Amamako Loku Sandiliya Tete ‘Esunga Lia Yehova’
“Tete vanjiliyi usoma waye kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.”—MAT. 6:33.
1, 2. Esunga lia Suku li lomboloka nye, kuenda ovituwa vipi via kongelamo?
“TETE vanjiliyi usoma.” (Mat. 6:33) Olombangi Via Yehova koloneke vilo, via kũlĩha ciwa elungulo eli Yesu Kristu a ecele Vohundo a lingila Komunda. Kolonepa viosi viomuenyo wetu tua siata oku lekisa okuti, tu sole Usoma wa Suku kuenda tu yongola oku amamako oku kolela kusoma waco. Pole, tu sukila oku kapako etosi liavali lia lekisiwa kelungulo Yesu a eca lioku ‘sandiliya esunga lia Suku.’ Esunga lia Suku li lomboloka nye, kuenda nye ca kongeliwa voku li sandiliya tete?
2 Kelimi liatete ondaka ya pongoluiwa hati “esunga,” yi lomboloka “oku kala ukuacili.” Omo okuti esunga lia Suku liocili, li kuete esilivilo lialua ndomo ca lekisiwa vovihandeleko viaye. Omo okuti Yehova eye Ululiki, o kuete esunga lioku tumbika ovihandeleko viatiamẽla kueci ciwa leci cĩvi, kuenda ovina via sunguluka levi ka via sungulukile. (Esit. 4:11) Esunga lia Yehova Suku ka li kisika ovihandeleko via tĩla, ale olonumbi vina ka tu tẽla oku pokola. Pole, liatiamẽla kekalo liaye kuenda kovituwa vimue ndeci: Esunga, ocisola, olondunge, kuenda unene waye. Esunga lia Suku, li tiamisiwila konjongole yaye kuenda kocipango caye. Vesunga liaco, mua kongelavo ovina eye a lavoka komanu vana vo vumba.
3. (a) Oku sandiliya tete esunga lia Suku ci lomboloka nye? (b) Momo lie tu sukilila oku pokola kolonumbi via Yehova viesunga?
3 Oku sandiliya tete esunga lia Suku ci lomboloka nye? Ci lomboloka oku linga ocipango caye, oco tu sanjuise utima waye. Voku sandiliya esunga lia Suku, mua kongela oku ambata omuenyo u litava locipango caye kuenda oku pokola kolonumbi viaye okuti ovisimĩlo vietu havioko. (Tanga Va Roma 12:2.) Vomuenyo waco, mua kongela ukamba wetu la Yehova. Ka tu pokola lika kovihandeleko via Suku omo liusumba wokuti, nda ka tua ci linge, o tu yambula. Omo liocisola tu kuetele Suku, tu vetiyiwa oku u sivaya loku pokola kolonumbi viaye, kuenda oku yuvula oku tẽlisa olonjongole vietu muẽle. Tua kũlĩha okuti eci oco ocina ca velapo tua tumiwa oku linga. Tu sukila oku sola esunga ndeci Yesu Kristu Soma Yusoma wa Suku a linga.—Va Hev. 1:8, 9.
4. Momo lie ci kuetele esilivilo oku sandiliya esunga lia Suku?
4 Oku sandiliya esunga lia Yehova ci kuete esilivilo lie? Kũlĩhĩsa ulandu owu: Oseteko ya pita vocumbo Cendene, ya lingiwa locimãho coku kũlĩhĩsa nda Adama la Heva va pokola kolonumbi via Yehova ale ka va pokola. (Efet. 2:17; 3:5) Oku lueya kuavo, kua tu nenela ohali kuenda olofa, momo tumãla vavo. (Va Rom. 5:12) Pole, Ondaka ya Suku yi popia hati: “U o kuama esunga lohenda, eye o sanga omuenyo lesumbilo.” (Olosap. 21:21) Ocili okuti, oku sandiliya tete esunga, ci tu ecelela oku kuata ukamba la Yehova Suku, kuenda ci tu kuatisa oku endela vonjila yi tuala kepopelo.—Va Rom. 3:23, 24.
