Sandiliya Ovokuasi A ‘Solekiwa Vu Kristu’
“Vu Kristu mua solekiwila ovokuasi osi olondunge luloño.” —VA KOL. 2:3.
1, 2. (a) Ovina vipi via sangiwa kunyamo wo 1922, kuenda vi kasi pi? (b) Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku linga nye?
KOLONEKE vilo, omanu vamue va siata oku velisapo upange woku lembulula posi ovina viosimbu. Kunyamo wo 1922, onoño yimue kofeka yo Inglaterra o tukuiwa hati, Howard Carter, noke yoku pita otembo yalua loku linga upange wa tĩla woku lembulula ovina viosimbu, wa sanga ocina cimue ci komõhisa calua. Eye wa sanga eyambo lia Fareo Tutankamon ko Egito, mua kala ci pitãhala 5.000 kovikuata.
2 Pokati kovina onoño yaco a sanga, vimue vi sangiwa vonjo yoku seleka ovina viosimbu vi kasi vofeka. Ndaño ovina viaco vi kuete esilivilo kulandu wofeka, pole, ka vi kuete esilivilo komuenyo wetu. Pole, Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku sandiliya ovokuasi ana a kuete esilivilo liocili. Vosi yetu tua lalekiwa oku sandiliya ovokuasi aco, momo onima yaco ya velapo ovokuasi oluali.—Tanga Olosapo 2:1-6.
3. Ovokuasi Yehova a vetiya afendeli vaye oku sandiliya a kuete esilivilo lie?
3 Tu konomuisi esilivilo liovokuasi Yehova a siata oku vetiya afendeli vaye oku sandiliya. Umue pokati kovokuasi aco, oku kuatela ‘Yehova usumba’ una u tu teyuila loku tu lava koloneke vilo. (Osa. 19:9) Oku sanga ‘ukũlĩhĩso wa Suku’ Tõlo, ci tu kuatisa oku lekisa esumbilo kokuaye, kuenda oku kuata ukamba laye. Ovokuasi a eciwa la Suku ndeci: Olondunge, ukũlĩhĩso, kuenda uloño, vi tu kuatisa oku yula ovitangi tua siata oku liyaka lavio komuenyo. (Olosap. 9:10, 11) Tu pondola ndati oku sanga ovokuasi aco?
Sandiliya Ovokuasi Espiritu
4. Tu pondola ndati oku sanga ovokuasi espiritu Suku a tu likuminya?
4 Ocili okuti, tua li tepa lolonoño via siata oku lembulula ovina viosimbu kuenda omanu vakuavo va velisapo oku sandiliya ovokuasi oluali. Momo tua kũlĩha oku tu pondola oku sanga ovokuasi espiritu. Ondaka ya Suku, yi sokisiwa lomapa yi tu songuila kocitumãlo ku sangiwa ovokuasi Suku a tu likuminya. Upostolo Paulu wa soneha eci catiamẽla ku Kristu, hati: “ Vu Kristu mua solekiwila ovokuasi osi olondunge luloño.” (Va Kol. 2:3) Poku tanga olondaka viaco, tu pondola oku lipula ndoco: ‘Momo lie tu sukilila oku sandiliya ovokuasi aco? A ‘solekiwa’ ndati vu Kristu? Kuenda tu a sanga ndati?’ Oco tu sange atambululo, tu konomuisi olondaka viupostolo.
5. Momo lie Paulu a sonehela catiamẽla kovokuasi espiritu?
5 Paulu wa sonehela olondaka evi Akristão voko Kolosai. Eye wa va sapuila hati, wa sakalala lekalo liavo, loku ‘livela oco ovitima viavo vi kolisiwe, momo via pandekiwila pamosi locisola.’ (Tanga Va Kolosai 2:1, 2.) Momo lie a kuatela esakalalo liaco? Paulu wa kũlĩhĩle okuti, vamanjaye va pondola oku yapuisiwa la vamue va kala oku longisa ovilongua viesanda via va Helasi, ale oku lava Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose. Omo liaco, wa lungula vamanji hati: “Lunguki sanga umue o nyõla etavo liene lovilongua viesanda liaño. Va sole oku tõlisa ño ovisila viomanu lovihõlo violuali, vina ka via tundile ku Kristu.”—Va Kol. 2:8.
