Ko Te Pāsikate Peʼe Ko Te ʼAho Fakamanatu—Ko Te ʼAho Fea Koa ʼAē ʼe Tonu Ke Fakamanatu?
ʼI TE mafoa ʼo te ʼaho, ʼi te ʼaho 7 ʼo ʼApelili, ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou fakafiafia ʼaupito anai ki tonatou ʼaho taputapu ʼo te taʼu—te Pāsikate. ʼI te tahi temi ko te higoa ʼaia ʼaē neʼe foaki ki te ʼu ʼaho e 120 ʼaē ʼe fai ai te ʼu lafeti pea mo te ʼu sesunio ʼaē neʼe kamata ʼaki te ʼaho mālōlō neʼe higoa ko te Septuagésime, pea neʼe fakaʼosi ʼaki te meʼa ʼaē neʼe higoa ko te Penikosite. Ia ʼaho nei ko te Pāsikate kua fakaʼaogaʼi ki te ʼaho e tahi ʼaē ʼe fakamanatu ai te fakatuʼuake ʼo Sesu—te ʼAhotapu ʼo te Pāsikate.
Kae, ʼi te ʼuluaki afiafi ʼo te vāhaʼa pe ʼaia, ko ʼihi lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou fakatahitahi ʼo Fakamanatu te mate ʼo Kilisito, ʼaē ʼe ʼiloa ʼaki te higoa ʼaē ko te Taumafa ʼo te ʼAliki. Ko te toʼotoʼoga ʼaia neʼe fakatuʼutuʼu e Sesu totonu ʼi tona po fakaʼosi ʼaē ʼi te kele. ʼOsi ʼaia pea neʼe ina ʼui age fēnei ki tana kau tisipulo: “Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.”—Luka 22:19.
Ko te ʼaho fea koa ʼaē ʼe tonu ke koutou fakamanatu?
Te Haʼuʼaga ʼo Te Pāsikate ʼo Te Keletiate
Ko te Pāsikate, ʼe lahi te ʼu fenua ʼe nātou fakamanatu, kae ʼe mole maʼu ia ʼi te Tohi-Tapu. ʼE ʼui mai e te tohi Medieval Holidays and Festivals kia tatou, “ ʼe fakahigoa te lafeti ʼaia kia Eostre te ʼatua fafine pagani ʼo te Māfoatā pea mo te Fasiga taʼu mātala.” Pea ko ai koa te ʼatua fafine ʼaia? ʼE tali fēnei e te tohi The American Book of Days, “Ko Eostre, ohage ko tona fakamatala e te fagana, neʼe ina avahi te ʼu matapā ʼo Valhalla ke ina tali ia Balder, ʼaē neʼe higoa ko te ʼAtua Hina, ʼuhi ko tona maʼa pea neʼe toe higoa foki ko te ʼatua ʼo te Laʼā, he neʼe fakamālamaʼi e tona laʼe ia te malamanei.” ʼE ina toe ʼui fēnei: “ ʼE mahino ia, ʼi te kamata mai neʼe taupau e te ’Ēkelesia te ʼu aga faka pagani, pea neʼe nātou fakaliliu te ʼu aga ʼaia ko he ʼu aga faka Kilisitiano. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te lafeti ʼo Eostre, neʼe ko he toʼotoʼoga ʼo te toe fakafoʼou ʼo te maʼuli ʼi te fasiga taʼu mātala, koia neʼe faigafua ai tona faka ʼuhiga ki te ʼaho ʼaē neʼe fakatuʼuake ai ia Sesu, pea ʼi te ʼaho ʼaia neʼe nātou faka mafola ai te evaselio.”
Ko te taupau ʼo te ʼu aga faka pagani ʼaia ʼe ina fakamahino mai ai peʼe haʼu maifea te ʼu agaʼi fenua ʼo ʼuhiga mo te Pāsikate, ohage ko te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu foʼi moa, te lapino, pea mo te ʼu kiʼi foʼi pane vela ʼaē ʼe fakaʼiloga ʼaki te koluse. ʼO ʼuhiga mo te agaʼi fenua ʼaē ko te fai ʼo he ʼu foʼi pane vela ʼo fakaʼiloga ʼaki he koluse, “te ʼu kiʼi foʼi pane ʼaē neʼe fakamoho ʼe fakaʼiloga ʼaki te . . . koluse,” ʼe ʼui fēnei e te tohi Easter and Its Customs: “Ko te koluse neʼe ko he meʼa faka pagani talu mai fualoa, ʼi muʼa ʼo tona faka ʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te ʼuluaki Feliaono Tapu ʼi muʼa ʼo te Pāsikate, pea ʼi ʼihi temi ko te foʼi pane pea mo te ʼu keke, neʼe fakaʼiloga ʼaki te koluse ʼi te ʼu temi ki muʼa atu ʼo te temi faka Kilisitiano.”
