Kapite 13
Ko He Toe Hahaʼi Tokolahi ʼe Tutuʼu ʼi Muʼa ʼo Te Hekaʼaga Faka Hau ʼo Sehova
1. a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke hoko ki te kau kaugana ʼa te ʼAtua neʼe maʼuʼuli ia muʼa ʼo Kilisito pea mo te kau 144 000 ʼi muʼa ʼo tanatou maʼu tonatou fakapale? b) Koteā te faigamalie ka maʼu e te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ka maʼuʼuli anai mokā hoko mai te “mamahi lahi”?
LOGO pe la ko te ʼu kaugana faitotonu ʼa te ʼAtua mai ia Apele ʼo aʼu mai kia Soane Patita neʼe nātou fakamuʼamuʼa te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi tonatou maʼuli, neʼe nātou mamate fuli mo nātou fakaʼamu ki te toe fakatuʼuake. Ko te toko 144 000 ʼaē ka fakatahi anai mo Kilisito ʼi tona Puleʼaga ʼi selo, ʼe tonu foki ke nātou mamate ʼi muʼa ʼo tanatou maʼu tonatou fakapale. Kae, ko te ʼapositolo ko Soane neʼe sio ʼi he fakaʼaʼata ki te toe hahaʼi tokolahi ʼe fakalaka maʼuli anai ʼi te “mamahi lahi” pea ʼe foaki age anai kia nātou ia te maʼuli heʼegata ʼo mole nātou toe ʼiloʼi anai ia te mate.—Fkha. 7:9-17.
Kua ʼIloʼi “Te Toe Hahaʼi Tokolahi”
2. Koteā te ʼu meʼa neʼe tonu ke nātou mahino ki ai ke feala ai hanatou ʼiloʼi lelei te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ia Fakahā 7:9?
2 Lolotoga te ʼu sekulo, neʼe mole ʼiloʼi te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaia pe koai. Kae, ʼaki te mālama mamalie ki te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe ʼalu tahi mo ia neʼe feala leva te mahino ʼaupito ki te fakaʼaʼata ʼaē neʼe hā kia Soane. Koia, ʼi te 1923, neʼe mahino ai leva ko te “ ʼu ōvi” ʼaē ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu ia Mateo 25:31-46 pea mo te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ia Soane 10:16 ʼe nātou fakafofoga te ʼu hahaʼi ʼe feala anai hanatou maʼuli heʼegata ʼi te kele. ʼI te 1931, neʼe ʼiloʼi ai ko te hahaʼi ʼaē ʼe tuʼu ia Esekiele 9:1-11, ʼaē ʼe tonu ke fakaʼiloga ʼonatou laʼe e te tagata sikalaipe ʼaki te vaitohi, ko te “ ʼu ōvi” ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo kapite 25. Pea ʼi te 1935, ko te “hahaʼi kauga mālie” peʼe ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ʼe fakamatala ʼi te tohi Fakahā 7:9-17 ko te “ ʼu ōvi” pe ʼaia ʼaē neʼe palalau kiai Sesu ʼi tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao. Logope la neʼe kua hā he “ ʼu ōvi” ʼi te 1923, kae neʼe hoki tuputupu fakavilivili ʼi te 1935. Ia ʼaho nei, ko te ʼu miliona hahaʼi ʼe nātou faiga ke nātou kau ki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼo te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua.
3. He koʼe ʼe mole feala ke tou ʼui, ko te tutuʼu ʼa te “toe hahaʼi tokolahi” ʼi “muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau” ko tona faka ʼuhiga ʼe nātou faʼufaʼu he kalasi ʼi te lagi?
