Olonumbi Kolomitavaso vi Songola Osikola
VEKONGELO lekongelo, umue ukulu wekongelo o nõliwa oco a kale mitavaso ukuakusongola Osikola Yupange Wakristão. Nda wa tambula ocikele caco, esanju liove o lekisa kosikola yaco kuenda onjongole yove yoku kuatisa ondonge londonge oku amako kespiritu, li pondola oku kala ocina cimue ca velapo kueci osikola yi pondola oku tẽlisa vekongelo liene.
Onepa yimue ya velapo yocikele cove, oku songola Osikola Yupange Wakristão vekongelo liene osemana losemana. Ivaluka okuti, vekongelo muli vali omanu vakuavo, halondongeko lika vina via nõliwila oku linga onepa kepuluvi limue. Songola osikola lonjila yimue okuti ekongelo liosi li ivaluisiwa levetiyo, olonumbi viatiamẽla kovimãho vimue viosikola pokati kevi via tukuiwa kemẽla 5 toke 8 lielivulu lilo.
Lekisa onjongole kolondonge viosi, cikale okuti onepa va tambula yoku tanga, yoku linga ocindekaise, ale yoku linga ohundo. Va kuatisa oku kapako eci va kasi loku linga ndepuluvi lioku amako kuavo kupange wa Yehova, okuti hacimueko ño va kuete oku tẽlisa. Ocili okuti, elikolisilo omunu lomunu pokati kavo a linga, olio osapi ya velapo yoku amako kuavo kespiritu. Pole ci kuetevo esilivilo okuti, ove o lekisa onjongole yocisola kokuavo, yoku va kuatisa oku limbuka esilivilo liatosi elungulo ovo va tambula, kuenda oku va lomboluila ndomo va pondola oku kapako alungulo aco. Oco eci ci tẽliwe, yevelela lutate kolohundo viosi oco o pondole oku eca alungulo a kuatisa.
Ivaluka okuti o kuete oku fetika kuenda oku sulako losikola votembo ya sokiyiwa. Eca ongangu yiwa oco okuti alomboluilo ove a tiamẽla koku eca alungulo ka a pitahãla votembo ya sokiyiwa. Nda ohundo yondonge ya pitahãla votembo ya sokiyiwa, ove ale ñuatisi yove, u kuete oku linga yimue ondimbukiso. Ondonge yi kuete oku sulako lulala a kala loku vangula kuenda oku sia embumbua. Nda olonepa vikuavo viosikola via pitahãla votembo ya sokiyiwa, teta onimbu kalomboluilo ove, kuenje noke o vangula lamanji kesulilo liohongele.
Nda okuti hapo o kasi, te ove wa songola osikola. Nda kepuluvi limue kua tẽlele oku iya kohongele, ukulu umue ukuavo wekongelo, okuti wa nõliwa ale tete losungu yakulu vekongelo, eye o kuete oku songola osikola. Nda o sukila ekuatiso koku linga asokiyo, koku soneha kuenda koku ava olopapelo viovipama kolondonge, ale koku sanga ava vaka piñanya koku linga onepa yimue, ci tava okuti umue oñuatisi yakulu vekongelo, wa nõliwa losungu yakulu vekongelo, oku kuatisa kovina evi.
Oku Sonehisa Olondonge. Vetiya akundi vosi oco va li sonehise kosikola. Vana va siata oku lekisa ombili koku likongela lekongelo, ci tava okuti va li sonehisavo nda va tava kalongiso Embimbiliya kuenda nda vomuenyo wavo va siata oku kapako olonumbi Viakristão. Eci umue a lekisa onjongole yoku lisonehisa kosikola, u yolela lesanju. Nda omunu waco handi hukundiko, ove u mitavaso yosikola o kuete oku vangula laye oco u lekise eci ci kisikiwa koku lisonehisa kosikola. Ciwa oku ci lingila kovaso yomunu o kasi loku songola elilongiso liaye Liembimbiliya (ale kovaso ya umue pokati kolonjali viaye okuti Ombangi ya Yehova). Olonumbi evi vimuamue levi vi kisikiwa komunu umue o yongola oku kala ukundi ka papatisiwile, vi sangiwa velivulu Organizados Para Efetuar o Nosso Ministério, kamẽla 97 toke 99. Kala lopapelo ya ndopo mua sonehiwa olonduko via vosi va lisonehisa kosikola.
