Nye Yehova Ayongola Kokuetu Etaili?
“velende mua tunda ondaka yiti, U, Omõlange wa soliwa, haeye nda sanjukila. U yeveleli.”—MATEO 17:5
1. Otembo yipi Ovihandeleko viatelisa onjongole yeci viaciwila?
YEHOVA waeca kepata lia Isareli Ovihandeleko, lovisila vialua viatiamelako. Catiamela kovina viaco upostolo paulu wasoneha hati: “Oviholo vietimba via handelekua toke keteke lietumbuluko.” (Va Heveru 9:10) Eci ovihandeleko via songuila va Isareli vasupako oco vatave Yesu omo okuti eye Mesiya, ale Kristu, ovio viatelisa onjongole yeci via pongiyiwilile. Omo liaco, Paulu walombolola hati: “Kristu eye efulilo liovihandeleko.”—Va Roma 10:4; Va Galatia 3:19-25; 4:4, 5
2. Velie vakalele vemehi Liovihandeleko, kenda otembo yipi ovo vayovuiwa kokuavio?
2 Eci cilomboloka he okuti Ovihandeleko kaviatiamele kokuetu etaili? Etaili, onepa yavelapo yomanu lalimue eteke vakalele vemehi liovihandeleko, ndomo ukualosamo alombolola kokupopia hati: “[Yehova] o sapuila Yakoba ondaka yaye. O lombolola ku Isareli ovisila viaye lovihõlo viaye. Layimue vali ofeka a linga ndoco. Layimue vali ofeka ya kũlĩha ovihõlo viaye.”(Osamo 147:19, 20) Eci Suku alinga ocisila cokaliye pokati kocilumba ca Yesu, toke muele epata lia Isareli handi lia kisikiwile okupokola Kovihandeleko. (Va Galatia 3:13; Va Efeso 2:15; Va Kolosai 2:13, 14, 15) Pole, nda Ovihandeleko kavikasi kupãla oco vi kuamiwe, nye Yehova ayongola kuvana vakuete onjongole yokuvumba etaili.
Ceci Yehova Ayongola
3, 4. (a) Okuteta onimbu, nye Yehova ayongola etaili kokuetu? (b) Momo lie tusukilila okukuama ciwa olomãi via Yesu?
3 Vokuenda kunyamo wasulako wokukunda kua Yesu, ovapostolo vaye ndeci Petulu, Tiago, kuenda Yoano vo sindikilile komunda yimue yalepa, soketi mbi kilu Liomunda Hermone. Oku va mola ocinjoinjoi cuvangi wa Yesu vulamba kuenda vayeva ondaka ya muele Suku okupopia hati: “U, Omõlange wa soliwa, haeye nda sanjukila. U yeveleli” (Mateo 17:1-5) Okuteta onimbu, eci oco Yehova ayongola kokuetu—oku yevelela omõlaye loku kuama ongangu yaye kuenda evi alongisa. (Mateo 16:24) Omo liaco, upostolo Petulu wasoneha hati: “Kristu wo taleli ohali kuenje, wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye”—1 Petulu 2:21.
4 Momo lie tusukilila okukuama ciwa olomãi via Yesu? Momo poku setukula tukasi oku setukula Yehova Suku. Yesu wakũlĩhĩle calua ciwa Isiaye, wapita olohuluwa violohuluwa vianyamo laye kilu eci handi keyile palo posi. (Olosapo 8:22-31: Yoano 8:23; 17:5; Va Kolosai 1:15-17) Otembo Yesu akala pole posi, walekisa lesunguluko ndomo Isiaye akasi. Eye walombolola hati: “Mopia ovina evi ndomo Isia a ndongisa.” Oco muele, Yesu wasietukula Yehova lutate wosi kuenje eci civetiya okupopia hati: lutate wosi kuenje eci covetiya okupopia hati: U wa mola ame haeye wa mola Isia.—Yoano 8:28; 14:9.
5. Akristão vakasi vemehi liocihandeleko ce, kuenda otembo yipi oco cafetika longusu?
5 Vokuyevelela yesu kuenda kokusetukula mua kongela nye? Okucilinga cilomboloka he okukala vemehi Liovihandeleko? Paulu wasoneha hati: “ame siukuavihandelekoko” Eye palo wakala okupopia “ocisila cale,” ocisila Covihandeleko calingiwile lava Isareli. Paulu wakũlĩhile okuti eye muele “[wa tiamelele] kovihandeleko via Kristu.” (1 Va Korindo 9:20, 21; 2 Va Korindo 3:14) Eci ocisila Covihandeleko viale casulako, kuafetika longusu “ocisila cokaliye” catimela “[K]ocihandeleko ca Kristu” okuti olonalavayi viosi via Yehova etaili vikisikiwa okucipokola.—Luka 22:20; Va Galatia 6:2; Va Heveru 8:7-13.