ʼE mole ʼi ai he faʼahi ʼi te Tohi-Tapu ʼe tou maʼu ai te ʼu agaʼi fenua ʼaia, pea ʼe mole he meʼa ʼe ina fakamoʼoni ai neʼe tui te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu ki te ʼu meʼa ʼaia. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ʼui mai e te ʼapositolo ko Petelo kia tatou, ke tou “holi mālohi ki te huʼa pipi ʼaē ʼe mole fio ʼa te folafola, koteʼuhi ʼaki te meʼa ʼaia, ʼe [tou] tuputupu ai ki te maʼuli.” (1 Petelo 2:2) Koia he koʼe neʼe taupau e te ʼu ʼēkelesia ʼo te Keletiate te ʼu meʼa faka pagani ʼaia ʼi tanatou tauhi pea mo tanatou ʼu aga faka lotu?
ʼE tali fēnei e te tohi Curiosities of Popular Customs: “Neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼuluaki ’Ēkelesia ke ina faka ʼuhiga ʼe ko he toʼotoʼoga faka Kilisitiano, te toʼotoʼoga faka pagani ʼaia ʼaē ʼe kei hoholo atu tona fai, koteʼuhi ʼe mole feala hona pulihi. ʼI te faʼahi ʼaia neʼe faigafua ai te fio ʼo te ʼu agaʼi fenua mo te Pāsikate. Ko te fakafiafia ki te hopo ʼo te laʼā, pea mo te toe maʼuli ake ʼo te ʼu ʼulu ʼakau ʼaē neʼe mamate ʼuhi ko te temi nive, kua liliu ko te fakafiafia ki te tuʼu ʼo te Laʼā ʼo te faitotonu, ʼi te fakatuʼuake ʼo Kilisito mai te faitoka. Ko ʼihi ʼu aga faka pagani ʼaē neʼe fai ʼi te ʼaho 1 ʼo Maio, neʼe toe fetogi foki ke ʼalutahi mo te toʼotoʼoga ʼo te Pāsikate.” Neʼe mole līaki e te kau takitaki lotu te ʼu agaʼi fenua faka pagani pea mo te ʼu toʼotoʼoga fakamanamana, kae neʼe nātou taupau te ʼu aga ʼaia pea neʼe nātou “faka ʼuhiga [te ʼu meʼa ʼaia] ʼe ko he ʼu aga faka Kilisitiano.”
ʼE feala ke koutou ʼui fēnei: ‘Kae ʼe ʼi ai koa he meʼa ʼe kovi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia?’ ʼI te manatu ʼa ʼihi ʼe mole hona kovi. Neʼe ʼui fēnei e te patele Episikopale ko Alan W. Watts, ʼi tana tohi Easter—Its Story and Meaning, “Kapau ko he lotu mai tuʼa, ohage ko te Lotu Faka Kilisitiano ʼe fakakaku ki he tahi hahaʼi, ʼe ina taupau, mo ina ‘tali’ pea mo ina fakamoʼoni ki ʼihi ʼu agaʼi fenua ʼaē ʼe haʼu mai te tahi ʼu lotu. ʼE ina filifili pea mo ina fakahū ki te tauhi ʼa te hahaʼi te ʼu meʼa ke nātou mulimuli kiai, ʼo nātou fakatatau mo te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe akonakiʼi e te ’Ēkelesia.” Ki te tokolahi, ko te tali e tonatou ʼēkelesia te ʼu meʼa ʼaia, pea mo ina taupau ohage ko he ʼu meʼa ʼe taputapu, ʼe ko he tupuʼaga lelei ʼaia ke nātou tali ai te ʼu meʼa ʼaia. Kae ʼe mole tonu ke galo ia tatou te fehuʼi maʼuhiga ʼaenī. Koteā te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga faka lotu ʼaia? Neʼe ina foaki mai koa kia tatou he faʼahiga takitaki ʼi te faʼahi ʼaia?