Oku Kuama Emẽla Lielungulo. Emẽla Lielungulo liondonge londonge li sangiwa velivulu liaye a tambula, kemẽla 79 toke 81. Ndomo ca lekisiwa vondimbukiso yi kuete evala, elungulo liosi okupisa kueli 1 toke 17, ci tava okuti li nõliwa nda ondonge ya ihĩwa ocikele coku tanga. Konepa yoku lekisa ovindekaise, atosi osi elungulo okupako elungulo 7, 52, kuenda 53, ci tava okuti a nõliwa. Atosi osi, okupako etosi 7, 18, kuenda 30, ci tava okuti a nõliwa poku eca elungulo liatiamẽla kolohundo.
Eci ondonge yi ilikiwila oku tẽlisa etosi limue lielungulo, mitavaso yosikola o kuete oku kũlĩhĩsa velivulu liondonge nda o lapi ya taya apa pa linga hati “Eteke lia Sokiyiwa” ocipepi letosi liaco lielungulo. Pana okuti ondonge ya linga ale onepa yaye, u pulila pokanele nda eye wa linga ocipama coseteko ci lekisiwa kesulilo liocipama catiamẽla ketosi liaco. Nda eye wa ci linga, taya ondimbukiso vokakasia ka sangiwa vemẽhi liapa pa sonehiwa hati oseteko. Nda wa imba onumbi kondonge oco yamiseko oku talavaya vetosi limuamue, ka ci sukila oku taya lacimue vemẽla lielungulo. Eci o kuete oku linga, oku sia ño muẽle ndoco apa pa sonehiwa hati “Eteke lia Tẽlisiwa.” Pevelo liaco pa kuete oku kapiwa lika ondimbukiso cina okuti kaliye ondonge ci tava okuti yi pita ketosi likuavo. Handi vali, kemẽla 82 lielivulu liondonge, konele yepĩli ku kuete oku kapiwavo ondimbukiso yeteke omunu a linga ocindekaise cimue. Evelo lia siwa kemẽla lielungulo kuenda kemẽla liovindekaise, liecelela okuti omunu o linga ocindekaise caco olonjanja vivali. Olondonge vi kuete oku kala lalivulu avo vokuenda kuohongele.
Ilikila ño ondonge etosi limosi lielungulo vonjanja. Ndomo ca siata, ciwa oku ilika atosi elungulo ndomo a sangiwa kulala. Pole, nda olondonge vimue vi lekisa eloñoloho lia velapo, ove ci tava okuti o va vetiya oku lilongisa atosi amue ovipama kuenda oku a kapako ovo muẽle. Noke, ci tava okuti o va kuatisa katosi ana ove o sima okuti aka va kuatisa vali koku kala olohundi viwa kuenda alongisi vawa.
Ndaño okuti ondonge ya lisonehisa ale kosikola vokuenda kuanyamo alua, eye oka kuatisiwa calua nda wa lilongisa kuenda wa kapako alilongiso osi. Oco o kuatise olondonge vimue konepa yimue va sukila vali ekuatiso, ove o kuete oku va nõlela atosi ana a likuata lekuatiso va sukila okuti ku kuama ño ulala watosi ndomo wa sokiyiwa.
Oku Eca Elungulo. Poku eca elungulo kuama ciwa ongangu kuenda olonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. Olondonge vi kuete oku limbuka okuti cikale elungulo lieciwa cikale ocituwa ndomo elungulo liaco lieciwa, via vialiwa lovihandeleko via velapo Viondaka ya Suku.
Ivaluka okuti ove o kasi loku “talavaya” kumosi la vamanjove alume lakãi. (2 Va Kor. 1:24) Ndeci ovo, ove o sukilavo oku likolisilako oku mioñoloha kuloño wove woku kala ohundi kuenda ulongisi. Ove muẽle, lilongisa elivulu lilo, kapako alungulo alio, kuenda eca ongangu yiwa oco vakuene va yi kuame.
Osimbu o ci linga, likapela ocimãho coku kuatisa olondonge oco vi tẽle oku tanga ciwa, oku kala olohundi viwa, kuenda alongisi vawa. Oco o tẽle oku ci linga, likolisilako oku eca ekuatiso liosi li sukiliwa okuti ondonge londonge yi kũlĩha eci etosi letosi li lomboloka, kuenda oku kũlĩhavo esunga lieci atosi aco a kuetele esilivilo, kuenda ndomo atosi aco a kapiwako. Elivulu lilo lia sokiyiwa lonjila yimue okuti lika ku kuatisa oku ci linga. Pole, kokuove ku kisikiwa vali calua okuti haku tangako lika olondaka vi sangiwamo. Lombolola ocisimĩlo olondaka viaco vi kasi loku pitiya kuenda ndomo ocisimĩlo caco ci kapiwako.
