Ndomo o Pondola Oku Kuata Ekalo Liwa
NDECI olonjali vi tekula ciwa omãla vavo loku va yonguila ekalo liwa, haico Yehova a siata oku linga. Omo liocisola a tu kuetele, o tu sapuila eci ci tu nenela ekalo liwa kuenda eci ci tu nenela ovitangi. Embimbiliya poku lombolola eci catiamẽla komunu o pokola Kondaka ya Suku, li popia hati: “Cosi a linga o sumũlũha laco.”—Osamo 1:3.
Nda omunu una o pokola kolonumbi via Yehova wa sumũlũha, momo lie omanu valua ka va kuetele ekalo liwa lesanju komuenyo? Oku konomuisa lutate ocinimbu eci Cosamo, ci tu ĩha etambululo. Kuenda ci tu kuatisavo oku limbuka ndomo tu pondola oku kuata ekalo liwa.
‘Alungulo Olondingaĩvi’
Ukualosamo wa lungula eci catiamẽla kohele yoku “endaenda lalungulo olondingaĩvi.” (Osamo 1:1) Satana Eliapu, eye usongui ‘wolondingaĩvi.’ (Mateo 6:13) Embimbiliya li tu sapuila okuti, Satana eye “ombiali yoluali lulo.” Kuenje, ‘oluali luosi lu kasi povaka aye.’ (Yoano 16:11; 1 Yoano 5:19) Omo liaco, alungulo osi a siata voluali lulo, a situlula lika ovisimĩlo via Satana.
Alungulo api olondingaĩvi via siata oku eca? Ndomo tua siata oku ci mola, olondingaĩvi viosi via tomba Suku. (Osamo 10:13) Alungulo avo atiamẽla koku tomba Suku, a kasi kolonepa viosi. Oluali koloneke vilo, lu vetiya lika “oñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo waluo.” (1Yoano 2:16) Olono viasapulo via siata oku tu vetiya oku kuata lika ovisimĩlo vioku sandiliya ovokuasi. Ovisoko viovopange, via siata oku pesela ci soka 500 kolohuluwa violondolare vokuenda kunyamo, oco vieciwe kolono viasapulo vi vetiya omanu oku landa ovikuata viokaliye, ndaño okuti va vi kuete ale. Asapulo aco, a siata oku pongolola ovituwa viomanu viatiamẽla koku landa ovikuata. Kuenje omanu ka va kuete vali ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla koku kuata ekalo liwa.
Cilo omanu va yongola lika oku kuata ovina vimue okuti, kosimbu ka va kuatele onjoi yoku vi sanga. Momo va sima okuti, nda omunu ka kuete ovina viaco, ka kuata esanju lekalo liwa komuenyo. Pole, ovisimĩlo evi viesanda kuenda “ka via tundile ku Isia, te koluali.”—1 Yoano 2:16.
Ululiki wetu Yehova, wa kũlĩha eci ci tu ĩha ekalo liwa komuenyo. Elungulo liaye lia litepa leli ‘liolondingaĩvi.’ Omo liaco, oku sandiliya esumũlũho lia Yehova osimbu o sakalala lovina violuali, ca lisoka loku endela volonjila vivali. Yuvula ocituwa caco. Embimbiliya li tu lungula hati: “Ko ka lisetahãisi loluali lulo.”—Va Roma 12:2.
Kuka Kuate Ovisimĩlo Violuali
Oluali lulo lua Satana, lu lilekisa ndu okuti lu tu yonguila ekalo liwa. Pole, tu sukila oku lunguka. Ivaluka okuti, Satana wa kemba Heva oco a tẽlise olonjongole viaye. Noke wo vetiya oco a yapulevo ulume waye Adama oku wila vekandu. Koloneke vilo, Satana wa siatavo oku vetiya omanu oco va tave kalungulo aye a vĩha.
Daviti wa tukuiwa vocipama catete, wa kala oku kevelela oku talavaya olowola vialua veteke. Kuenda oku linga ovongende alua atiamẽla kolomĩlu. Eye wa popia hati: ‘Nda enda oku tunda konjo Sengunda komẽle, kuenje ndi tiuka lika Vokuãla koñolosi.’ Akamba vaye, kuenda epata lomanu vana a talavaya lavo kumosi, vo vetiya oku likolisilako aco a kuate ekalo liwa liecelela oku kuatisa vakuanjo yaye. Ovo vo sapuila oco a linge lika alikolisilo aco vokuenda kuanyamo amue, toke eci a kuata olombongo vialua. Pole, Daviti wa lombolola hati: ‘Akamba vange va ndi vetiya okuti, nda nda cilinga ndi kuatisa ciwa epata liange. Momo ndi nena olombongo vialua konjo loku kuata ekalo liwa. Ndaño okuti, otembo yaco nda kala ocipãla lepata liange, ovo va ndi vetiya okuti, nda nda cilinga ndi va kuatisa calua.’ Omo liaco, onepa yalua yomanu, va siata oku talavaya calua oco va ece ovina va sima hati, vi sukiliwa kepata liavo ndeci Daviti a linga. Anga hẽ oku tava kelungulo eli ci kuatisa omunu oku ambata omuenyo uwa? Ovina vipi epata li sukila?