Tou Taupau Te Manatu ʼa Te ʼAtua
Neʼe ʼui fēnei e te fafine ko Christina Hole ʼi tana tohi Easter and Its Customs, “Ko te ʼaho ʼo te Pāsikate, te ʼaho fakafiafia ʼo ʼuhiga mo te fakamanatu ʼo te fakatuʼuake ʼo Totatou ʼAliki, ʼe lahi age ia ʼi te ʼu ʼaho fakafiafia fuli ʼaē ʼe fai e te ’Ēkelesia Faka Kilisitiano.” Ko ʼihi hahaʼi faitohi ʼe nātou manatu tahi mo te fafine ʼaia. ʼE ʼui fēnei e Robert J. Myers ʼi te tohi Celebrations, “ ʼE mole he ʼaho taputapu peʼe ko he lafeti ʼi te taʼu faka Kilisitiano, ʼe maʼuhiga age ʼi te ʼAhotapu ʼo te Pāsikate.” Kae, ko te faʼahi ʼaia ʼe ina lagaʼi te tahi ʼu fehuʼi. Kapau ko te Pāsikate ʼe maʼuhiga ʼaupito, he koʼe ʼe mole ʼui papau mai e te Tohi-Tapu ke tou fakamanatu te ʼaho ʼaia? ʼE ʼi ai koa he ʼu meʼa ʼe nātou fakamatala ai neʼe mulimuli te ʼu ʼuluaki tisipulo ʼa Sesu ki te ʼAhotapu ʼo te Pāsikate?
ʼE tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu pelesepeto ʼe ina takitaki tatou ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tonu ke fai. Neʼe fakamahino lelei te faʼahi ʼaia e te ʼAtua ki te puleʼaga ʼāfea ʼo Iselaele, pea ohage ko te meʼa ʼaē neʼe kua tou vakaʼi, neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe fakamahino lelei ai ki te kau Kilisitiano ke hoko atu tanatou fakamanatu te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Kilisito. (1 Kolonito 11:23-26; Kolose 2:16, 17) Ko te ʼuluaki tā ʼo te tohi The Encyclopædia Britannica ʼe ina tala fēnei mai kia tatou: “ ʼE mole maʼu ʼi te Tauhi Foʼou, peʼe ʼi te ʼu tohi ʼo te kau tagata ʼaē ʼe fakahigoa ko te ʼu Tāmai faka apositolika, he meʼa ʼe hā ʼaki ai neʼe nātou fai te lafeti ʼo te Pāsikate. Ko te ʼuhiga taputapu ʼo te ʼu ʼaho lafeti, neʼe mole ko he meʼa ia neʼe manatu kiai te ʼu ʼuluaki Kilisitiano. . . . Neʼe mole fakatotonu mai e te ʼAliki, pea mo tana kau ʼapositolo ke fai te lafeti ʼaia peʼe ko he tahi age lafeti.”
Ko ʼihi ʼe nātou ʼui ʼe feala ke tou fai te ʼu lafeti ʼaia, heʼe ko he ʼu meʼa fakatupu fiafia, ʼaē ʼe ina uga ia nātou ke nātou faka lākatonuʼi tanatou mulimuli ki te ʼaho ʼaia. Kae, ʼe feala ke tou maʼu he ako ʼi te temi ʼaē neʼe taupau ai e te kau Iselaelite te aga faka lotu ʼa te kau Esipito, pea mo nātou fakahigoaʼi ko “he lafeti ʼa Sehova.” Mo nātou foki neʼe nātou “nonofo ki lalo ʼo kakai pea mo ʼiʼinu” pea neʼe nātou “tutuʼu ake ʼo fakafiafia.” Kae ko te ʼu aga ʼaē neʼe nātou fai, neʼe tupu ai te hāūhāū ʼa Sehova ʼAtua, pea neʼe kovi ʼaupito ai te tautea ʼaē neʼe ina fai kia nātou.—Ekesote 32:1-10, 25-28, 35.
ʼE ʼui fakalelei mai e te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe mole feala ke felogoi te “mālama” ʼo te ʼu akonaki moʼoni pea mo te “fakapōʼuli” ʼo te mālama ʼa Satana; ʼe mole feala ke “felogoi” ia Kilisito pea mo te tauhi pagani. ʼE ʼui fēnei mai kia tatou: “ ‘Koia ke koutou mavae mai te lotolotoiga ʼo nātou, pea ke koutou mavae kehe mai ai,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘pea ʼaua naʼa koutou fāfā ki te meʼa ʼaē ʼe heʼemaʼa’; ‘pea ʼe ʼau tali anai koutou.’ ”—2 Kolonito 6:14-18.
ʼE gata pe ki te ʼaho Fakamanatu—kae mole ko te Pāsikate— ʼaē neʼe fakatotonu e te Tohi-Tapu ki te kau Kilisitiano ke nātou fai, koia ʼe tonu ai ke tou fakamanatu te ʼaho ʼaia. Koia ʼe lava feafeaʼi koa hatatou fakamanatu te ʼaho ʼaia ʼi hona ʼaluʼaga ʼe tau mo feʼauga?
[Paki ʼo te pasina 5]
Ko te “lafeti [ʼa te kau Iselaele] kia Sehova” neʼe tupu ai te hāūhāū lahi ʼa te ʼAtua