6. “Ocihandeleko ca Kristu” citava okusapuiwa ndati, kuenda tupondola ndati okupokola kokuaco?
6 Yehova kakuatela “ocihandeleko ca Kristu” loku ci tiamisila keliangiliyo liovisila, ale okucipongiya volonepa viñi viñi, ndomo ocisila cale Covihandeleko calingiwilile. Ocihandeleko eci cokaliye catiamela koloñame via Kristu kacikongela ulala unene wovina viñi viñi vikisikiwa. Pole Yehova Vondaka yaye, wa sonehamo ovolandu akuãla omuenyo kuenda ovina vialongisiwa Lomõlaye. Handi vali Suku wa fuimĩla oloñame vimue viatete via Yesu okusoneha alongiso atiamela kekuatiso liomanu lomunu, kovina viekongelo, ovilinga pokati kepata, kuenda ovina vimue vikuavo. (Va Korindo 6:18; 14:26-35; Va Efeso 5:21-33; Va Heveru 10:24, 25)Eci etu tu tiamisila omuenyo wetu kongangu kuenda kalongiso a Yesu Kristu kuenda okuyevelela alungulo ava vafuimeĩlua okusoneha Embimbiliya kocita catete, tukasi okupokola “[k]ocihandeleko ca Yesu.” Oco Yehova ayongola kolonalavayi viaye etaili.
7. Yesu wavetiya ndati ekalo liocihandeleko caye vokulinga ofesta yasulako Yopascua lovapostolo vaye?
7 Osimbu okuti ocisola cakuatele esilivilo vemehi Liovihandeleko vocihandeleko ca Kristu, oco nepa yimue yi silivila, ale yavelapo vali. Ocina caco calekisiwa la Yesu eci eye a liongoluile lovapostolo vaye oco valinge ofesta Yopaskua ya 33 O.K. Ndomo upostolo Yoano alombolola eci capita vuteke weteke liaco, olondaka olondaka via Yesu viokutima muakongela 28 katukuluko atiamela kocisola. Eci cavetiya apostolo vaye okukuata ekalo ale elomboloko liocihandeleko caye. Lesunguluko, Yoano asapulo ocisila caye (Yesu) Covilinga vuteke waco wesilivilo liocili lokupopia hati: “Osimbu ofesta yo Pascoa ka ya fetikile, Yesu wa kũlĩha ale okuti ekumbi liaye lioku tunda voluali lulo ha endi ku Isia, lieya. Ava va kala vaye muele voluali lulo wa va sola, kuenje wa va sola muele toke kefulilo.”—Yoano 13:1.
8. (a) Nye cilekisa okuti ovapostolo vakala okulihoya hoya pokati? (b) Yesu walongisa ndati umbombe kovapostolo vaye?
8 Yesu wasolele apostolo, ndaño muele eci a seteka okuvakuatisa pole kacatundile ciwa momo noke valekisa onjongole yovo yalua yokuviala ale yokukala komangu yavelapo. Olosãi vimue eci kavapitilile handi ko Yerusalãi, “va lipatala ondaka eyi vati, elie wa velapo.” Kuenda toke eci handi kaveyile kolupale oco valinge ofesta Yopaskua, omo lionjongole yokukuata omanu yavelapo vafetika vali okulihoya hoya. (Marko 9:33-37; 10:35-45) Evi viakala ovitangi vimue viapitako noke yokuiñila Kuovapostolo vohondo yosapalalo oco vakuate onepa kofesta Yopaskua yavo yasulako valingila pamosi. Votembo yaco lomue wakuata onepa kepuluvi liaco liokulieca oco alinge eci calingawa, okupoka akombe loku vasukula olomãi viavo. Oco a va longise okukuata umbombe, Yesu eye muele wasukula olomãi viavo.—Yoano 13:2-15; 1 Timoteo 5:9, 10
9. Yesu watetulula ndati onjuela yapita kofesta ya sulako Yopascua?
9 Ndaño lioko va longisa ndoto, noke okulinga ofesta Yopaskua kuenje Yesu wafetika onjivaluko yolofa viaye viakala ocipepi, tala eci capitako vali handi: “Va fetika oku lihoyela pokati kavo vati, U o linga unene pokati ketu helie.” Handi yokutema lovapostolo kuenda oku va kelohãila, Yesu lesunguluko wavalemela oco a vakuate ovisimĩlo vialitepa lolosoma viavakualofeka vieyuka onjala yokuviala. (Luka 22:24-27) Noke eye walombolola eci casiata okutukuiwa okuti ociseveto Cocihandeleko ca Kristu, lokupopia hati: “Ndu wihi ocihandeleko cokaliye cokuti, lisoli pokati. Ndeci ame ndo soli, haico ene lisolivo pokati.”—Yoano 13:34.