6. Momo lie tu sukilila oku pokola kelungulo lia Paulu?
6 Koloneke vilo, tua siatavo oku liyaka lovitangi vi tunda ku Satana kuenda koluali luaye lua vĩha. Ovilongua viuhembi woluali lulo, oku kongelamo ovituwa vĩvi kuenda elongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño, via siata oku nyõla ovisimĩlo viwa viomanu, lovimãho, kuenda ekalo liavo liomuenyo. Atavo esanda, a siata oku vetiya omanu oku kuata onepa kovipito violuali. Kulivo ovitalukilo vialua vi vetiya omanu oku tẽlisa olonjongole vĩvi vietimba, kuenda o Internet ya siata oku yapula amalẽhe valua lakulu. Omo okuti ovina viaco via lisanduila voluali luosi, vi pondola oku yapula ovisimĩlo vietu lovituwa vietu koku pokola kolonumbi via Yehova. Kuenje tu liwekapo oku kakatela komuenyo wocili. (Tanga 1 Timoteo 6:17-19.) Omo liaco, tu sukila oku kuata elomboloko liolondaka Paulu a sonehela va Kolosai, loku pokola kelungulo liaco, oco ka tuka wile vonjanjo ya Satana.
7. Ovina vipi vivali Paulu a tukula okuti nda via kuatisa va Kolosai?
7 Volondaka Paulu a sonehela va Kolosai, tua limbuka okuti, noke yoku tukula esakalalo a va kuatela, wa lombolola ovina vivali nda via va vetiya oku likuata omunga locisola. Catete, wa tukula eci catiamẽla ‘kukũlĩhĩso wavo.’ Ovo va simĩle okuti, va kuete ekolelo liocili lukũlĩhĩso wa suapo Wovisonehua. (Va Hev. 11:1) Paulu wa tukulavo “ukũlĩhiso welumbu lia Suku.” Ovo va sukilile oku kuata ukũlĩhĩso wocili, kuenda elomboloko liasuapo liovina via longa via Suku. (Va Hev. 5:13, 14) Elungulo a ecele ku va Kolosai, li kuetevo esilivilo kokuetu! Tu pondola ndati oku kuata ekolelo kuenda ukũlĩhĩso wa suapo? Paulu wa lekisa uvangi waco poku popia catiamẽla ku Yesu Kristu hati: “Vu Kristu mua solekiwila ovokuasi osi olondunge luloño.”
Ovokuasi a ‘Solekiwa’ vu Kristu
8. Tukula elomboloko liondaka yokuti, ovokuasi a ‘solekiwa’ vu Kristu.
8 Ndaño ovokuasi osi lolondunge kuenda uloño a ‘solekiwa’ vu Kristu, ka ci lomboloka okuti, ka tu pondola oku a kuata. Pole, oco tu kuate ovokuasi aco, tu sukila oku likolisilako loku tiamisila utima wetu ku Yesu Kristu. Ulandu waco, u tiamisiwila kolondaka Yesu a popia viatiamẽla kokuaye hati: “Ame ndinjila, haime ndicili, haime ndimuenyo. Lomue iya ku Isia, te lame.” (Yoa. 14:6) Omo liaco, oco tu kuate ukũlĩhĩso wa Suku, tu sukila ekuatiso lia Yesu kuenda oku ecelela oku songuiwa laye.
9. Ovikele vipi Yesu a tambula?
9 Ndaño okuti Yesu eye ‘onjila,’ pole wa litukulavo hati, ‘eye ocili, haeye omuenyo.’ Eci ci lekisa okuti, vocikele ca Yesu ka mua kongelele lika oku yulula onjila yoku amẽla ku Isia. Eye o kuetevo ovikele vi tu kuatisa oku kuata elomboloko liocili Cembimbiliya, oco tu kuate omuenyo ko pui. Ovina via selekiwa vu Yesu vi lomboloka ovokuasi espiritu a kuete esilivilo lia velapo okuti, ovo omanu va lilongisa Embimbiliya va sukila oku sanda. Omo liaco, tu konomuisi ovokuasi amue espiritu a pondola oku tu kuatisa kovaso yoloneke, kuenda oku pamisa ukamba wetu la Suku.
10. Elivulu lia Va Kolosai 1:19; 2:9, li tu longisa nye catiamẽla ku Yesu?
10 “Okuyuka kuosi kua Suku ku kasi vu Kristu.” (Va Kol. 1:19; 2:9) Omo okuti Yesu wa kala otembo yalua la Isiaye kilu, eye lika wa kũlĩha ciwa ovituwa Viaye, kuenda ocipango caye. Vokuenda kuotembo a kala palo posi, wa longisa omanu ovina Isiaye o tuma, kuenda wa lekisa ovituwa a lilongisa Kokuaye kovina viosi a linga. Eli olio esunga lieci Yesu a popela hati: “U wa mola ame haeye wa mola Isia.” (Yoa. 14:9) Olondunge viosi lukũlĩhĩso wa Suku, via solekiwa vu Kristu. Omo liaco, tu sukila oku lilongisa ovina viosi viatiamẽla ku Yesu oco tu kũlĩhe ovina viatiamẽla ku Yehova.