3 Ko nātou ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe nātou kehekehe mo te 144 000 hahaʼi ʼo te Iselaele fakalaumālie, ʼaē ʼe fakamatalatala ʼi te kapite pe ʼaia ʼo te Fakahā. ʼI te fakaʼaʼata ʼaē neʼe mamata kiai, neʼe mole sio ia Soane ki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼi te lagi. Kapau ʼe nātou “tutuʼu ʼi muʼa ʼo tona hekaʼaga faka hau (faka keleka: énôpion tou thronou, ko tona fakaliliu “ ʼi lalo ʼo te ʼu mata ʼo te hekaʼaga faka hau”) ʼo te ʼAtua, ʼe mole feala ke faka ʼuhiga ʼe nātou nonofo ʼi selo. Ko tanatou tutuʼu ʼaē ʼi “muʼa ʼo te ʼu mata” ʼo te ʼAtua, ohage ko tana ʼui mai ʼe ina fakatokagaʼi te ʼu foha ʼo te ʼu tagata mai te lagi. (Fkha. 7:9; Pes. 11:4; vakaʼi ia Pesalemo 100:1, 2, mo Luka 1:74, 75 pea mo Gāue 10:33, Kingdom Interlinear.) ʼO toe feiā aipe, ko te “atu puleʼaga fuli” ʼe mole ʼaoga ke nātou ʼolo ki te lagi, ke feala ai hanatou hā ʼi muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau ʼo Kilisito (ko tona faka ʼuhiga, “ ʼi ʼona muʼa”), ohage ko tona fakamatala ia Mateo 25:31, 32. ʼO ʼuhiga mo te “toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe mole feala hona lau” ʼe mole ko he kutuga ia ʼe ʼolo ki selo, ohage ko tona fakamahino mai e te ʼu vaega ʼo Fakahā 7:4-8 pea 14:1-4, ko te ʼu vaega ʼaia ʼe nātou fakahā lelei mai te lahi ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe toʼo anai ʼi te kele ke nātou ʼolo ʼo maʼuʼuli ʼi te lagi.
4. a) Koteā “te mamahi lahi” ʼaē ka maʼuʼuli ai anai te “toe hahaʼi tokolahi?” b) ʼI te tohi Fakahā 7:11, 12, ko ai ʼaē ʼe ina sioʼi te “toe hahaʼi tokolahi” pea mo fakatahi mo ia ʼo atolasio ki te ʼAtua?
4 ʼI tana fakamatala ʼo te toe hahaʼi tokolahi, neʼe tohi fēnei e Soane: “Ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai mai te mamahi lahi.” ʼE moʼoni, ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼi te toe mamahi lahi ʼaia, ka ʼiloʼi anai e te malamanei katoa. (Fkha. 7:13, 14; Mat. 24:21) Ko te hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli anai ʼi te ʼaho fakamataku ʼaia ʼo Sehova, ʼe mole nātou toe lotolotolua anai ʼo ʼuhiga mo ia ʼaē ka ina hāofaki nātou. ʼI te fakaʼaʼata ʼaē neʼe hā kia Soane, ʼi te temi ʼaē ʼe fakafetaʼi ai te toe hahaʼi tokolahi ki te ʼAtua pea mo te Akeno ʼi tonatou haofaki mai te mate, ko te ʼu meʼa fuli neʼe fakatupu e te ʼAtua ʼi te lagi neʼe nātou kau fakatahi ki ai ʼo atolasio ki te ʼAtua moʼoni, ʼo ʼui maʼa nātou: “Ameni! Ke foaki ki totatou ʼAtua te tapuakina mo te kolōlia mo te poto mo te fakafetaʼi mo te fakaʼapaʼapa mo te mālohi mo te māʼoluga ʼo talu ai. Ameni.”— Fkha. 7:11, 12.
Te Tupuʼaga ʼo Te Hāofaki ʼOnatou
5. a) ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼe tonu ke tou fai, ke tou kau ʼi te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ka hāofakiʼi anai? b) ʼI takotou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaenī ʼi te fakaʼosi ʼo te palakalafe, koutou fakamatalatala te meʼa ʼe fakamaʼua kia nātou ʼaē ʼe fia maʼuʼuli anai ʼi te “mamahi lahi.”
5 Ko te hāofaki ʼo te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu totonu ʼa Sehova. Ko te ʼu lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ʼaē ka hāofaki anai, ʼe nātou fakamatala lelei tonatou agaaga. Koia, ko nātou ʼaē ʼe ʼofa ki te faitotonu ʼe feala ʼi te temi nei ke nātou gāue ki tonatou hāofaki. Neʼe kua tou ʼosi vakaʼi foki te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe tuʼu ʼi lalo. Kae, ʼi te temi nei ʼe tonu ke koutou sivisivi fakalelei, ʼaki te tokoni ʼa te ʼu vaega ʼaē ʼe tuʼu ʼi ai, pea mo koutou fakakaukauʼi pe koteā te meʼa ke koutou fai ke koutou tali ai ki te ʼu fakamatala faka polofeta ʼaenī.