10.Nye Yesu ahandeleka kolondonge viaye, kuenda nye cikongelamo?
10 Noke vuteke wa Yesu walekisa ndomo ocisola ca Kristu cisukila okukala. Eye wapopia hati: “Ocihandeleko cange ceci, siti, Lisoli pokati ndeci ndo soli. Ocisola ca velapo eci ka kuli, cokuti omunu o pesila akamba vaye omuenyo waye.” (Yoano 15:12, 13) Yesu he wapopia okuti oloñame viaye visukila okusanjukila okufila vamanji ketavo oco vakuatisewe nda vonjanja yaco ci sukiliwa okulinga ndomo? Eli olio elomboloko Yoano akuata, umue wamola lovaso aye muele ocipito caco, cokokisa okusoneha noke hati: “omo a tu ecela omuenyo waye, oco tua kulĩha ocisola ndomo ci kasi. Ca tu sesamela oku ecela vakuetu ovimuenyo vietu.”—1 Yoano 3:16.
11. (a) Tutelisa ndati ocihandeleko ca kristu? (b) Ongangu ya Yesu aeca?
11 Omo liaco, katutelisa ocihandeleko ca Kristu lokulongisa ño vakuetu eci catiamela kokuaye. Tusukilavo okukala kuenda okulingainga eci Yesu asiatele okulinganga. Ocile, Yesu wapopiale olondaka viwa, olondaka vimue vianolawaile lutate volohondo viaye. Handi vali, eye walongaisavo lokulekisa ongangu. Ndaño okuti cilo Yesu kilu walina omunu umue wavela kespritu, olinga onepa kepuluvi liokulinga onjongole ya Isiaye kovina viakulu kilu lieve kuenda okulekisa ndomo etu tupondola okukala lomuenyo. Eye wakala embombe, uwa, ukuesakalalo, oñuatisi yavana vambata evi vialema kuenda ava vatala ohali. (Mateo 11:28-30; 20:28; Va Filipoi 2:5-8; 1 Yoano 3:8) Kuenda Yesu wavetiya oloñame viaye okulikuatela ocisola pokati, ndomo eye avasolele.
12. Momo lie kupopiwila okuti ocihandeleko ca kristu kacitepulula okukuata ocisola ku Yehova?
12 okukuata ocisola ku Yehova cikuetu omangu ye—anga ongusiko yinene yocihandeleko cale—yakongeliwa vocihandeleko ca Kristu? (Mateo 22:37, 38; Va Galatia 6:2) Omangu yavali? Lalimue eteke! Ocisola ku Yehova kuenda kuvamanjetu Akristão kacilitokeka okuti catepiwa. Lomue okuti okuatela ocisola cocili ku Yehova ndakasolivo manjove, upostolo Yoano wapapia hati: “Umue” nda o popia hati, ndi sole Suku, kuenje o suvuka ukuavo a lete ka tela oku sola Suku ka lete.”—1 Yoano 4:20; cisokisa la 1 Yoano 4:17, 18.
13. Nye ceya kolondonge via Yesu omo liokukuata epokolo kocihandeleko caye cokaliye?
13 Eci Yesu aeca kolondonge viaye ocihandeleko cokaliye cokulikuatela ocisola pokati ndomo eye avasolele, eye avasolele, eye walombolola eci elinga liaco lipondola, okunena. “Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.” (Yoano 13:35) Tertulianu, wakala anyamo pitahãla ocita noke yolofa via Yesu, wasapula hati Akristão vatete vakuatele ovilinga viaco viocisola cumanji Ukristão. Tertulianu watukula ava Hakristãoko lokupopia koloñame via Kristu hati: “Tali ndomo ovo valikuatela ocisola pokati kuenda ndomo ovo toke muele valipongiya okufila vakuavo oco vapopele. Tusukila okulipula etu muele okuti ‘Ndilekisa he ocisola caco kuvamanji Akristão okuti cilekisa okuti ndimunu umue watiamela kolondunge via Yesu?’
Ndomo Tulekisa Ocisola Cetu
14, 15. Nye citĩlisa okukuatela epokolo kocihandeleko ca Kristu, pole nye cipondola okutukuatisa oco tucilinge?