Nda ondonge ya linga ciwa ketosi limue, u pandiya. Loku teta onimbu, lombolola eci ca lingisa okuti eye o litunda ciwa, ale lekisa esunga liesilivilo lieci eye a linga. Nda wa limbuka okuti eye o kuete epondolo lioku linga vali calua ketosi limue, kũlĩhĩsa okuti eye colomboloka esunga lieci a sukilila oku likolisilako vali. U sapuila ndomo a pondola oku tẽlisa ocimãho caco. Pole, poku ci linga teta onimbu kuenda lekisa umbombe.
Ivaluka okuti komanu valua, oku votoka oco va linge onepa yimue kovaso yowiñi, ca va tĩlila calua. Nda omunu wa limbuka okuti ka lingile ciwa onepa yaye, eye pamue o lipula nda hĩse oku amamako ale hĩse oku liwekapo. Setukula Yesu, okuti ka sasuĩle “oluneva lua sasõha” kuenda ka imĩle “ocinyaña ci taima.” (Mat. 12:20) Poku eca elungulo, o kuete oku kapako ndomo ondonge yi liyevite loku talavo nda ndopo a fetika, ale ukundi wosimbu. Epandiyo limue liocili, li vetiya omunu oku likolisilako longusu yaye yosi.
Tata olondonge viosi lesumbilo. Elivulu lia Va Roma 12:10 li tu sapuila hati: “Koku sumbila, velisipo vakuẽle.” Helungulokuolio liwa kasongui Vosikola Yupange Wakristão! Nda ondonge ukulupo vali okuti ove umãlehe, kapako onumbi yi sangiwa kelivulu 1 Timoteo 5:1, 2. Eci elungulo lina mua kongela oku linga apongoloko atiamẽla kocituwa coku linga ocina cimue lieciwa lumbombe, cikale akulu cikale amalẽhe, va litava vali lonjanga.—Olosap. 25:11.
Poku eca elungulo kondonge, velisapo oku lekisa esilivilo lielilongiso eye a kasi loku tambula. Esilivilo liaco, hakulingako ño ciwa olohundo oco a pandiyiwe kuenda oco a pite ketosi likuavo lielungulo. Ocimãho celilongiso liaco, haku kalako ohundi kuenda ulongisi umue okuti omanu vosi vo komõha. (Olosap. 25:27) Onjongole yetu oku talavaya longavelo yetu tua tambula yoku vangula oco tu sivaye Yehova kuenda oku kuatisa vakuetu oku u kũlĩha loku u kuatela ocisola. Elilongiso tu tambula vosikola, li tu kuatisa oku linga ciwa upange wa tukuiwa kelivulu lia Mateo 24:14 kuenda 28:19, 20. Vokuenda kuotembo, vamanji vana va papatisiwa okuti va tẽlisa a kisika a sukiliwa, ci tava okuti va lalekiwa oco va kuatise oku tata “ocunda ca Suku” okuti va kala olohundi kuenda alongisi vowiñi.—1 Pet. 5:2, 3.
Imba onumbi kolondonge okuti eci va tambula onepa yimue, va kuete oku tanga ocipama ci vangula eci catiamẽla ketosi va ilikiwila vokuenda kuoloneke vimue noke yoku tambula onepa yaco. Va vetiya oku kapako eci ovo va lilongisa, poku pongiya onepa yavo yosikola, koku vangula kuavo kueteke leteke, poku eca atambululo volohongele, kuenda kupange woku kunda.
Oku Eca Ovipama. Eci ci kuete oku lingiwa eci handi kua kamba olosemana vitatu. Ovipama viaco, ciwa okuti vi sonehiwa vopapelo nda ci tava.
Ovipama vina mua kongela oku longisa ekongelo, vi kuete oku eciwa kakulu vekongelo, hĩse ku vana okuti vaka linga ciwa ovipama viaco, kuenda koloñuatisi viakulu vekongelo vana okuti alongisi vawa.
Poku nõla vipi olohundo vieciwa ku vamanji alume ale vievi vieciwa ku vamanji akãi, kuama olonumbi vi sangiwa vemẽla liulandu wosikola. Nda vekongelo muli alume vatito pole muli akãi valua vana vakuakulinga olohundo violondonge, kala lutate woku ecelela okuti vamanji alume vakuatapo vali epuluvi lialua lioku linga olohundo vina okuti haviokutangako lika Embimbiliya pole mua kongela vali calua.
