OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w09 15/10 kam. 7-11
  • “Kali Lombembua Lomanu Vosi”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Kali Lombembua Lomanu Vosi”
  • Utala Wondavululi—2009
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • “Sandi Ovina Viwa”
  • Oku Tulumula Elambalalo ‘Lakala Ondalu’
  • “Kali Lombembua Lomanu Vosi”
  • Oku Fetuluinya ku Kasi Peka Lia Yehova
  • Yula Eci Cĩvi Leci Ciwa
  • Sanjukila Elavoko
  • “Ko Ka Fetuluinyi Umue Cĩvi Leci Cĩvi”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • ‘Oku Tiamisila Utima Wove Kovina vi Pamisa Ekolelo ci Lomboloka Omuenyo Kuenda Ombembua’
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • ‘Tu Kuati Owuya Wespiritu’
    Utala Wondavululi—2009
  • Atosi Avelapo Vukanda wa Va Roma
    Utala Wondavululi—2008
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2009
w09 15/10 kam. 7-11

“Kali Lombembua Lomanu Vosi”

“Ndeci ca soka locikele cene, kali lombembua lomanu vosi nda ci tẽliwa.” ​—⁠VA ROM. 12:⁠18.

1, 2. (a) Elungulo lipi Yesu a eca kolondonge viaye? (b) Pi tu pondola oku sanga elungulo li tu kuatisa oku liyaka lelambalalo?

YESU wa lungula olondonge viaye hati, vika lambalaliwa lomanu voluali luosi. Kuteke wa sulako womuenyo waye palo posi, wa lombolola esunga liaco, poku vi sapuila hati: “Nda wa kaili vakualuali nda oluali lua sola valuo, puãi, omo kavuvakualualiko, omo ame ndo noli voluali, oco oluali lu-u suvukili.”​—⁠Yoa. 15:⁠19.

2 Upostolo Paulu wa kũlĩhĩle okuti, olondaka via Yesu viocili. Vukanda wavali a sonehela umalẽhe Timoteo wa popia hati: “Ove puãi wa mola okulongisa kuange, lovilinga viange, lonjongole yange, lekolelo liange, lolupili luange, locisola cange, lepandi liange, lakangiso ange, lohali yange.” Noke, wamisako hati: “Vosi va panga oku kala lomuenyo wesunga lia Suku vu Kristu Yesu va kangisiwa.” (2 Tim. 3:​10-​12) Kocipama 12 ukanda Paulu a sonehela Akristão vo ko Roma, wa va lungula ndomo va pondola oku liyaka lelambalalo. Olondaka viaye, vi pondolavo oku tu kuatisa koloneke vilo via sulako.

“Sandi Ovina Viwa”

3, 4. Tu pondola ndati oku pokola kelungulo lielivulu lia Va Roma 12:​17, (a) vepata lina okuti, Halombangiko Via Yehova? (b) Poku kala lomanu tu lisungue lavo?

3 Tanga Va Roma 12:17. Paulu wa lombolola okuti, nda tu kasi oku lambalaliwa, tu sukila oku yuvula oku fetuluinya. Oku pokola kelungulo liaye, ci kuete esilivilo, capiãla enene vapata ana okuti, vamue Halombangiko Via Yehova. Akristão va sukila oku yuvula oku fetuluinya lolondaka vĩvi. Ka ca sungulukile oku fetuluinya ‘cĩvi leci cĩvi.’ Ocituwa caco ci vokiya ovitangi.

4 Paulu o tu vetiya hati: “Sandi ovina viwa kovaso omanu vosi.” Nda ukãi o lekisa esumbilo kulume noke yoku popia lãvi etavo liaye, ci tulumula onyeño. (Olosap. 31:​12) Manji umue o tukuiwa hati, Carlos okuti, cilo o kasi ko Betele, wa lombolola ndomo ina yaye a yula elambalalo lia isiaye poku lekisa esumbilo, kuenda oku tẽlisa ovikele viosi vio vonjo. Manji Carlos wa popia hati: “Ina yetu wa enda oku tu vetiya oku lekisa esumbilo ku isietu. Olonjanja viosi wa enda oku ndi vetiya oku linga la isietu omapalo yimue eye a solele, ndaño sia kuatele onjongole yoku ci linga. Omo liaco, isia wa enda oku kuata esanju lialua.” Noke, wa fetika oku lilongisa Embimbiliya, kuenje, wa papatisiwa. Olombangi Via Yehova, via siata oku yula ovisimĩlo vĩvi viovanyali vavo, poku ‘linga ovina viwa kovaso omanu vosi.’ Ovo va siata oku ci linga poku kuatisa vana va lisungue lavo okuti, olonjo viavo via teyiwa lahunguhungu ofela.

