Ove hẽ o Pondola “Oku Enda ko Makedonia”?
1. Nye ca vetiya Paulu kuenda akamba vaye oku enda ko Makedonia?
1 Kunyamo wa 49 N.Y.Y. upostolo Paulu wa tunda ko Antiokea yo ko Suria kungende waye wavali umisionaliu. Ocimãho caye ca kala oku pasuisa va Efeso kuenda alupale akuavo o ko Asia Menor. Pole lekuatiso liespiritu sandu vocinjonde wa lalekiwa oku “yokila ko Makedonia.” Eye lakamba vaye va tava lesanju kuenje va kuata esumũlũho lioku tumbika ekongolo liatete kocitumãlo caco. (Ovil. 16:9, 10; 17:1, 2, 4) Koloneke vilo kolonepa vimue violuali kuli esukila liolondingupange koku ungula. (Mat. 9:37, 38) Ove hẽ o pondola oku kuatisa kupange waco?
2. Momo lie vamue ka va siatelele oku linga esokiyo lioku ilukila kofeka yikuavo?
2 Citava okuti o kuete onjongole yoku kala omisionaliu nda Paulu, pole pamue kua lingile handi esokiyo liwa lioku ilukila kofeka yikuavo. Pamue ku ci lingi omo utunga wove ka u ku ecelela oku pindisiwa kosikola yo Gileada pamue wu manji umue ukãi okuti kua kuelele handi ale o kuete omãla vatito. Citava okuti kua lingile esokiyo lioku ilukila kofeka yikuavo omo pamue o sima okuti ku ka tẽla oku lilongisa elimi liaco. Pamue kofeka o kasi cilo o kasililiko ño omo liekambo liolombongo kuenje o susoha oku tunga vofeka yaco. Noke yoku ci kũlĩhĩsa lohutililo o ka limbuka okuti ekalo liaco ka li ku tateka oku ilukila kofeka yikuavo kuli esukila liakundi.
3. Momo lie oku pindisiwa ndomisionaliu hacoko lika ceca onima kupange woku kundila kofeka yikuavo?
3 Nye ci Sukiliwa Koku Pindisiwa Ndomisionaliu? Nye ca kuatisa Paulu lakamba vaye oku tẽlisa ciwa upange wavo? Ovo va kuatisiwa la Yehova kuenda espiritu sandu liaye. (2 Va Kor. 3:1-5) Ndaño ekalo liove ka liecelela oku tambula epindiso lilikasi, o pondola oku kuata onima yiwa yoku kundila kofeka yikuavo. Ivaluka okuti o kasi ale oku tambula epindiso Kosikola Yupange Wakristão kuenda Kohongele Yupange. Nda ocimãho cove oku pindisiwa ko Gileada ale kosikola yikuavo, oku ilukila kofeka yikuavo oco o seteke upange umisionaliu, ci ka ku leluka nda o tava epindiso likuavo.
4. Momo lie vamanji va kuka va sukilila oku yuvula oku kuata ovisimĩlo viokuti ka va pondola oku kundila kofeka yikuavo?
4 Vamanji va Kuka: Vamanji va kuka okuti va pama kespiritu kuenda va kuete uhayele uwa, va pondola oku kuatisa oku kundila kofeka kuna ku sukila akundi. Wa liwekapo ale oku talavaya kupange woku sanda eteku? Vamue va siata oku tambula ekuatiso limue okuti li va ecelela oku landa ovina va sukila oku kongelamo oku tata uhayele wavo okuti kofeka va kala ci sule.
5. Lombolola ulandu wa manji umue wa liwekapo oku talavaya kupange woku sanda eteku okuti wa ilukila kofeka yikuavo.
5 Manji umue wa liwekapo oku talavaya kupange woku sanda eteku okuti ukulu wekongelo haeye ukundi wotembo yosi wa tunda kofeka yimue va vangula Ongelesi, kuenje wa ilukila Kombuelo yocifuka co Asia oco a kuatise ocimunga cimue cakundi eceya va vangula Ongelisi. Ocimunga caco ca kundila 30.000 kovingendeleyi via kala kocitumãlo caco. Vokuenda kualima avali, 50 komanu va endaenda kolohongele. Manji wa soneha hati: oku ilukila kocitumãlo caco ca kala esumũlũho liocili lia ndi nenela esanju. Otembo ka yi ngecelela pole nda tukulako ño ovolandu amue.