Kapako ekalo liomunu lomunu poku eca ovipama. Ci sukila hẽ okuti umue ukulu wekongelo ale umue oñuatisi yakulu vekongelo o kuata onepa kosikola vuteke umuamue eye a kuete onepa Kohongele Yupange ale vosemana yimuamue eye a kuete ohundo yowiñi vekongelo? Ci sukila hẽ oku eca onepa kumanji umue ukãi okuti o yi linga vuteke umuamue la umue omõlaye umalẽhe, una eye pamue a sukila oku kuatisa? Kũlĩhĩsavo nda ocipama caco ciwa ku umue umalẽhe ale ku umue o kasi loku lilongisa ño okuti handi ka papatisiwile? Konomuisavo okuti ocipama caco ci likuata letosi lielungulo lina ondonge yi kasi loku likolisilako oku tẽlisa.
Kolonepa vieciwa ku vamanji akãi, ondonge oyo muẽle yi nõla ocindekaise aka linga loku kuama olonumbi vi sangiwa kemẽla 78 kuenda 82. Ndaño ku nõliwa ale umue manji oka kala oñuatisi, ci tava okuti ku kongeliwa vali manji umue watatu. Nda ondonge ya pinga yimue oñuatisi okuti yi likuata vali ciwa locindekaise cika lekisiwa, epingilo liaye li kuete oku kapiwako.
Ovimunga Vikuavo. Nda vekongelo muli eci ci pitahãla 50 kolondonge via lisonehisa kosikola, pamue ciwa oku kũlĩhĩsa nda ci tava oku sanga ovitumãlo vikuavo muka lingiwila olohundo violondonge. Vovitumãlo viaco evi, ci tava okuti mu lingiwila olonepa viosi violondonge ale mu lingiwila lika olohundo vivali via sulako, cosi catiamẽla ño kesukila lio pocitumãlo.
Ocimunga locimunga, ci sukila oku kuata usongui wa loñoloha, hĩse umue ukulu wekongelo. Kovitumãlo vina okuti kuli esukila lia piãla, umue oñuatisi yakulu vekongelo wa loñoloha ciwa, ci tava oku kuatisa konepa eyi. Vamanji vaco, va kuete oku nõliwa losungu yakulu vekongelo. Mitavaso yosikola, o kuete oku talavayela pamosi lavo oco okuti oku amako kuondonge londonge ku kuamiwa ciwa, kocitumãlo cosi ño aka lingila onepa yaye.
Elilongiso Lioku Tanga. Nda osungu yakulu vekongelo ya pitila kocisimĩlo cokuti omanu vamue vekongelo va sukila oku lilongisa oku tanga ciwa velimi li vanguiwa vekongelo, ci tava okuti ku lingiwa esokiyo liatiamẽlako ndoku vokiya Kosikola Yupange Wakristão. Velilongiso liaco ci tava okuti mu kongela oku lilongisa oku soneha ale oku tanga ciwa.
Elilongiso liaco, ka ci sukila okuti li lingiwa votembo yimuamue eci olohundo violondonge vi kasi oku lingiwa Vosikola Yupange Wakristão. Momo pamue otembo ya sokiyiwila osikola ka yi tẽla oco kueciwe ekuatiso li sesamẽla. Akulu vekongelo va kuete oku nõla otembo elilongiso liaco li kuete oku lingiwa kuenda eci ci sukila oku lingiwa. Oku ci tiamisila kekalo liokocitumãlo, ci tava okuti ku sokiyiwa oku longisa ocimunga colondonge ale oku longisa umue umue.
Ci sukila oku ñola ulongisi umue wa loñoloha. Ciwa okuti ocikele caco ceciwa kumanji umue ulume okuti o tanga ciwa haeye wa kũlĩha ciwa elimi liaco. Nda ka kuli manji layumue ulume wa loñoloha, akulu vekongelo ci tava okuti va pinga umue manji ukãi wa loñoloha oco a ece ekuatiso konepa eyi. Eye te wa futa elesu poku longisa ocimunga caco.—1 Va Kor. 11:3-10; 1 Tim. 2:11, 12.
Okalivulu ka kuete osapi ya popia hati, Aplique-se à Leitura e a Escrita, ka sangiwa ale valimi alua. Oko ka sokiyiwila muẽle oku longisa oku tanga loku soneha. Ci tava okuti kueciwa ovipama vikuavo vielilongiso, cosi catiamẽla ño keloñoloho lioku tanga liava va lisonehisa. Pana okuti olondonge viamako ale calua, ovo va kuete oku vetiyiwa oku kuata onepa Kosikola Yupange Wakristão.
Ove u mitavaso Yosikola Yupange Wakristão, o kuete ocikele cinene koku kuatisa ekongelo. Lipongiya ciwa, kuenda loku ci tiamisila kelungulo li sangiwa kelivulu lia Va Roma 12:6-8, tenda ocikele cove ndongavelo yimue ka yi sokisiwa wa tambula peka lia Suku.