Oku Tulumula Elambalalo ‘Lakala Ondalu’

5, 6. (a) Oku kapa ‘akala ondalu’ kutue wunyãli wetu, ci lomboloka nye? (b) Lombolola ulandu umue wo vocikanjo cove u lekisa ndomo oku kapako elungulo lielivulu lia Va Roma 12:​20, ci nena onima yiwa.

5 Tanga Va Roma 12:20. Olondaka Paulu a tukula kocinimbu eci, wa vi tiamisila kolondaka vielivulu Liolosapo 25:​21, 22, vi popia hati: “Nda unyali wove wa lambuka u lisa ombolo, nda o kuete enyona u nyuisa ovava. Momo nda oco o linga wa kapa akala ondalu konumbutue yaye, kuenje Yehova o ku muisa onima.” Upopi wocindekaise Paulu a tukula kelivulu lia Va Roma kocipama 12, ka u lomboloka okuti, tu sukila oku timiha ovanyãli vetu lakala vondalu. Pole, elivulu Liolosapo, kuenda olondaka Paulu a tukula kelivulu lia Va Roma, viatiamẽla konjila omanu va kuamẽle kosimbu poku yengulula utale. Kunyamo wo 1900, onoño yimue o tukuiwa hati, Charles Bridges, wa popia hati: “Oco omunu a yengulule utale londalu, o sukila oku kapa akala kosi, kuenda kilu liutale waco. Cimuamue haico ca siata oku pita lomanu vamue okuti, ndaño tu lekisa ocisola lohenda kokuavo, pole, ka va pongolola ovitima viavo.”

6 Oku lekisa ohenda kovanyãli vetu, ci va kuatisa oku pongolola ovituwa viavo, kuenda oku liwekapo oku lambalala afendeli va Suku, ndeci ci pita lutale poku u yengulula ‘lakala.’ Ohenda ya siata oku vetiya omanu oku kuata ukamba lafendeli va Yehova, kuenda oku tava kesapulo Liembimbiliya. Upostolo Petulu wa soneha hati: “Kali lovituwa via sunguluka pokati ka vakualofeka, okuti, nda vo lundili ndolondingaĩvi, va mola ovilinga viene viwa, kuenje va sivaya Suku veteke liepasulo.”​—⁠1 Pet. 2:⁠12.

“Kali Lombembua Lomanu Vosi”

7. Ombembua yipi Kristu a sila olondonge viaye, kuenda yi tu vetiya oku linga nye?

7 Tanga Va Roma 12:18. Yesu kuteke wa sulako womuenyo waye palo posi, wa sapuila ovapostolo vaye hati: “Ndu sili ombembua, [kuenda] ndu wihi ombembua yange.” (Yoa. 14:​27) Ombembua Kristu a sila olondonge viaye, yi lomboloka esanju va kuata eci va limbuka okuti, va soliwa loku taviwa la Yehova Suku kuenda Omõlaye. Ombembua yaco, yi tu vetiyavo oku kala ciwa lomanu vosi. Akristão vocili, va sole ombembua, kuenda va siata oku vetiya vakuavo oku lekisa ombembua.​—⁠Mat. 5:⁠9.

8. Tu pondola ndati oku kala vakuambembua konjo yetu, kuenda vekongelo?

8 Tu pondola oku lekisa ombembua vepata, poku tetulula lonjanga ovitangi okuti, ka tu ecelela okuti, vi livokiya. (Olosap. 15:18; Va Efe. 4:​26) Cimuamue haico tu sukila oku linga vekongelo. Ondaka oku sandiliya ombembua, upostolo Petulu wa yi tiamisila koku lava elimi lietu poku sapela. (1 Pet. 3:​10, 11) Tiago noke yoku lekisa ndomo tu sukila oku sapela la vakuetu, loku yuvula epela kuenda oku livelisapo, wa popia hati: “Olondunge viokilu, tete via pua evĩho, vali viombembua, haivio vionjuka kuenda via sunguluka, haivio vie yuka ohenda lapako awa, kuenda via pua atatahãi lelimbi. Epako liesunga li kũliwa vombembua la vakuakulinga ombembua.”​—⁠Tia. 3:​17, 18.

9. Ndaño tu vetiyiwa oku kala “lombembua lomanu vosi,” nye tu sukila oku linga?

9 Paulu volondaka a tukula kelivulu lia Va Roma 12:​18, wa lombolola esilivilo lioku lekisa ombembua vepata kuenda vekongelo. Eye wa popia hati, tu sukila oku kala “lombembua lomanu vosi.” Vomanu vaco, mua kongela vana tu lisungue lavo, vana tu talavaya lavo kupange umuamue, akamba kosikola, kuenda vana tu kundila olondaka viwa. Paulu wa lekisa esilivilo lielungulo liaye poku popia hati: “Ndeci ca soka locikele cene.” Olondaka evi, vi lekisa okuti, tu sukila oku likolisilako loku ‘lekisa ombembua komanu vosi.’ Pole, poku ci linga, tu sukila oku yuvula oku lueya olonumbi via Suku viesunga.