14 Cavelapo okuti olonalavayi via Yehova vilekisa ocisola calisoka leci ca Kristu. Pole olete okuti okukuata ocisola kwamanji vetu Akristão vasiata okukapa kovaso olonjongole viavo? Omo tuasiata okumola, toke muele ovapostolo valihoyela kuena vayonguile okukapa kovaso olongongole viavo. (Mateo 24:20-24) Va Galatia lavovo vasiatele okulihova hoya pokati. Noke yokulekisa okuti okukuata ocisola lava tulisungue lavo catelisa Ociahandeleko, Paulu walungula hati: “Puãi, nda vu lilumana kuenda vu lilia pokati, lunguki sanga vulinyõla pokati.” Noke yokulekisa ndomo ovilinga vietimha vialitepa lapoko Espiritu lia Suku wavokiyako lokulemela hati: “Ka tu ka lingi vakuakulipanda, ka ru ka lisanumuli pokati, ka tu liveli viamãle.” Noke upostolo wavetiya hati: “Ovilemo viene liambatisiko, oco vu telisi ocihandeleko ca Kristu.”— Va Galatia 5:14; 6:2
15 Omo okuti otulekisa okuti cisukila okukuata epokolo kociaheleko ca Kristu, oco he Yehova oyongola vali calua kokuetu? Ndaño okuti pamue kacalelukile okulekisa ocisola komunu una okuti wasiata ño okulihoya hoya letu, kuenda wasiata oku tu tomba, Lopo tukisikiwa ‘ okusetukula Suku ndomãla va soliwa. Kuenda okuendela vocisola.’ (Va Efeso 5:1, 2) Tusukila okutuihinya lokuimba ovaso kongangu ya Suku, “wa tu muisa ocisola caye okuti osimbu tua kala vakuakandu oco Kristu a tu fila.” (Va Roma) Lokufetika okukuatisa vakuetu, okukongelako vana okuti vatutata lãvi, tupondola okukuata esangu liokukũlĩha okuti tukasi okusetukula Suku kuenda okuti tukuete epokolo kocihandeleko ca Kristu.
16. Tupondola okulekisa ndati ocisola cetu ku Suku kuenda ku Kristu?
16 Tusukilavo okuivaluka okuti tulekisa uvangi wocisola cetu kovina tulingainga, kolondaka tupopia hakoko lika. Ndaño muele Yesu layevo wasanga ocina cimue conjongole ya Suku kacalelukile okucitava mekonda liovina viosi via kongeleleo. Yesu walikutilila hati: “A Tate, nda oci panga, njupe okopo eyi,” pole lonjanga, wye wavokiyako hati: “Haimo lumue, ocipango cange ka ci ka lingiwe, te cove ci lingiwa.” (Luka 22:42) Ndaño liovina viosi Uesu atalela ohali, lopo eye walinga ocipango ca Suku. (Va Heveru 5:7, 8) Okupokola ondimbukiso yocisola cetu kulekisa okuti tualimbuka onjila ya Suku okuti oyo yavelapo. Embimbiliya lisapula okuti, “oku sola Suku kua lomboloka, oku pakola kovihandeleko viaye.” (1 Yoano 5:3) Kuenda Yesu wapopia kovapostolo vaye hati: “Nda vu sole ame, pokoli kovihandeko viange.”—Yoano 14:15.
17. Ociandeleko ce cilikasi, Yesu aeca koloñame kokuetu, kuenda tucikũlĩha ndati okuti citumiwavo kokuetu?
17 Eci Kristu atumila koloñame viaye okulisola Pokati, ocihandeleko ce cilikasi eye avaiha vali? Eye wavatuma okulinga upange wokukuna eye meule avalongisa okulinga. Petulu hati; “Wa tu usika hati, Kundili omanu. Imbi uvange” (Ovilinga 10:42) ongusiko yaco Yesu wayilombolola ciwa hati: ‘Oco kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco valinge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mola, kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.’ (Mateo 28:19, 20; Ovilinga 1:8) Yesu wa sutulula hati ovina viaco vialongisiwa nda vikuamiwavo loloñame viae cilo “Olondaka evi viwa viusoma vikundilua koluali luosi oco vilinge uvange kolofeka viosi, noke wsulilo liya.” (Daniele 12:4; Mateo 24:14, NW) Oco muele, eci oco ocipango ca Suku okuti tu kunda. Pole vamue vasima okuti oku tu tuma oco tulinge upange waco, Suku oyongola vali calua kokuetu. Puãi ocili muele?