Onjanjo yi Tunda Koku Litenda Ndukuesunga
5. Ovina vipi tu sukila oku yuvula?
5 Upostolo Paulu vukanda a sonehela Akristão vo ko Roma, wa lombolola ovina tu sukila oku yuvula nda tu yongola oku tambula onima yoku sandiliya tete esunga lia Suku. Paulu poku vangula catiamẽla komanu vamue vo ko Yudea, wa popia hati: “Ndi va imbila uvangi okuti va kuetele Suku ombili, puãi ha lukũlĩhĩso ko. Momo, omo ka va kũlĩhĩle esunga li tunda ku Suku, kuenje va yongola oku liluvikiyila esunga liavo muẽle, oco ka va tavelele kesunga lia Suku.” (Va Rom. 10:2, 3) Olondaka via Paulu, vi lekisa okuti, omanu vaco ka va kuatele elomboloko liesunga lia Suku, momo va pitisile kovaso onjongole yoku sandiliya esunga liavo muẽle.a
6. Ovituwa vipi tu sukila oku yuvula, kuenda momo lie?
6 Onjanjo yimue yi pondola oku tu yapuisa, oku sokisa upange tu lingila Yehova lowu wa vakuetu. Ocituwa caco ci pondola oku tu vetiya oku kolela kolondunge vietu muẽle, kuenda kovina tu linga. Pole, nda tua kuama onjila yaco, ci tu vetiya oku ivala esunga lia Yehova. (Va Gal. 6:3, 4) Ocisola tu kuetele Yehova, oco ci tu vetiya oku linga ovina via sunguluka. Nda tua pitisa kovaso olonjongole vietu, ocisola tu kuetele Suku ci tepuluka.—Tanga Luka 16:15.
7. Yesu wa lombolola ndati ocitangi comunu o likolela eye muẽle?
7 Yesu wa lekisa esakalalo ku vana ‘va likolelele ovo muẽle, vati, vakuesunga, kuenda va enda oku pembula vakuavo.’ Eye wa lombolola ocitangi ci tunda komunu o likolela eye muẽle poku ta olusapo hati: “Alume vavali va lamanela konembele oku ka likutilila, umue u Fariseo, ukuavo ukuakutambula elisimu. U Fariseo wa talama, wa likutilila hati, ‘A Suku, ndi ku pandula omo sia sokele lomanu vakuavo, olondiandia, ka va sungulukile, vakahonga, pamue ndeci u ukuakutambula elisimu. Ndi likandangaiya okulia luvali kosimanu, ndukuakulumba onepa yekũi yovipako viange viosi.’ Puãi ukuakutambula elisimu wa talama okacinãla, ka petuile ovaso aye, puãi wa lipupola ponete kuenje wa likutilila hati, ‘A Suku, ndinge ohenda, ame ndukuakandu.’” Yesu wa malusula olusapo luaco loku popia hati: “Ndu sapuili siti, Eye wa lokila tupu konjo yaye wa tendiwa ndukuesunga, ukuavo heyeko. Momo wosi o liamisa kunene amisua kutito, puãi u o liamisa kutito amisua kunene.”—Luka 18:9-14.
Onjanjo Yikuavo yi Tunda Koku Litenda ‘Ndukuesunga Lialua’
8, 9. Oku litenda etu muẽle ‘ndukuesunga lialua’ ci lomboloka nye, kuenda ocituwa caco ci tu vetiya oku linga nye?
8 Onjanjo yikuavo tu sukila oku yuvula ya tukuiwa kelivulu Liukundi 7:16, li popia hati: “Ku ka linge esunga lia lua enene, pamue ku ka kale lolondunge via lua enene; o linyõlela nye?” Usonehi Wembimbiliya kocinimbu 20, o tu sapuila esunga lieci tu sukilila oku yuvula ocituwa caco poku popia hati: “Ocili ka kuli ukuesunga kilu lieve okuti o lingainga esunga kuenje ka lueya.” Omunu o litenda ‘ndukuesunga lialua’ o li tumbikila ovihandeleko viaye muẽle kuenda o pisa lavio vakuavo. Omunu wosi o kuete ocituwa caco, ka limbuka okuti o kasi oku velisapo ovihandeleko viaye muẽle okuti via Suku vi sule, kuenda ocituwa caco ci lekisa okuti, ka kuete esunga kovaso a Suku.
