Ko Te Kofesio ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Mālōlō
“ ʼI TAKU nofo fakalogologo, ko ʼoku hui neʼe kaina ʼuhi ko taku ʼu tagi ʼi te ʼaho katoa. Heʼe ʼi te ʼaho mo te po ko tou nima neʼe mamafa kia te ʼau. Ko te huʼa vai ʼo toku maʼuli kua fetogi ohage ko te vevela magemage ʼo te temi vela.” (Pesalemo 32:3, 4) ʼE ʼiloga ʼi te ʼu palalau mālohi ʼaia te mamahi ʼaupito ʼaē neʼe tau mo te Hau Iselaele ko Tavite, koteʼuhi neʼe ina fufū te agahala mamafa kae mole ina kofesioʼi.
Ko Tavite neʼe ko he tagata neʼe lahi tona ʼu fealagia. Neʼe ko te tagata tau mālohi, ko he tagata takitaki lelei, ko he tagata faʼu palalau fakatuketuke, pea ko te tagata fai musika. Pea neʼe mole falala ia ki tona ʼu fealagia ʼaia, kae neʼe falala ia ki tona ʼAtua. (1 Samuele 17:45, 46) ʼO ʼuhiga mo ia, neʼe ʼui neʼe “katoa tona loto kia Sehova.” (1 Hau 11:4) Kae neʼe ʼi ai te agahala mamafa neʼe ina fai, pea neʼe lagi palalau kiai ʼi te Pesalemo 32. ʼE lahi te ʼu koga ʼe tou lava ako mai te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe iku ai ki tana agahala. ʼE tou mahino ai anai ki te ʼu hele ʼaē ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai ai, pea mo te ʼaoga ʼaē ke tou fakahā ʼatatou agahala ke feala he toe fakatokatoka totatou ʼu felogoi mo te ʼAtua.
Ko Te Hau Agatonu Neʼe Agahala
Neʼe lolotoga fetauʼaki ia Iselaele mo te kau Amonite, kae ko Tavite neʼe nofo ʼi Selusalemi. ʼI te tahi afiafi neʼe feʼaluʼaki ʼi te fuga fale ʼo te fale hau, pea neʼe ina tokagaʼi ʼi tona vāhaʼa fale, te fafine finemui neʼe maʼanu. Neʼe mole lītuʼa ki ai kae neʼe kamata holi mālohi ki te fafine ʼaia. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe higoa ko Pati-Sepa pea ko te ʼohoana ʼo Ulia, te tagata solia ʼo tana kautau, neʼe fekauʼi e Tavite ke ʼalu age te fafine ʼaia, pea neʼe tono mo ia. ʼI tona temi totonu, neʼe fakahā e Pati-Sepa kia Tavite kua faitama.—2 Samuele 11:1-5.
Neʼe fihifihia ia Tavite. Kapau ʼe fakahā tanā agahala, pea ʼe matehi anai ia nāua toko lua. (Levitike 20:10) Koia neʼe ina fai te fakatuʼutuʼu. Neʼe ina fekauʼi te ʼohoana ʼo Pati-Sepa, ia Ulia, ke liliu mai te tau. ʼI tana ʼosi fakafehuʼi fualoa ʼo ʼuhiga mo te tau, neʼe fakatotonu ai e Tavite kia Ulia ke toe liliu ki tona ʼapi. Neʼe fakaʼamu e Tavite ke hoko te faʼahi ʼaia, ke manatu e te hahaʼi ʼe ko Ulia te tāmai ʼo te tamasiʼi ʼaē ʼe fuafatuʼi e Pati-Sepa.—2 Samuele 11:6-9.
Kae neʼe mole hoko te fakaʼamu ʼa Tavite, he neʼe mole ʼalu ia Ulia ki tona ʼohoana. Maʼa Ulia, neʼe mata faikehe kia ia hana liliu ki tona ʼapi kae lolotoga tau te kau solia. Ka lolotoga tau te foʼi solia ʼo Iselaele, pea neʼe mole feala ke fai he ʼu felāveʼi fakasino ʼa te kau solia mo tonatou ʼu ʼohoana. Neʼe tonu ke nātou maʼa ʼo mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka lotu. (1 Samuele 21:5) Koia neʼe fakaafe ai ia Ulia e Tavite ki he kai pea neʼe ina faka ʼinu ia ia, kae neʼe toe tatau aipe, neʼe mole ʼalu ia ki tona ʼohoana. Neʼe tauteaʼi e te agatonu ʼa Ulia te agahala mamafa ʼa Tavite.—2 Samuele 11:10-13.
Neʼe fihifihia ia Tavite ʼi tana agahala. Moʼo fakaʼosi neʼe ko tana puleʼaki pe e tahi. Neʼe ina fekauʼi ia Ulia ki te tau ʼaki te tohi ʼaenī ki te pule lahi ʼo te kautau, ia Soape. Koʼeni te ʼu palalau ʼaē neʼe tohi fakalelei ʼi te tohi nounou ʼaia: “Koutou fakatuʼu ia Ulia ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe kovi ʼosi ai te tau, pea koutou holomuli mai ia te ia ke tāʼi pea ke mate.” ʼAki te tohi ʼaia, neʼe hage kua ʼāteaina te hau mālohi ʼaia mai tana agahala ʼi tana fekauʼi ke matehi ia Ulia.—2 Samuele 11:14-17.