Esunga Lieci Sumolehela Soketi Catĩla
18. Nye tusukila okuivaluka eci tutalisiwa ohali omo liokulinga eci Yehova ayongola kokuetu?
18 Ndomo tuamala ale, okuti tuned nunde, Yehova wasiata okutyongola okuti omanu valinga ovina viatiamela konjongole yaye. Kuenje omo okuti ovina viasata okutumiwa oco vavilinge viasiata oku pongoloka omo liaco ovitangi viasiata oku pita lavio vi pongoluiwavo. Omõla a Suku osoliwe wapita lovitangi vimue viatĩla valia kuenje weya okupondiwa lũvi umue wapiãla omo liokulinga eci Suku ayonguile. Pole eci tu tulisiwa ohali omo liokulinga eci Yehova ayongola kokuetu, tusukila okuivaluka okuti eye kakuetu ekandu kovutangi vietu. (Yoano 15:18-20; Tiago 1:13-15) Usuanji wa Satana wanena ekandu, ohali, kuenda olofa, kuenda eye umue wasiata okunena olonjanja viosi ovitangi viatĩla oco vitateke olonalavayi via Yehova okupinga ovina ayongola kolonalavayi viaye.—Yovi 1:6-19; 2:1-8.
19. Momo lie cikakilili esumũlũho okulinga eci Suku ayongola kokuetu Pokati Komõlaye?
19 Pokati Komõlaye, Yehova wasiata okusongola okuti kotembo yilo yesulilo, akuenje vanye vakunda kolonepa viasi viokilu lieve okuti ovihemba vikamala ohali yomanu vois te lika uviali Wusoma. Uviali owu wa Suku ukamala ovitangi viosi violuali, ndeci—uyaki, ungangala, uhũkui, ukuke, ovovei, olofa. Usoma ukanenavo oluali lumue luokaliye lulalamba, okuti toke meule ava vafa vakapinduiwa. (Mateo 6:9, 10; Luka 23:43 Ovilinga 24:15; Esituluilo 21:3, 4) Hesumũlũhokuolio okukunda olondaka viwa viovina viaco! Ocili muele, kakuli ocitangi lacimue pokulilinga ovina Yehova atutuma okulinga. Puãi Satana Eliapu kuenda oluali luaye ovo anyali vetu kuenda ovo vakuete ekandu kovitangi viosi.
20. Tupondola ndati okuliyaka lovitangi vineniwa le Eliapu?
20 Tupondolqa ndati okuliyaka lovitangi vineniwa la Satana oco ci tu tuned ciwa? Pokupatekela lolondunge vietu olondaka evi: “Kuata olondunge amõlange, sanjuisa utima wage, oco nambulule u onjimbula.” (Olosapo 27:11) Yesu waeca ku Yehova etambululo katombo a Satana pokusia omuenyo wakolapo wokilu lokulinga onjongole ya Isiaye posi. (Isaya 53:12; Va Heveru 10:7) Eci akala omuenu palo posi, Yesu watamãlala lovitangi vialua toke muele okufa lohali kuti. Nda tuokuama okuti eye alinga ongangu yetu, tupondolavo okutamãlala lolohali kuenda okulinga eci Yehova ayongola kokuetu.—Heveru 12:1-3.
21. Ovisimeĩlo vie okuete viatiamela kocisola Yehova kuenda Omõlaye valekisa?
21 Hocisolakuoco Suku kuenda Omõlaye valekisa kokuetu! Omo liocilumba ca Yesu, omanu vakuepokolo vakuete elavoko liokukala otembo yenda ño hũ Voluali Luokalieye. Katukaeceleli okuti ocina cimue citateka elako lietu. Pole, tueceleli okuti omuenyo wetu ukuate utima ndeci una Yesu apongiya, ndomo Paulu alinga, kuenje wapopia hati: “Omõla a Suku u wa sola haeye wa liecela oku mopela.” (Va Galatia 2:20) Kuenda tueca olopandu lutima wetu wosi ku Suku yetu, ukuacisola, Yehova, omo okuti lalimue eteke ayonguile vali calua kokuetu.
Otambulula Ndati?
◻ Nye Yehova ayongola kokuetu etaili?
◻ Vokuenda kuteke wasulako lovapostolo vaye, Kristu wavetiya ndati esilivilo liocisola?
◻ uvangi we tulekisa okuti tusole Suku?
◻Momo lie cikasilili esumũlũho okulinga eci Yehova ayongola kokuetu?
[Elitalatu kemela 13]
Nye Yesu alongisa pokusukula olomãi viovapostolo vaye?
[Elitalatu kemela ]
Ndaño liesuvu, okusandeka olondaka viwa esumũlũho limue lisanjuisa