Daviti kovongende aye voku linga olomĩlu, wa limbuka eci epata liaye li sukila. Eye wa popia hati: ‘Eteke limue eci nda kala vungende wange wolomĩlu, omõlange ufeko o tukuiwa hati Angelika, poku sapela lame votelefone wa ndi pula hati: Apapai momo lie ku yonguila oku kala letu konjo?’ Daviti wa popia hati: ‘Ondaka yaco ya ndi veta kutima.’ Omo liaco, wa pamisa onjongole yaye yoku siapo upange waco. Kuenje, wa nõlapo oku kala kumosi lepata liaye. Momo eci oco li sukila.
Oku Pokola Kalungulo a Suku ku Nena Ekalo Liwa
O tẽla ndati oku yuvula asapulo vuhembi a siata oku sandekiwa voluali lulo? Ukualosamo wa popia hati, omunu o kuata lika ekalo liwa lesumũlũho nda ‘o sanjukila ovihandeleko via Yehova, okuti o vi sokolola utanya luteke.’—Osamo 1:2.
Eci Yehova a nõla Yehosua oco a kale usongui wa va Isareli, wo sapuila hati: “[Ondaka ya Suku yi] sokolola utanya luteke.” Yehosua wa sukilile oku tanga Ondaka ya Suku kuenda oku yi sokolola. Pole, wa sukililevo oku ‘linga lutate cosi ca sonehiwamo.’ Oku tanga lika Embimbiliya hacoko ci nena ekalo liwa. Pole, ove o sukila oku kapako ovina wa tanga. Yehova wa sapuilavo Yehosua hati, nda wa pokola kovina viaco, “onjila yove yi sumũlũha, leci o linga ci ku enda ciwa.”—Yehosua 1:8.
Sokolola ndeci okuti omõla wa tumãla kovolu a isiaye o kasi oku u tangelako ulandu umue a sole. Ndaño okuti va siata ale oku tanga ulandu waco, pole va sanjukila calua epuluvi liaco. Cimuamue haico ci pita lomunu o sole Yehova. Eye o sanjukila oku tanga Ondaka Yaye eteke leteke. Momo poku tanga ondaka yaco, ci kasi ndoku pita otembo yoku kala kumosi la Isiaye wokilu. Omunu waco omo lioku pokola kalungulo a Yehova kuenda kolonumbi viaye, o ‘linga nduti wa kũlĩwa kolondui viovava, haiwo wima epako liawo kuvo waco. Lemẽla liawo ka liuvuka. Cosi a linga o sumũlũha laco.’—Osamo 1:3.
Uti wa tukuiwa ndeti lukualosamo, ka u kuli ño owo muẽle. Pole, wa kũlĩwa kono yovava, kuenda u tatiwa ciwa longunja. Cimuamue haico Yehova a siata oku linga letu. Eye o pengulula ovisimĩlo vietu lolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya. Kuenje, tu amamako loku kuata ovituwa vi litava lelungulo Liaye.
Pole, ‘olondigaĩvi ka vi kuete ovituwa viwa.’ Olonjanja vimue vi molẽha ndu okuti vi kuete ekalo liwa, pole esulilo liavo oku nyoleha. Ovio ‘pekanga ka vi kolipo, momo ‘vika kunduiwa.’—Osamo 1:4-6.
Kuka ecelele okuti oluali lulo lu pongolola ovisimĩlo viove lovituwa viove. Osimbu o kuete uloño kuenda olohõlo vioku kuata ekalo liwa voluali lulo, kũlĩhĩsa ndomo o talavaya luloño waco. Oku tiamisila lika utima kovokuasi, ku honguisa omunu kespiritu. Pole, oku kuata ukamba la Yehova okuo ku nena ekalo liwa lesanju komuenyo.