11. Elitokeko lipi li kasi pokati ka Yesu lovitumasuku Viembimbiliya?
11 “Uvangi wa imbiwa la Yesu owo utima wovaprofeto.” (Esit. 19:10) Olondaka evi vi lekisa okuti, Yesu eye ono yovitumasuku vialua vi sangiwa Vembimbiliya. Tunde kocitumasuku catete Yehova a tukula kelivulu Liefetikilo 3:15, toke kovinjonde vielivulu Liesituluilo, tu pondola lika oku kuata elomboloko lia suapo liovitumasuku Viembimbiliya, nda tua kapako ocikele ca Yesu Vusoma wa Mesiya. Eli olio esunga lieci ovitumasuku vialua Viovisonehua vio Heveru via siatela oku komohĩsa vana ka va tava okuti, Yesu eye Mesiya wa likuminyiwa. Ovitumasuku viaco, vi lombolola esunga lieci Yesu a lingila ulume wa velapo ku vana ka va kapeleko Ovisonehua vio Heveru mu sangiwa ovitumasuku vialua via Mesiya. Ukũlĩhĩso wa Yesu u kuatisa afendeli va Suku oku kuata elomboloko liovitumasuku Viembimbiliya vina ka via tẽlisiwile.—2 Va Kor. 1:20.
12, 13. (a) Yesu wa linga ndati ‘ocinyi coluali’? (b) Omo okuti, olondonge via Yesu via yovuiwa kowelema wefendelo liesanda, ocikele cipi vi kuete?
12 “Ame ndicinyi coluali.” (Tanga Yoano 8:12; 9:5.) Osimbu Yesu ka citiwile palo posi, uprofeto Isaya wa popele hati: “Omanu va endelele vowelema va mõla ocinyi ca piãla, ava va kaile vofeka yulembo wokufa ocinyi ca va tuila.” (Isa. 9:2) Upostolo Mateo wa lombolola okuti, Yesu wa tẽlisa ocitumasuku caco, eci a fetika upange waye woku kunda loku popia hati: “Likekembeli akandu ene, momo usoma wokilu u kasi ocipepi.” (Mat. 4:16, 17) Upange woku kunda Yesu a linga, wa yovola omanu kelongiso liesanda. Omo liaco, Yesu wa popia hati: “Ndeya voluali ndocinyi, okuti wosi o ñolela ka kala vali vowelema.”—Yoa. 1:3-5; 12:46.
13 Noke lianyamo amue, upostolo Paulu wa sapuila vamanji Akristão hati: “Wa kaili owelema, cilo puãi vucinyi vu Ñala. Endaendi ndomãla vocinyi.” (Va Efe. 5:8) Oco Akristão va yovuiwe vowelema wefendelo liesanda, va sukila oku endaenda ndomãla vocinyi. Ulandu waco, u tiamisiwila kolondaka Yesu a sapuila olondonge viaye Vohundo a lingila Komunda hati: “Ocinyi cene ci taimile ndoco kovaso omanu okuti va mola ovilinga viene viwa kuenje va sivaya Isiene o kasi kilu.” (Mat. 5:16) Anga hẽ, o sole ovokuasi espiritu a sangiwa vu Kristu okuti, o vetiyiwa oku a longisa vakuene poku lekisa ovituwa viwa?
14, 15. (a) Olomeme lovinyama vikuavo via kuatele esilivilo lipi kefendelo liocili kosimbu? (b) Momo lie Yesu a lingila ukuasi wa velapo omo lioku kala “Kameme ka Suku”?
14 Yesu eye “Kameme ka Suku.” (Yoa. 1:29, 36) Ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya, olomeme vi kuete ocikele coku ecela akandu kuenda oku amẽla ku Suku. Avirahama noke yoku lekisa onjongole yoku eca omõlaye Isake ndocilumba, ungelo wo sapuila oco kaka ponde Isake, kuenje wo lekisa okameme oco ka eciwe ndocilumba. (Efet. 22:12, 13) Eci va Isareli va yovuiwa Kegito, olomeme via kuata esilivilo pocipito ‘co Paskoa ya Yehova.’ (Etu. 12:1-13) Omo liaco, Ocihandeleko Suku a ecele ku Mose, ci lekisa okuti, omanu va enda oku eca ovilumba viovinyama oku kongelamo olomeme lolohombo.—Etu. 29:38-42; Ovis. 5:6, 7.