Oku Fetuluinya ku Kasi Peka Lia Yehova

10, 11. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku fetuluinya vakuetu, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?

10 Tanga Va Roma 12:19. Ndaño vamue “va patãla” upange wetu, oku kongelamo ovanyãli vetu, tu sukila oku “pandikisa la vakualonamalala,” kuenda oku lekisa ‘umbombe’ poku va longisa. (2 Tim. 2:​23-​25) Paulu wa lungula Akristão oco va yuvule oku kuatela ‘onyeño’ vakuavo loku fetuluinya. Etu Tuakristão, tua kũlĩha okuti, ka tu kuete omoko yoku fetuluinya vakuetu. Ukualosamo wa soneha hati: “Onyeño yimbapo, oku tema ku siapo. Ku ka lisakalaise; ci tiama poku linga cĩvi.” (Osa. 37:⁠8) Salomone wa lungula hati: “Ku ka linge huti, ‘[Ndi] fetuluinya ũvi.’ Imba ovaso ku Yehova kuenje eye o ku ohela.”​—⁠Olosap. 20:⁠22.

11 Nda ovanyãli va tu lambalala, tu sukila oku eca ocitangi caco peka lia Yehova, momo eye o kuete omoko yoku fetuluinya. Omo okuti, Paulu wa kũlĩhĩle okuti, Yehova eye lika o kuete omoko yoku fetuluinya, wamisako hati: “Ca sonehiwa citi, ‘Efetuluinyo, liange. Ame [ndi] fetuluinya. Oco ca popia [Yehova].’ ” (Sokisa lelivulu Liesinumuĩlo 32:35.) Nda tua seteka oku fetuluinya vakuetu, tu kuata epela, kuenda ka tu lekisa esumbilo ku Yehova o kuete omoko yoku ci linga. Nda tua ci linga, ci lekisa okuti, ka tu kuete ekolelo kohuminyo ya Yehova yokuti: “Ame [ndi] fetuluinya.”

12. Otembo yipi Yehova aka lekisa onyeño yaye, kuenda oka ci linga ndati?

12 Kefetikilo liukanda Paulu a sonehela va Roma, wa popia hati: “Onyeño ya Suku yi situluiwa tunde kilu, kuenje yi veta etombo liosi, lakandu osi omanu vana va tateka ocili ca Suku lakandu avo.” (Va Rom. 1:​18) Yehova oka lekisa onyeño yaye vonduko Yomõlaye kotembo ‘yohali ya piãla.’ (Esit. 7:​14) Kotembo yaco, tuka limbuka “ondimbukiso yokutetulula kua Suku kuesunga,” ndomo Paulu a ci popia vukanda ukuavo hati: “Ku Suku, esunga oku fetuluinya lohali ava vo talisi ohali, loku eca kokuene vu kasi loku talisua ohali, epuyuko kumue letu, eci Ñala Yesu a tukuluka tunde kilu lovangelo vaye va pama vondalu yulienge. Kuenje o fetuluinya ava ka va kũlĩhile Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.”​—⁠2 Va Tes. 1:​5-8.

Yula Eci Cĩvi Leci Ciwa

13, 14. (a) Momo lie ka tu komohẽla eci tu lambalaliwa? (b) Tu tata ndati vana va siata oku tu lambalala?

13 Tanga Va Roma 12:​14, 21. Oku kũlĩha okuti, Yehova oka tẽlisa olohuminyo viaye, ci tu vetiya oku lekisa ombili kupange a tu ĩha woku kunda ‘olondaka viwa viusoma kolofeka viosi.’ (Mat. 24:​14) Tua kũlĩha okuti, upange waco, uka votola onyeño yovanyãli vetu, ndomo Yesu a tu lungula hati: “[Vuka] suvukilua onduko yange lolofeka viosi.” (Mat. 24:⁠9) Omo liaco, tu sukila oku yuvula esumuo eci tu lambalaliwa. Momo upostolo Petulu wa soneha hati: “A kuacisola, ko ka komoheli ekangiso lia soka ndondalu liya kokuene oku vu nyika. Ko ka simi hoti, Cimue ka ca siatele ceya kokuetu. Puãi yoleli omo wa iñili vohali ya Kristu.”​—⁠1 Pet. 4:​12, 13.