Ko te “tahi ʼu ōvi” (Soane 10:16)
Koteā te meʼa ʼe tonu ke fai ʼe ia ʼaē ʼe fakalogo lelei ki te leʼo ʼo Sesu? (Soane 10:27; Mat. 9:9; Ef. 4:17-24)
ʼE feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou ʼiloʼi ko Sesu Kilisito ko totatou “tagata tauhi ōvi pe e tahi”? (Mateo 23:10, 11)
Ko te “ ʼu ōvi” ʼo te lea fakatātā ʼo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao (Mateo 25:31-46)
Ko ai te ʼu “tēhina” ʼo Kilisito ʼaē ʼe agalelei ki ai te ʼu “ōvi”? (Hep. 2:10, 11; 3:1)
Ko te ʼu aluʼaga faigataʼa fea ʼaē ʼe nātou kau fakatahi ai mo te ʼu tēhina ʼo Kilisito ʼaē ʼi te kele? Pea ko te gāue fea koa ʼe nātou foaki kiai tanatou tokoni? (Fkha. 12:12, 17; Mat. 24:14; 28:19, 20)
Ko te hahaʼi ʼaē ka maʼuʼuli anai ʼaē ka fakaʼiloga e te tagata sikalaipe ʼaki te vaitohi (Esekiele 9:1-11)
E feafeaʼi koa hanatou fakahā ʼe mole nātou leleiʼia te ʼu meʼa fakalialia ʼe fai e te Keletiate, ia te fakatā ʼo te Selusalemi talagataʼa ʼi te temi nei? (Fkha. 18:4, 5)
Koteā te faka ʼuhiga ʼo te “fakaʼiloga” ʼaē ʼe nātou kehekehe ai mo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼui ko nātou ko te kau Kilisitiano pea mo nātou amanaki ke nātou maʼuʼuli? (1 Pe. 3:21; Mat. 7:21-27; Soane 13:35)
6. ʼI tana fakamatalatala ʼo ʼuhiga mo te “toe hahaʼi tokolahi”, ʼe feafeaʼi te tokoni mai ʼa Soane ke tou mahino ki te tupuʼaga ʼaē ʼo tonatou hāofaki?
6 Ko te fakamatalatala ʼo te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi Fakahā 7:9-15, ʼe ina fakahā mai te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaupito. ʼI tana fakamatalatala mai ʼo te “toe hahaʼi tokolahi” ohage ko tona hā ʼaē ʼi te hili ʼo te “mamahi lahi,” ʼe fakatokagaʼi tatou e te Tohi-Tapu ki te ʼu tupuʼaga ʼaē ʼo tona hāofaki.
7. Koteā te meʼa neʼe fai ʼe te toe hahaʼi tokolahi ʼi muʼa ʼo te “mamahi lahi,” pea ʼe hā feafeaʼi?
7 Logope la tanatou ʼōmai mai te ʼu fenua fuli, te ʼu telepi, pea mo te ʼu lea fuli, ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu te toe hahaʼi tokolahi ʼe nātou “tutuʼu ʼi muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau,” ʼe nātou fakafetaʼi fakatahi kia Sehova, Ia ia ʼaē ʼe heka ʼi te hekaʼaga faka hau, ohage ko te Tuʼi māʼoluga ʼo te ʼatulaulau. Neʼe nātou fakahā ʼi tonatou faʼahiga maʼuli ʼe nātou lagolago ki tana pule. Neʼe nātou toe “fō ʼonatou ʼu kofu loloa pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno”, ko tona ʼuhiga ʼe nātou ʼiloʼi ʼe ʼaoga tāfito kia nātou te sakilifisio faifakalelei ʼa Sesu, te Akeno ʼo te ʼAtua. (Soane 1:29; 1 Soane 2:2) ʼAki te tui, neʼe nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua ʼaki te sakilifisio ʼaia, pea neʼe nātou fakahā te faʼahi ʼaia ʼi tanatou ʼolo ʼo papitema ʼi te vai, koia ʼaē ʼi te temi nei kua nātou maʼa ia muʼa ʼo te ʼAtua, ko tona fakatātā ʼaia ʼo te hihina ʼo ʼonatou kofu. Neʼe nātou fakahā tuʼumaʼu aipe ki te hahaʼi tanatou tui ki te ʼAlo ʼo te ʼAtua. (Mat. 10:32, 33) Koia neʼe hā ia nātou ʼi te fakaʼaʼata ʼaē ʼi te fale fakalaumālie ʼo te ʼAtua, peʼe ko tona fale tauhi, ohage he ʼu kaugana ʼe nātou gāue ki te ʼAtua “ ʼaki he tauhi fakataputapu ʼi te ʼaho mo te po.” Koia ʼaē, neʼe nātou hā ai ʼaki tanatou faitotonu, ʼaē neʼe nātou fakahā ʼi tanatou lagolago ia te tauhi moʼoni pea mo nātou logologo tona Puleʼaga.—Is. 2:2, 3.
8. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai, ke fua lelei kia tatou te fakamatala ʼaia?
8 ʼE ʼalutahi koa tokotou maʼuli mo te lea faka polofeta ʼaenī? ʼE ʼi ai koa he ʼu faʼahi ʼi tokotou maʼuli ʼe tonu ke fetogi ke ʼalutahi mo te meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te lea fakatātā ʼaia? Kapau koia ʼaia, ko tona temi ʼaenī ʼe tonu ke fai ai.
Te Maʼuli ʼi Te Palatiso Fakalaumālie
9. E feafeaʼi te fakahāhā ʼe Soane te ʼu tapuakina fakalaumālie kua maʼu e te “toe hahaʼi tokolahi” ʼi te temi nei?
9 ʼE koutou falala koa ke koutou kau ʼi te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ka maʼuʼuli anai? Kapau kua ʼalutahi tokotou maʼuli mo te ʼu ala faitotonu ʼa Sehova, kua feala ke koutou kamata fiafia ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fakapapau, ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te palatiso fakalaumālie. Neʼe logo te ʼapositolo ko Soane ki te fakapapau ʼaenī: “ ʼE mole nātou toe fia kakai anai pea ʼe mole nātou toe fia ʼiʼinu anai, ʼe mole nātou laʼaina anai pea mo velahia, heʼe ko te Akeno ʼaē ʼe ʼi te lotomalie ʼo te ʼafioʼaga, ʼe ina fafaga anai ia nātou pea ʼe ina taki anai ia nātou ki he ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli. Pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata.” (Fkha. 7:16, 17) E feafeaʼi te hā moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia ʼi tokotou maʼuli?
10. a) ʼI te faʼahi fakalaumālie, koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe mole toe “fia kakai mo fia ʼiʼinu”? b) Neʼe kua koutou logoʼi koa te meʼa ʼaia?
10 ʼI muʼa ʼo te tokagaʼi ʼo koutou e te tagata Tauhi ōvi lelei, ia Sesu Kilisito, neʼe lagi koutou fia kakai mo fia ʼiʼinu ki te faitotonu? (vakaʼi ia Mateo 5:6.) Kapau neʼe koutou fēia, ʼe koutou holi ki te meʼa ʼe feala ke foaki atu e Sehova tokotahi pe kia koutou ʼaki tona ʼAlo. ʼI takotou ako ʼaē ke koutou mahino ki te ʼu ala faitotonu ʼa te ʼAtua—mo tana fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina faka ʼauha te hahaʼi agakovi pea mo tona ʼofa ʼe mole liufaki ʼaē ʼe ina fakahā ki te ʼu hāko ʼo Atama—ʼo ina faka fealagia kia nātou ia te maʼuli, ʼe mahino ia, ʼe lagi neʼe koutou fiafia katoa ʼi tokotou maʼuli. Ko te meʼa kai pea mo te meʼa ʼinu fakalaumālie ʼaē ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe foaki atu kia koutou e te kautahi ʼa te ʼAtua neʼe hoholo tana foaki atu kia koutou he fimālie ʼaupito. (Is. 65:13, 14) Pea kapau neʼe koutou foaki ia koutou ki te ʼAtua ʼaki ia Kilisito, kua ʼi ai leva te tupuʼaga moʼoni ʼo takotou maʼuli. (vakaʼi ia Soane 4:32-34.) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼe koutou maʼu ia te fealagia fakafiafia ʼaē ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele, koteʼuhi ʼe taki anai e te Akeno te “toe hahaʼi tokolahi” “ki he ʼu tane vai ʼo te maʼuli.”