9 Ondaka oku litenda ‘ndukuesunga lialua’ ndomo ya pongoluiwa Vembimbiliya limue, yi lomboloka “oku sima okuti tua velapo,” kuenda ocituwa caco ci tu vetiya oku pisa onjila ya Yehova yoku potolola ovitangi. Tu sukila oku ivaluka okuti, nda tua ci linga, tu lekisa okuti, tua velisapo ovihandeleko vietu muẽle, pole via Yehova vi sule. Ocituwa caco, ci sokisiwa loku kapa Yehova voseteko ale oku u sombisa lolonumbi vietu viatiamẽla kueci ciwa leci cĩvi. Etu ka tu kuete omoko yoku tumbika ovihandeleko viesunga, pole, Yehova eye lika o kuete omoko yaco!—Va Rom. 14:10.
10. Nye ci pondola oku tu vetiya oku pisa Suku, ndeci ca pita la Yovi?
10 Ndaño okuti lomue pokati ketu o yongola oku pisa Suku ocipango, pole, ekambo lietu lioku lipua, olio li tu vetiya oku ci linga. Tu pondola oku kuata ovisimĩlo viaco, eci va tu lingila ovina ka via sungulukile, ale ceci tu liyaka lovitangi. Yovi ndaño wa kala ukuesunga, pole wa kuatelevo ovisimĩlo viaco. Yovi wa kala omunu umue “ukuesunga, wa sumba Suku kuenje wa suvuka evĩho.” (Yovi 1:1) Pole, ovitangi a liyaka lavio, vio vetiya oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Noke weya oku litenda ‘ndukuesunga, okuti Suku ci sule.’ (Yovi 32:1, 2) Yovi wa sukilile oku pengulula ovisimĩlo viaco. Omo liaco, ka tu ka komohi, eci tu liyaka lovitangi vimuamue. Nda tu kasi oku liyaka lovitangi viaco, nye ci pondola oku tu kuatisa oku pengulula ovisimĩlo vietu?
Pamue ka Tua Kũlĩhĩle Ovina Viosi Via Kongela Vovitangi
11, 12. (a) Nda tu kuete ovisimĩlo vimue ka via sungulukile, nye tu sukila oku ivaluka? (b) Momo lie pamue umue a simĩla okuti, olusapo lua Yesu luatiamẽla kolondingupange viocumbo cayuva, lu lekisa ekambo liesunga?
11 Ocina catete tu sukila oku ivaluka ceci okuti, pamue ka tua kũlĩhĩle ovina viosi via kongela vovitangi vimue. Eci oco ca pita la Yovi. Eye ka kũlĩhĩle okuti Suku wa linga ohongele yimue kilu lovangelo vaye, muna Satana o lundila. (Yovi 1:7-12; 2:1-6) Yovi ka kũlĩhĩle okuti Satana eye wo kokela ovitangi a kala oku liyaka lavio. Ka tu tẽla oku limbuka nda Yovi wa kũlĩhĩle ndomo Satana a tuwa! Yovi wa lundila Suku hati eye wo kokela ovitangi viaco. Ocili okuti, ca leluka oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile, ndaño ka tua kũlĩhĩle ovina viosi via kongela vocitangi cimue.
12 Kũlĩhĩsa olusapo lua Yesu luatiamẽla kolondingupange viocumbo cayuva. (Tanga Mateo 20:8-16.) Yesu wa popia hati, muẽleacumbo wa eca ofeto yimuamue kolondingupange viosi, ndaño vimue via talavaya lika owola yimosi, pole, vikuavo via talavaya eteke liosi. Nye o sima catiamẽla kulandu waco? Anga hẽ onjila muẽleacumbo a kuama ya sunguluka? Ove pamue o kala ndolondingupange vina via talavaya eteke liosi lutanya walua. Pamue o sima okuti, ovo va sesamẽlele oku fetiwa olombongo vialua! Nda muẽleacumbo wa tavele oku ci linga, nda wa tendiwa ndomunu ka kuete ocisola lohenda. Etambululo muẽleacumbo a eca kolonalavayi, citava okuti li tendiwa ndekambo liesumbilo. Anga hẽ, tua kũlĩha ovina viosi via kongela vocitangi caco?