15 Pokati kovilumba viaco, lacimue ci pondola oku yovola omanu kakandu kuenda kolofa. (Va Hev. 10:1-4) Yesu eye “Kameme ka Suku, . . . upa akandu oluali.” Eci ci lekisa okuti, Yesu o kasi pomangu ya velapo okuti, ka sokisiwa lukuasi woluali, una omanu va siata oku sanda. Omo liaco, tu sukila oku sokiya otembo yoku lilongisa ovipama vi lombolola ovina viatiamẽla kocisembi oco vi tu kuatise oku lekisa ekolelo kocisembi caco. Nda tua ci linga, tu kuata elavoko lioku tiamẽla ‘kokacunda katito’ ka kuete elavoko lioku ka kala kilu la Kristu, ale oku tiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ lelavoko lioku kuata omuenyo ko pui Voluali Luokaliye palo posi.—Luka 12:32; Yoa. 6:40, 47; 10:16.
16, 17. Momo lie tu sukilila oku kuata elomboloko liocikele ca Yesu coku kala “Usovoli wekolelo lietu, haeye wa mala oku li suisapo”?
16 Yesu eye “Usovoli wekolelo lietu, haeye wa mala oku li suisapo.” (Tanga Va Heveru 12:1, 2.) Kelivulu lia va Heveru ocipama 11, Paulu wa lombolola ulandu walume lakãi va lekisile ekolelo kuenda wa tukula olonduko viavo ndeci: Noha, Avirahama, Sara, kuenda Rahava. Omo liaco, Paulu wa vetiya Akristão oco va ‘lupuke loku tulukila ku Yesu, una wa linga Usovoli wekolelo lietu, haeye wa mala oku li suisapo.’ Momo lie?
17 Ocili okuti, alume lakãi va tukuiwa kelivulu lia va Heveru kocipama 11, va kuatele ekolelo kolohuminyo via Suku. Pole, ka va kũlĩhĩle ovina viosi via kongeliwa koku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku viatiamẽla ku Mesiya kuenda Kusoma. Omo liaco, ka va kuatele ekolelo lia suapo. Omanu vana Yehova a tuma oku soneha ovitumasuku viatiamẽla ku Mesiya, ka va kuatele elomboloko lia suapo liovina va soneha. (1 Pet. 1:10-12) Tu pondola lika oku kuata ekolelo lia suapo lekuatiso lia Yesu. Omo liaco, oku kuata elomboloko lia suapo liocikele ca Yesu coku kala “Usovoli wekolelo lietu, haeye wa mala oku li suisapo,” ci kuete esilivilo liocili!
Amamako Oku Sandiliya Ovokuasi Espiritu
18, 19. (a) Lombolola ovokuasi akuavo espiritu a solekiwa vu Kristu. (b) Momo lie, tu sukilila oku tulukila ku Yesu o kuete ovokuasi espiritu?
18 Tua konomuisa lika ovikele vimue via Yesu viatiamẽla kocipango ca Suku coku yovola omanu. Kulivo ovakuasi akuavo espiritu a solekiwa vu Kristu. Nda tua a sandiliya, tuka kuata asumũlũho alua. Upostolo Petulu wa tukula Yesu hati, eye “Usovoli womuenyo,” haeye “nanda” o tuila vovitima viomanu. (Ovil. 3:15; 5:31; 2 Pet. 1:19) Embimbiliya li tiamisila ku Yesu ondaka “Amene.” (Esit. 3:14) Ove hẽ, wa kũlĩha elomboloko liovikele viaco? Yesu wa popia hati: “Vanji, kuenje vu sanga.”—Mat. 7:7.
19 Ka kuli omunu la umue o pondola oku tu ĩha ekalo liwa liotembo ka yi pui ndeci Yesu a linga. Eye o kuete ovokuasi espiritu okuti, nda vakuavitima via sunguluka va a sandiliya va pondola oku a sanga. Omo liaco, sanjukila asumũlũho o pondola oku kuata, poku sandiliya ovokuasi a ‘solekiwa vu Kristu.’
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Ovokuasi api Akristão va vetiyiwa oku sanda?
• Momo lie elungulo lia Paulu lia kuatela esilivilo ku va Kolosai, kuenda koloneke vilo?
• Tukula kuenda lombolola ovokuasi amue espiritu a ‘solekiwa’ vu Kristu.
[Elitalatu kemẽla 5]
Embimbiliya li sokisiwa lomapa yi tu kuatisa oku sanga ovokuasi ‘a solekiwa vu’ Kristu