Ndomo o Kuata Ekalo Liwa
Momo lie omunu o pokola kelungulo lia Suku ovina viosi a linga viu wenda ciwa? Ukualosamo olondaka viaye ka vi tiamisilile koku kuata ekalo liwa lioluali lulo. Ekalo liwa liomanu va sumba Suku, liatiamẽla koku linga ocipango caye. Momo ocipango ca Suku olonjanja viosi ca siata oku tẽlisiwa. Tu konomuisi ndomo oku pokola kolonumbi Viembimbiliya ku ecelela omunu oku kuata ekalo liwa.
Epata: Embimbiliya li vetiya alume “oku sola akãi vavo ndatimba avo muẽle.” Akãi vana okuti Akristão, va vetiyiwa oku ‘sumbila va veyavo.’ Nda olonjali vi kuama elungulo eli, ci kuatisa omãla oku ‘pokola kokuavo loku vi sumbila.’ (Va Efeso 5:28, 33) Olonjali, via vetiyiwa oku pita otembo yalua lomãla vavo, oku sanjuka lavo kuenda oku va longisa ovina vi kuete esilivilo komuenyo. (Esinumuĩlo 6:6, 7; Ukundi 3:4) Ondaka ya Suku yi vetiya olonjali hati: “Ko ka wenguli onyeño yomãla vene.” Nda olonjali vi kuama elungulo eli, ci kuatisa omãla ‘oku pokola kokuavo kuenda oku va sumbila.’ (Va Efeso 6:1-4) Oku pokola kelungulo eli Liembimbiliya, ci nena ekalo liwa vepata.
Akamba: Omanu valua, va sole oku kuata akamba. Etu tu kuete epondolo lioku sola vakuetu kuenda tu yongolavo oku soliwa lavo. Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi ‘lisole pokati.’ (Yoano 13:34, 35) Pokati kakamba, pali vana tua kolela okuti tu va sapuila ovisimĩlo vietu viosi. (Olosapo 18:24) Pole, nda tua pokola kolonumbi Viembimbiliya, tu kuata ukamba la Yehova. Kuenda tu linga akamba vaye,’ ndeci ca pita la Avirahama.—Tiago 2:23; 4:8.
Ocimaho Komuenyo: Omanu vana va pokola kolonumbi via Yehova, va kũlĩha esilivilo lia velapo liomuenyo. Ovo ka va tiamisilile lika omuenyo wavo kovokuasi a pua oluali lulo. Pole, ovimaho viavo, via siata oku va nenela esanju poku tiamisila omuenyo wavo kovina viecelela ekalo liwa. Nye ci nena ekalo liwa komuenyo? Embimbiliya li popia hati: “Sumba Suku, pokola kovihandeleko viaye; momo eci oco ocikele comanu vosi.”—Ukundi 12:13.
Elavoko: Oku kala ekamba lia Suku ci tu ĩha esanju lioku lavoka ovina vi keya kovaso. Upostolo Paulu, wa vetiya Akristão oco ka vaka ‘kolele ukuasi u pua pua, pole va kolele lika ku Suku.’ Nda va ci linga, ‘va liangiliyila ociseveto ciwa cokotembo yi laika oku iya oco va kuate omuenyo wocili.’ (1 Timoteo 6:17-19) Omuenyo wocili, ndopo uka tẽlisiwa eci Usoma wa Suku wokilu uka tumbulula Oluali Luokaliye palo posi.—Luka 23:43.
Ndaño okuti o pokola kolonumbi Viembimbiliya, ka ci lomboloka okuti, ku kuata vali ovitangi. Pole, olonumbi viaco vi ku kuatisa oku yuvula ovitangi kuenda esumuo lina olondingaĩvi via siata oku li kokela. Daviti una wa tukuiwa vocipama catete, kuenda olohuluwa vikuavo viomanu, va lilongisa okuti, oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ci nena ekalo liwa komuenyo. Daviti noke yoku sanga upange umue wa sunguluka, wa popia hati: ‘Ndeca olopandu omo liukamba ndi kuete lukãi wange lomãla, kuenda esumũlũho lioku vumba Yehova ndukulu wekongelo.’ Omo liaco, Embimbiliya li kuete esunga poku popia eci catiamẽla komunu o pokola kelungulo lia Suku, poku popia hati: “Cosi a linga o sumũlũha laco.”
[Etondongolo kemẽla 6]
OLONUMBI VITÃLO VIOKU KUATA EKALO LIWA
1 Yuvula oku pongoluiwa lovisimĩlo violuali lulo.
2 Tanga Embimbiliya eteke leteke loku sokolola eci wa tanga.
3 Pokola kolonumbi Viembimbiliya.
4 Kala ekamba lia Suku.
5 Sumba Suku kuenda pokola kovihandeleko viaye.
[Elitalatu kemẽla 7]
Ove hẽ o kuãi olonumbi viecelela oku kuata ekalo liwa?