13. Ocisimĩlo cipi cikuavo tu pondola oku kuata catiamẽla kolondingupange viocumbo cayuva?
13 Tu konomuisi etosi likuavo liatiamẽla kolusapo luaco. Ca sunguluka oku sima okuti muẽleacumbo wa kũlĩhĩle okuti olondingupange viosi vi sukila oku tekula epata liavo. Koloneke via Yesu, olongunja via enda oku tambula ofeto kesulilo lieteke. Apata avo va enda oku tambula ofeto yeteke leteke. Omo liaco, sokolola olonalavayi vina muẽleacumbo a sanga okuti, via talavaya eteke liosi, kuenda vina via talavaya lika owola yimosi. Nda olonalavayi vina via talavaya owola yimosi via tambuile lika ofeto yowola yaco, nda ka via tẽlele oku tekula epata liavo. Pole, oco vi linge olonalavayi via muẽleacumbo, via sukilile oku talavaya eteke liosi. (Mat. 20:1-7) Ndaño okuti ka via taviwile oku talavaya eteke liosi, pole, ka va kuatele ekandu. Ka kuli uvangi u lekisa okuti, ka via yonguile oku talavaya. Sokolola ndeci okuti, o kasi oku talavaya lelavoko liokuti, vakuepata liove va kuata lika okulia nda kesulilo lieteke wa fetiwa olombongo. O sanjuka calua nda wa sanga upange umue va ku feta olombongo vi tẽla oco o lande okulia kuoku tekula epata liove!
14. Nye tu lilongisa kolusapo luocumbo cayuva?
14 Tu konomuisi ovituwa via muẽleacumbo. Eye wa feta olonalavayi viosi. Kuenda wa vi tata ciwa oku kongelamo vana va kuata ale olombongo vioku li tekula ovo muẽle kuenda epata liavo. Omo okuti wa kuata olonalavayi vialua, wa kala lepuluvi lioku va feta olombongo vitito. Pole, ka ci lingile. Olondingupange viaye viosi via tambula ofeto yi tẽla oku tekula epata liavo. Omo liaco, olonalavayi viosi via tiukila kolonjo viavo lolombongo vi tẽla oku tekula epata liavo. Oku kũlĩhĩsa ovina via tukuiwa ndeti, ci tu kuatisa oku pengulula ovisimĩlo vietu viatiamẽla konjila muẽleacumbo a kuama. Eye wa lekisa ocisola poku kuama onjila yaco, kuenda, ka lekisile ekambo liesumbilo kolonalavayi viaye. Nye tu lilongisa kulandu waco? Oku kũlĩhĩsa ovina viosi via kongeliwa vulandu waco, ci tu kuatisa oku yuvula ovina vi tu vetiya oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Olusapo luaco, lua situlula oku velapo kuesunga lia Suku, pole, ka lua tiamẽlele kovisimĩlo viomanu kuenda kovihandeleko viavo.
Pamue Ovisimĩlo Vietu vi Yapuisiwa, Ale ka tu Kũlĩha Ovina Via Kongelamo
15. Momo lie pamue tu kuatela ovisimĩlo ka via sungulukile okuti ka tu kũlĩha ovina via kongelamo?
15 Etosi liavali tu sukila oku ivaluka lieli liokuti, poku liyaka lovitangi, pamue ovisimĩlo vietu vi yapuisiwa, ale ka tu kũlĩha ovina via kongelamo. Tu pondola oku kuata ovisimĩlo viaco, omo liekambo lioku lipua, olonepele viakova, ovituwa vio pocitumãlo, kuenda ocame. Tu pondolavo oku kuata ovisimĩlo viaco, omo liekambo lioku kũlĩha ovina vi kasi vutima womanu. Pole, Yehova la Yesu va kũlĩha ovina viosi.—Olosap. 24:12; Mat. 9:4; Luka 5:22.
16, 17. Eci Daviti la Batisieva va lueya, momo lie Yehova ka va kisikilile oku pokola kocihandeleko caye catiamẽlele kukahokolo?