11. a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē ‘ko te laʼā pea mo te vevela kovi ʼe mole toe tutu nātou?’ b) ʼE maʼuhiga feafeaʼi te fakatuʼutuʼu ʼaia kia koutou?
11 Hage ko ni ʼu “ōvi” ʼe falala moʼoni, ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe nātou tuku nātou ke taki pea mo hāofaki nātou e te tagata Tauhi ōvi. Koia ʼaē, ʼe fakatātā e te lea ʼaē, ‘ko te laʼā mo te vela ʼe mole nā toe tutu nātou.’ ʼAua naʼa koutou ʼui ʼi takotou kau ʼi te “toe hahaʼi tokolahi,” mole toe fakataga koutou e te mālama ʼaenī. Kailoa ia, ko te ʼuhiga ia ʼo te ʼu palalau ʼaenī ko takotou kua hāo mai, mai te tautea ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe fakatā ʼaki te vevela fakamataku. ‘Ka fakatō anai e te ʼAtua te tautea ki te kau agakovi, ʼe mole koutou kau anai ai koutou. Ko te fakatuʼutuʼu ʼaia ʼe feala ia ke heʼe gata.—Esk. 38:22, 23; vakaʼi ia Pes. 11:6; 85:3, 4.
12. ʼE feafeaʼi koa te holoholoʼi ʼo te ʼu loʼimata ʼi ʼokotou mata ʼi te temi nei?
12 Kua mahino leva, kapau ʼe koutou kau moʼoni ʼi te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaia, ko te ʼu toe tupuʼaga lahi ia ke koutou fakafiafia ai. ʼE moʼoni, ʼi te faʼahi leva ʼaia, ʼe feala ke koutou fakaʼamu ʼe koutou sisio anai ki te pulihi ʼonatou ʼe agakovi pea mo logoʼi ʼi tokotou ʼu sino pea mo ʼa kotou fakakaukau te toʼo ia koutou te ʼu gafagafa ʼo te ʼu ikuʼaga ʼo te agahala. Pea tahi foki, ʼi te temi nei, ʼe mole kei koutou tuʼaniaʼi te ʼu mamahi ʼaenī ʼe tau mo te hahaʼi ʼuhi ko tanatou mole ʼiloʼi te ʼAtua. ʼEi, kua koutou ʼiloʼi te fiafia ʼo te hahaʼi ʼa Sehova. (Pesalemo 144:15b) ʼE feiā anai te kamata hoko kia koutou te fakapapau ʼaenī: “Ko te ʼAtua ʼe ina holoholoʼi anai te loʼimata fuli pe ʼi ʼonatou mata.”
13. Koteā ʼaē ka ina fakatuputupu anai te ʼu fiafia ʼo te palatiso fakalaumālie lolotoga te ʼu taʼu ʼe afe ʼaē ka hau ai Kilisito?
13 Ohage pe ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ʼe hāo anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ʼe toe feiā aipe anai mo te palatiso faka laumālie. Kapau ʼe koutou kau ia nātou ʼaia, ʼe hoholo atu anai takotou kakai ki te ʼu meʼa kai lelei fakalaumālie ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu e afe ʼaē ʼe ʼafio ai Kilisito. Ko takotou mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼe toe loloto ʼaupito anai ia ʼi takotou sisio ki te faka ʼaluʼalu ʼo tana fakatuʼu ʼaē ke aʼu ki tona gataʼaga. ʼE lahi ʼaupito anai tokotou fiafia mokā koutou kau anai ki te fakatalitali ʼo te kau mate ʼaē ka fakatuʼuake, ke nātou fakatahi mo koutou ʼi te tauhi moʼoni. Pea ko te kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼe nātou leleiʼia anai te ʼu tapuakina fakasino ʼaē ka nātou maʼu anai ʼo fakahā ʼaki ai te ʼofa ʼo Sehova.—Is. 25:6-9; Sake 1:17.
Toe Fakamanatu
● Ko te faʼahiga meʼa fea ʼe fakatahiʼi e te Tohi-Tapu kiai te “toe hahaʼi tokolahi,” pea ʼo feafeaʼi?
● Kapau ʼe tou fia kau ki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaia kua nātou maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua, koteā te meʼa ʼe tonu ke tou fai?
● ʼE maʼuhiga feafeaʼi kia koutou te ʼu tapuakina ʼo te palatiso fakalaumālie?