapa caye coku talavaya ko Betele ca taviwa!
Oku linga ukamba lomanu va tẽlisa ovimãho viavo, ci pondola oku tu kuatisa oku kuata onjongole yoku tẽlisa ovimãho vietu. Manji umue o tukuiwa Jayson o kuete 30 kanyamo, eci a kala umalẽhe ka solaile oku enda kupange woku kunda. Pole noke lioku mala osikola ya pita pokati, eye wa iñila kupange wukundi wotembo yosi. Nye ca kuatisa Jayson oku kuata onjongole yoku kala ukundi wotembo yosi? Eye wa tambulula hati: “Oku sapela lakundi votembo yosi loku talavaya lavo kupange woku kunda, ca ndi vetiya calua.”
Oku Soneha Ovimãho Vietu ci Pondola Oku tu Kuatisa Oku vi Tẽlisa
Ocisimĩlo cimue ci pondola oku lomboloka ciwa eci tu nõla olondaka vioku ci situlula. Soma Salomone wa limbuka okuti olondaka vi nõliwa pondola oku kuata unene ndeci olosongo vi songuila komuenyo. (Ukundi 12:11) Eci ku sonehiwa olondaka viaco, vi pondola oku vetiya ovisimĩlo kuenda utima wetu. Eli olio esunga lieci Yehova a tumila olosoma vio Isareli oco vi sonehe ovo muẽle okopia yimue Ocihandeleko. (Esinumuĩlo 17:18) Omo liaco, ca sunguluka oku soneha ovimãho tu kuete, ovina tu sukila oku linga oco tu vi tẽlise, ovina vi pondola oku tateka ovimãho viaco kuenda ovina tu linga oco tu vi yule. Ci kuatisavo oku limbuka ovina tu sukila oku lilongisa, ovoloño tu sukila oku kuata kuenda omanu va pondola oku tu kuatisa.
Oku tumbika ovimãho konepa yespiritu ca kuatisa calua manji Geoffrey okuti vokuenda kuotembo yalua wa kala ukundi o likasi vocikanjo cimue ocipãla vofeka yo ko Ásia. Vocipikipiki ukãi waye wa fa. Noke yotembo yimue, manji Geoffrey wa nõlapo oku tumbika ovimãho kupange waco. Noke yoku soneha ovina a yonguile oku linga, lohutililo wa tumbika ocimãho coku fetika alilongiso atatu Embimbiliya toke kesulilo liosãi. Eteke leteke wa enda oku konomuisa upange waye kuenda oku kula kuaye konepa yespiritu. Anga hẽ wa tẽlisa ocimãho caye? Eye o pondola oku tambulula lesanju okuti wa ci tẽlisa momo, wa fetika alilongiso akuãla Embimbiliya!
Tumbika Ovimãho o pondola Oku Tẽlisa Vokuenda Kuotembo Yitito
Kefetikilo ovimãho vi molẽha ndu okuti ka via lelukile. Manji Tony wa tukuiwa ale, kokuaye oku talavaya ko Betele Yolombangi Via Yehova ca kala ndonjoi yimue. Eye wa ambatele omuenyo umue ka wa sungulukile kuenda ka li tumbikile handi ku Suku. Pole manji Tony wa nõlapo oku ambata omuenyo umue u litava lolonumbi via Yehova kuenda wa tumbika ocimãho coku papatisiwa. Noke yoku tẽlisa ocimãho caco, wa tumbika ocimãho coku kala ukundi wa sokamo kuenda ukundi wotembo yosi. Eye wa soneha vokalendariu eteke a yonguile oku fetika. Noke lioku talavaya ndukundi wotembo yosi vokuenda kuotembo yimue, ocisimĩlo coku talavaya ko Betele ka ca kaile vali ndojoi.