6. Lombolola ulandu wa manji umue ufeko wa ilukila kofeka kua kala esukila lialua.
6 Vamanji Akãi ka va Kuelele: Yehova wa siata oku vetiya vamanji akãi oco va kundile olondaka viwa kolofeka kuli esukila lialua liakundi. (Osa. 68:11) Manji umue ufeko wa kala locimãho coku kundila kofeka yikuavo, pole olonjali viaye via kuatele ohele locitumãlo oku eye a yonguile oku enda. Eye wa nõla ofeka yimue okuti ka ya kuatele ovitangi viopulitika ale vioku sanga olombongo, kuenje wa sonehela kofiliale kuenda wa tambula olonumbi a sukilile. Vokuenda kuanyamo epandu a kala kofeka yaco, wa kuata asumũluho alua. Eye wa soneha hati: “Konjo nda kuata apuluvi atito oku fetika alilongiso Embimbiliya. Pole oku talavaya kocitumãlo kuli esukila, ca ndi kuatisa oku songola alilongiso alua kuenda oku mioñolola uloño wange woku longisa.”
7. Lombolola ulandu wepata limue okuti lia ilukila kofeka yikuavo.
7 Apata: Nda ove o kuete omãla eci hẽ ci ku tateka oku ilukila kofeka kuli esukila liakundi volondaka viwa? Epata limue li kuete omãla vavali okuti umue o kuete ecelãla, ukuavo ekũi lianyamo, va seteka oku ci linga. Inaco wa soneha ulandu wavo hati: “Tu kuete esanju lialua lioku tekuila omãla vetu kulo omo okuti va kuete ukamba la vamanji akundi valikasi kuenda olomisionaliu.” Tua siata oku tambula asumũlũho omo lioku talavaya kocitumãlo kuli esukila lialua.
8. Citava hẽ oku kundila kofeka yikuavo ndaño kua lilongisile elimi liaco? Ci lombolola.
8 Oku Sakalala Lelimi: O kasi hẽ oku sima oku lilongisa elimi limue oco ilukile kofeka yikuavo? Elimi o vangula li vanguiwavo kolofeka vikuavo ku sukila akundi Vusoma. Manji umue lukãi waye va vangula Ongelesi va ilukila kofeka yimue va vangula elimi lio Espanyõle okuti kua kala ovingendeleyi vialua vi vangula Ongelesi. Noke yoku tambula esapulo li tunda kofiliale liokuti kuli akongelo alua velimi Liongelesi a sukila ekuatiso, va nõlapo limue kuenda va li nyula olonjanja vialua. Poku tiukila konjo, va linga esokiyo lioku tepulula ovina va landaile vosãi kuenje, ca va kuatisa oku seleka olombongo vi tẽla vokuenda kunyamo. Eci va tiukilako vali, vamanji vo pocitumãlo caco va va kuatisa oku sanda onjo ya leluka oku yi fetela.
9, 10. Vana va tunda vofeka yavo oku enda kofeka yikuavo nye va sukila oku kũlĩhĩsa, kuenda momo lie?
9 Ovingendeleyi: Ove hẽ wa ilukila kofeka yimue osimbu handi kua fetikile oku lilongisa ocili? Citava okuti, kofeka wa tunda kuli esukila lialua lia vakuakungula. Wa sokolola ale oku tiukila kofeka yove oco o kuatise kupange waco? Pamue ci leluka kokuove oku sanga upange kuenda ocitumãlo coku kala okuti una o tunda kofeka yikuavo ci sule. Citava okuti ove o tẽla ale oku vangula elimi liaco. Eci ci kuatisa omanu valua oku tava kesapulo Liusoma okuti, omunu una hanungiko yofeka ci sule.