16 Tu konomuisi ulandu wa Daviti eci a linga ukahokolo la Batisieva. (2 Sam. 11:2-5) Ndomo ca tukuiwa Vocihandeleko ca Mose, ovo va sesamẽlele oku pondiwa. (Ovis. 20:10; Esin. 22:22) Ndaño Yehova wa va pisa, pole, ka va kisikile oku pokola kocihandeleko caye. Anga hẽ, Yehova ka lekisile ekambo liesunga? Anga hẽ, Yehova wa lekisa ocame ku Daviti kuenda wa lueya ovihandeleko Viaye viesunga? Omanu vamue vakuakutanga Embimbiliya, va siata oku kuata ovisimĩlo viaco.
17 Yehova wa ecele ocihandeleko cukahokolo kolonganji ka via lipuile okuti, ka via kuatele epondolo lioku kũlĩha ovina vi kasi vutima womanu. Ndaño ka via lipuile, pole, ocihandeleko caco, ca va kuatisa oku tetulula ovitangi. Yehova eye lika o tẽla oku kũlĩha ovina vi kasi vovitima viomanu. (Efet. 18:25; 1 Asa. 29:17) Ka tu ka simi okuti Yehova o tatekiwa locihandeleko cimue a ecele kolonganji ka via lipuile. Nda Yehova o tatekiwa locihandeleko caco, ka sokisiwa hẽ lomunu una okuti ndaño ka kuete ocitangi vovaso pole o kisikiwa oku wala ovinokolo via vana va kuete ocitangi caco? Yehova wa kũlĩhĩle ovina via kala vutima wa Daviti la Batisieva, kuenda wa limbuka oku likekembela kuavo lutima wosi. Omo liaco, Yehova wa lekisa ohenda locisola poku va sombisa.
Amamako Oku Sandiliya Esunga Lia Yehova
18, 19. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku yuvula oku pisa Yehova lovisimĩlo vietu?
18 Pamue omo liulandu umue tua tanga Vembimbiliya ale ocitangi cimue tua liyaka laco, tu sima okuti Yehova ka lekisile esunga poku tetulula ocitangi caco, pole, tu sukila oku yuvula oku pisa Suku lesunga lietu muẽle. Tu sukilavo oku ivaluka okuti, pamue ka tu kũlĩha ovina viosi via kongela vocitangi cimue, kuenda olonjanja vimue tu kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Omo liaco, tu sukila oku ivaluka okuti, “onyeño yomunu ka yi koki esunga Suku a yongola.” (Tia. 1:19, 20) Nda tua ci linga, utima wetu lalimue eteke u ka “funguila Yehova.”—Olosap. 19:3.
19 Tu kuami ongangu ya Yesu poku limbuka okuti, Yehova eye lika o kuete omoko yoku tumbika ovihandeleko viatiamẽla kolonumbi viwa kuenda evi via sunguluka. (Mar. 10:17, 18) Omo liaco, tu likolisiliko oku kuata ‘ukũlĩhĩso wovina viocili’ viatiamẽla kovihandeleko via Suku. (Va Rom. 10:2; 2 Tim. 3:7) Nda tua tava kovihandeleko viaco, loku ambata omuenyo u litava locipango ca Yehova, tu eca uvangi wokuti, tu kasi oku sanda tete “esunga liaye.”—Mat. 6:33.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Onoño yimue ya popia hati, kelimi liatete ondaka ya pongoluiwa hati, “oku liluvikiyila,” yi lomboloka oku ‘li sokiyila ocina cimue.’ Omo liaco, va Yudea va enda oku litumbikila ovihandeleko vi eca esivayo kokuavo muẽle okuti ku Suku hakoko.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie ci kuetele esilivilo oku sandiliya esunga lia Yehova?
• Ovituwa vipi vivali tu sukila oku yuvula?
• Tu sandiliya ndati tete esunga lia Suku?
[Elitalatu kemẽla 9]
Nye tu lilongisa kolusapo lua Yesu lua tiamẽla kalume vavali va likutilila vonembele?
[Elitalatu kemẽla 10]
Anga hẽ, ca lekisa ekambo liesunguluko oku eca ofeto yimuamue kolondingupange via talavaya lika 11 kolowola, la vana va talavaya eteke liosi?