Etu tu sukilavo oku tumbika ovimãho tu yongola oku tẽlisa vokuenda kuotembo yalua levi tu yongola oku tẽlisa vokuenda kuotembo yitito. Ovimãho viotembo yitito, vi pondola oku tẽlisiwa osimbu tu likolisilako oku tẽlisa ovimãho viotembo yalua. Oku konomuisa olonjanja viosi ovina tua linga oco tu tẽlise ovimãho vietu, ci pondola oku tu kuatisa oku tiamisila utima kocimãho caco. Oku likutilila olonjanja vialua ku Yehova catiamẽla kovimãho vietu, ci ka tu kuatisa oku amamako locimãho caco. Upostolo Paulu wa popia hati: “Likutilili olonjanja viosi.”—1 Va Tesalonike 5:17.
Tu Sukila Oku Likolisilako Kuenda Oku Kuata Epandi
Ku ka kala ovimãho vimue okuti ka tu ka tẽla oku vi tẽlisa, ndaño tua linga asokiyo awa kuenda tu kuete onjongole yoku vi tẽlisa. Ocili okuti ndonge Yoano Marko wa sumuile calua omo okuti upostolo Paulu ka yonguile oku u ambata kungende waye wavali wumisinaliu! (Ovilinga 15:37-40) Marko wa sukilile oku lilongisila kesumuo liaco loku linga apongoloko kocimãho a kuatele coku vokiya upange waye. Eci oco eye a linga. Noke yotembo yimue, Paulu wa tukula Marko lonjila yimue ya sunguluka kuenda Marko wa kuatele ukamba uwa lupostolo Petulu ko Bavulono. (2 Timoteo 4:11; 1 Petulu 5:13) Citava okuti Marko wa kuata esumũlũho linene lioku soneha ulandu umue wa tunda ku Suku watiamẽla komuenyo wa Yesu kuenda upange waye woku kunda.
Pamue ka ci leluka kokuetu oku tẽlisa ovimãho vietu konepa yespiritu ndaño okuti tu likolisilako. Ka tu li wekapo pole, tu sukila oku konomuisa oku kula kuetu konepa yespiritu, oku kũlĩhĩsa nda ocimãho cetu handi ca sunguluka kuenda oku pongolola ocimãho caco nda ci sukiliwa. Eci kuiya atateko tu sukila oku likolisilako kuenda oku kuata epandi. Soma Salomone wa tu kolisa poku popia hati: “Ovina viosi ove o linga vi eca peka lia Yehova, kuenje asokiyo ove a ka kuata onima yiwa.”—Olosapo 16:3.
Pole olonjanja vimue ekalo liomuenyo li koka okuti ka tu tẽla oku tẽlisa ovimãho tua yonguile. Ndeci, ekambo liuhayele ale ovikele vepata vi koka okuti ka tu tẽla oku tẽlisa ovimãho vietu. Pole lalimue eteke ka tu ka ivaliko okuti, onima ya velapo tu pondola oku kuata, omuenyo ko pui Vocumbo Celau palo posi. (Luka 23:43; Va Filipoi 3:13, 14) Tu kuata ndati onima yaco? Upostolo Yoano wa soneha hati: “Una o linga ocipango ca Suku, o kala otembo ka yi pui.” (1 Yoano 2:17) Ndaño okuti pamue ekalo lietu ka li tu ecelela oku tẽlisa ocimãho cimue, handi tu pondola oku amamako oku ‘Sumbila Suku yocili kuenda oku kapako ovihandeleko viaye.’ (Ukundi 12:13) Ovimãho viespiritu vi tu kuatisa oku amamako oku tiamisila utima koku linga ocipango ca Suku. Omo liaco, tu talavayi lovimãho vietu oco tu sivaye Ululiki wetu.
[Okakasia kemẽla 22]
Ovimãho Viespiritu tu Pondola Oku Tumbika
○ Oku tanga Embimbiliya eteke leteke
○ Oku tanga ovipama vosi Viutala Wondavululi kuenda Viomasuli!
○ Oku mioñolola olohutililo vietu
○ Oku kuata apako espiritu
○ Oku likolisilako oku vokiya upange wetu
○ Oku mioñolola upange woku kunda kuenda oku longisa
○ Oku loñoloha koku eca uvangi ka wa sokiyiwile, uvangi lotelefone kuenda oku kundila kovitumãlo violomĩlu