10 Ulume umue wo ko Albania wa ilukila ko Italia ndocingendeleyi oku sanda upange loku tumaisa olombongo kepata liaye lia kala ko Albania. Noke yoku lilongisa ocili, wa fetika oku longisa elimi lio Albanês kocimunga cimue cakundi valikasi co ko Italia ca laikele oku ilukila kocitumãlo cimue kua kala esukila lialua ko Albania. Manji yaco wa soneha hati: “Ovo va sokiya oku enda kocikanjo kuna nda tunda. Ndaño ka va tẽlele oku vangula elimi liaco, ovo va lekisa onjongole yoku enda. Elimi liange kuenda ocikoti cange ko Albania. Nye ñasi oku linga kulo ko Italia?” Manji wa nolapo oku tiukila ko Albania oco a ka kuatise kupange woku kunda olondaka viwa. Eye wa popia ndoco: “Anga hẽ nda livela omo nda siapo upange kuenda olombongo ko Italia? Sio! Nda sanga upange wa velapo ko Albania. Kokuange upange wa velapo haiwo u nena esanju oku vumba Yehova lovina viosi o kuete!”
11, 12. Vana va kasi oku sima oku ilukila kofeka yikuavo nye va sukila oku linga?
11 Ndomo ci Lingiwa: Osimbu Paulu kuenda akamba vaye ka va endele ko Makedonia va sokiya oku enda kutundilo, pole ‘va tatekiwa lespiritu sandu’ kuenje va tiukila konano. (Ovil. 16:6) Eci va pitila ocipepi lo Bitunia, Yesu wa va tateka. (Ovil. 16:7) Yehova, lekuatiso lia Yesu o kasi oku amamako oku songuila upange woku kunda. (Mat. 28:20) Omo liaco, nda o yongola oku ilukila kofeka yikuavo, pinga ekuatiso lia Yehova vohutililo.—Luka 14:28-30; Tia. 1:5; tanga okakasia losapi hati, “Ndomo o Kũlĩha Nda Ofeka wa Nõla ku Sukila Muẽle Ekuatiso.”
12 Vangula eci catiamẽla kocimãho cove lakulu vekongelo kuenda vamanji va loñoloha kespiritu. (Olosap. 11:14; 15:22) Tanga ovipama via sandekiwa vi lombolola catiamẽla koku talavaya kolofeka vikuavo kuenda kũlĩhĩsa ofeka o yongola oku nõla. O pondola hẽ oku nyula ofeka wa nola oku ilukilako, vokatembo kamue katito? Nda wa limbuka okuti ci tava oku ilukila kofeka yikuavo, sonehela ko filiale yofeka yaco poku kuama onumbi yi molẽha vo Anuário oco o tambule olonumbi vikuavo. Pole ku ka tume ukanda wove ko filiale, weca tete kakulu vekongelo liove, oco va sonehemo uvangi ukuavo osimbu ka va u tumile.—Tanga elivulu Organizados para Fazer a Vontade de Jeová kamẽla 111-112.
13. Kovina vipi o filiale yi ku kuatisa, pole ocikele cipi ove o kuete?
13 O filiale yi ka ku ĩha olonumbi viofeka wa nola oco vi ku kuatise kueci o yongola oku linga. Pole, vukanda waco ka va tukula ovina ndeci, olombongo vioku feta onjo, o visto, ale ovina vikuavo viatiamẽla kovihandeleko viofeka ale ocitumãlo o ka kala. Eci ci lekisa okuti omunu lomunu o sukila oku sokolola ciwa osimbu ka ilukile. Handi vali, ove o kuete ocikele coku sapela loseketa yofeka yaco, ale eci catiamẽla ko visto kuenda koku sanga upange. Vana va ilukila kofeka yikuavo va sukila oku landa ovo muẽle ovina va sukila kuenda ovina vikuavo vi kisikiwa lovihandeleko viofeka.—Va Gal. 6:5.