14 Tu yuvuli oku kuatela onyeño ovanyãli vetu, pole, tu likolisiliko oku va kundila, momo tua kũlĩha okuti, vamue ka va kũlĩhĩle esunga lieci va siatela oku tu lambalalela. (2 Va Kor. 4:⁠4) Tu pokoli kelungulo lia Paulu wa popia hati: “Likutilili ava vo siliñinya, ko ka va siñali, te oku va likutilila.” (Va Rom. 12:​14) Vohundo Yesu a lingila Komunda, wa popia hati: “Soli ovanyali vene. Lingi ciwa lava vo suvuki. Sumũlũisi ava vo siñali. Likutilili ava vo fũkilisi.” (Luka 6:​27, 28) Upostolo Paulu wa kũlĩhĩle okuti, omunu o lambalala Akristão vocili, o pondola oku linga ondonge ya Kristu kuenda oku lekisa ombili kupange wa Yehova. (Va Gal. 1:​13-16, 23) Vukanda ukuavo, Paulu wa popia hati: “Eci va tu imbula tu va likutilila. Eci va tu talisa ohali tu pandikisa. Eci va tu siliñinya tu livondela.”​—⁠1 Va Kor. 4:​12, 13.

15. Nye tu sukila oku linga oco tu yule cĩvi leci ciwa?

15 Ukristão wocili, o kapako olondaka viocinimbu ca sulako kelivulu lia Va Roma kocipama 12, vi popia hati: “Ku ka yuliwe leci cĩvi, puãi eci cĩvi ci yula leci ciwa.” Satana eye wa siata oku vetiya omanu oku linga ovina viosi vĩvi. (Yoa. 8:44; 1 Yoa. 5:​19) Vocinjonde upostolo Yoano a kuata, Yesu wa lombolola okuti, vamanjaye olombuavekua, va “yula [Satana] losonde ya Kameme kuenda ondaka yuvangi wavo.” (Esit. 12:​11) Olondaka evi, vi lekisa okuti, oco Satana a yuliwe kumue levĩho lia siata voluali lulo, tu sukila oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma.

Sanjukila Elavoko

16, 17. Ovina vipi tua lilongisa velivulu lia Va Roma kocipama 12 catiamẽla (a) koku ambata omuenyo wetu? (b) Ndomo tu sukila oku kala la vamanji? (c) Ndomo tu tata vana va siata oku tu lambalala?

16 Ulandu tua konomuisa vocipama 12 vukanda Paulu a sonehela Akristão vo ko Roma, wa tu ivaluisa ovina vialua. Tua lilongisa okuti, etu tuafendeli va Yehova, tu sukila oku lekisa ombili yoku linga ocipango caye. Espiritu sandu, li tu vetiya oku ci linga, momo tua kũlĩha okuti, Suku o yongola oku tẽlisa ocipango caye. Espiritu sandu lia siata oku tu kuatisa oku lekisa ombili poku tẽlisa ovikele vietu lolongavelo via litepa. Umbombe lesunguluko via siata oku tu kuatisa oku amamako lukamba wetu la vamanji. Tu kuete ocituwa coku yekisa akombe, poku lekisa ohenda ku vakuetu.

17 Elivulu lia Va Roma kocipama 12, li tu ĩha alungulo alua a lekisa ndomo tu pondola oku tata ovanyãli vetu. Tu yuvula oku fetuluinya, poku lekisa ovilinga viwa ku vana va tu lambalala. Ndaño tu lekisa ombembua komanu vosi, pole, tu sukila oku yuvula oku tomba olonumbi via Suku. Cimuamue haico tu sukila oku linga vepata, vekongelo, la vana tu lisungue lavo, kupange, kosikola, kuenda koku kunda olondaka viwa. Ndaño omanu va tu lambalala, pole, tu sukila oku yula cĩvi leci ciwa, loku ivaluka okuti, Yehova eye lika o kuete omoko yoku fetuluinya.

18. Olonumbi vipi vitatu Paulu a tukula kelivulu lia Va Roma 12:⁠12?

18 Tanga Va Roma 12:12. Vovina Paulu a tukula, wa kongelamo alungulo atatu. Omo okuti, Yehova eye lika o tu kuatisa oku tẽlisa ovina viaco, upostolo Paulu o tu vetiya oku kuata ocituwa ‘coku likutilila.’ Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku pokola kelungulo likuavo lioku ‘pandikisa kohali.’ Omo liaco, tu tiamisili utima wetu kovina Yehova a tu likuminya kuenda oku ‘sanjukila elavoko’ liomuenyo ko pui kilu, ale palo posi.

Oku Pitulula

• Nye tu sukila oku linga poku liyaka lelambalalo?

• Kovina vipi tu sukila oku lekisa ombembua, kuenda tu ci linga ndati?

• Momo lie tu sukilila oku yuvula oku fetuluinya?

[Elitalatu kemẽla 8]

Oku lekisa ohenda komanu, ci tu kuatisa oku yula ovitangi

[Elitalatu kemẽla 9]

Anga hẽ, wa siata oku likolisilako oco o kale lombembua la vamanji?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link