14. Utate upi u sukiliwa poku nyula ale oku ilukila kofeka yina okuti upange woku kunda u kasi oku tatekiwa?
14 Olofeka Vina Okuti Upange Woku Kunda u Kasi Oku Tatekiwa: Kovitumãlo vimue vamanji va sukila oku lekisa utate kefendelo liavo. (Mat. 10:16) Akundi vana va nyula, ale vava va ilukila kocitumãlo caco va sukila oku kũlĩha olonjila vi kuamiwa kupange wetu oco ka va ka kape kohele ekalo lia vamanji vofeka yaco. Nda o kasi oku sima oku ilukila kofeka yaco, lekuatiso liakulu vekongelo sonehela ko filiale vofeka o kasi osimbu kua endeleko.
15. Vana okuti ka va kuete epondolo lioku iluka, va vokiya ndati upange wavo woku kunda?
15 Nda ku Kuete Epondolo Lioku Iluka: Nda ku kuete epondolo lioku ilukila kofeka yikuavo, ku ka sumue. Pamue “epito [likuavo] linene lioku linga upange” lia ku yulukila. (1 Va Kor. 16:8, 9) Ove o sukila oku sokolola ciwa nda o pondola oku ilukila kolupale lumue, ale kimbo likuavo yofeka kuna kuli esukila lialua liakundi Vusoma. Citava okuti manji ukuakunyula akongelo wa kũlĩha ocitumãlo cimue kuli esukila oco ilukileko. Citava okuti o kuatisa ekongelo lielimi liofeka yikuavo ale ocimunga cimue. Ale o vokiya upange wove woku kunda vekongelo liove. Ndaño ekalo liove ka li ecelela, ocina ca velapo ceci okuti o kasi oku talavaya lutima wosi kefendelo liove.—Va Kol. 3:23.
16. Vana va yongola oku ilukila kofeka yikuavo tu va tenda ndati?
16 Wa kũlĩha hẽ manji umue wa loñoloha kespiritu okuti o kuete ocimãho coku talavaya kofeka yikuavo kuli esukila? Nda oco, u kuatisa kuenda u pamisa! Eci Paulu a tunda ko Antiokea yo ko Suria, otembo yaco lua kala olupale lunene luatatu Wuviali wo Roma (noke lio Roma kuenda o Alexandria). Omo okuti ocikanjo caco ca kala cinene, ekongelo lio Antiokea lia sukilile calua ekuatiso lia Paulu kuenda nda vo kuatela ongeva. Embimbiliya ka li lekisa nda vamanji ovo va vetiya Paulu oku tunda volupale. Ovo ka va sokoluile lika ocikanjo cavo, pole va kũlĩhĩle okuti “epia liaco, oluali.”—Mat. 13:38.
17. Asunga api oku sokolola oku ‘enda ko Makedonia’?
17 Paulu kuenda akamba vaye va kuata esumũluho omo lioku tava kelaleko lioku pita ko Makedonia. Osimbu va kala ko Makedonia kolupale luo Filipoi, va sanga Ludia kuenje ‘Yehova wa situlula utima waye oku yeva olondaka via popia Paulu.’ (Ovil. 16:14) Sokolola esanju Paulu kuenda akamba vaye olomisionaliu va kuata eci Ludia lepata liaye va papatisiwa! Kalupale alua ku sangiwa omanu vakuavitima via sunguluka nda Ludia okuti handi lomue wa va kundila esapulo Liusoma. Nda ove wa “enda ko Makedonia,” o ka kuatavo esanju lioku va sanga kuenda oku va kuatisa.
[Okakasia vielitalatu kemẽla 5]
Ndomo o Kũlĩha Nda Ofeka wa Nõla ku Sukila Muẽle Ekuatiso
• Kũlĩhisa o Anuário yunyamo ulo. Kũlĩhisavo etendelo liomanu ukundi lukundi a sukila oku kundila.
• Konomuisa vo Índice ovipama kuenda ovolandu o kolofeka vikuavo.
• Sapela lakundi vana va nyulile ofeka yaco ale pamue vana va kalako.
• Nda o kasi oku sima oku ka kundila kofeka kuna va vangula elimi liove, kũlĩhisa volono vimue ndeci vo Internet, oco o kũlĩhe etendelo liomanu va vangula elimi liove.