ʼI te ʼosi ʼo te temi putu ʼa Pati-Sepa ki tona ʼohoana, neʼe ʼohoanaʼi ia ia e Tavite. Hili te temi, pea neʼe tupu tanā tamasiʼi. ʼO ʼuhiga mo te ʼu meʼa fuli ʼaia, neʼe mole gū ia Tavite ʼo ʼuhiga mo tana ʼu agahala. Lagi neʼe ina faigaʼi ke ina maʼu he ʼu takuʼaki ki tana ʼu aga ʼaia. Neʼe mole koa la mate faka ʼalikisia ia Ulia ʼi te tau ohage pe ko ʼihi? Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole koa la talagataʼa ki te hau ʼi tana mole fia ʼalu ki tona ʼohoana? ʼE fakaʼaogaʼi anai e te ‘loto ʼaē ʼe kākā,’ te ʼu fakakaukau kehekehe moʼo faigaʼi ke ina faka lākatonuʼi tana agahala.—Selemia 17:9; 2 Samuele 11:25.
Te ʼu Faʼahi ʼAē Neʼe Iku Ai Ki Te Agahala
Koteā ʼaē neʼe tupu ai te tono pea mo te fai fakapō ʼa te tagata faitotonu ko Tavite? ʼE ʼiloga mai neʼe to māmālie pe te ʼu pulapula ki te agahala. ʼE feala pe ke tou feʼekeʼaki pe koʼe neʼe mole nofo ia Tavite mo tana hahaʼi, ʼo tokoni age kia nātou ki te tauʼi ʼo te ʼu fili ʼa Sehova. Kae ko Tavite neʼe fakafīfīmālie ʼi tona fale hau, ʼaia neʼe mole hoha ai ki te ʼu kinakina ʼo te tau moʼo fakamamaʼo ia ia mai te holi kovi ki te ʼohoana ʼo tana tagata solia agatonu. ʼI te temi nei, ʼe ko he puipui ki te kau Kilisitiano moʼoni tanatou kau ki te ʼu gāue fakalaumālie ʼo tonatou kokelekasio pea mo kau tuʼumaʼu ʼi te gāue fai faka mafola.—1 Timoteo 6:12.
Neʼe fakatotonu ki te hau ʼo Iselaele ke ina tohi te Lao maʼa ia pea ke ina lau ʼi te ʼaho fuli. ʼE fakahā e te Tohi-Tapu te tupuʼaga ʼo te fakatotonu ʼaia: “Ke ina ako te manavasiʼi ʼaē kia Sehova, tona ʼAtua, ke feala hana taupau te ʼu folafola fuli ʼo te lao ʼaia, pea mo te ʼu fakatotonu ʼaia, ʼo ina maʼuliʼi; ke ʼaua naʼa fia māʼoluga age tona loto ʼi ʼona ʼu tēhina pea ke ʼaua naʼa mavae kehe mai te fakatotonu ki te faʼahi mataʼu peʼe ki te faʼahi hema.” (Teutalonome 17:18-20) ʼE mahino ia neʼe mole muliʼi e Tavite te fakatotonu ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakahoko ai te ʼu agahala mamafa ʼaia. Ko te ako tuʼumaʼu ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te metitasio kiai, ʼe tokoni moʼoni mai anai moʼo hāofaki ke ʼaua naʼa tou fai he meʼa ʼe kovi ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaenī.—Tāʼaga Lea 2:10-12.
Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui fakalelei e te folafola fakaʼosi ʼo te ʼu Folafola e Hogofulu: “ ʼE mole tonu ke ke holi ki te ʼohoana ʼo tou tatau.” (Ekesote 20:17) ʼI te temi ʼaia, neʼe lahi te ʼu ʼohoana ʼo Tavite pea mo tana ʼu feʼauʼaki. (2 Samuele 3:2-5) Kae ko te faʼahi ʼaia neʼe mole ina puipui ia ia mai te holi ki he tahi fafine finemui. ʼE fakamanatuʼi mai e te fakamatala ʼaenī te maʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu: “Ko he tahi pe e sio ki he fafine mo he sio holi, kua tono mo ia i tona loto.” (Mateo 5:28) ʼE mole tou taupau anai te ʼu taʼi holi heʼemaʼa ʼaia, kae ʼe tou foimo tekeʼi anai ʼi totatou ʼatamai pea mo totatou loto.
Te Fakahemala Pea Mo Te Loto Manavaʼofa
Ko te fakamatala fakahagatonu ʼa te Tohi-Tapu ia te agahala ʼa Tavite, ʼe mole ko he fakamatala pe ia ke tou ʼiloʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko. Kae ʼe ina faka fealagia mai ke tou tokagaʼi he kalitate maʼuhiga ʼa Sehova—tona manavaʼofa.—Ekesote 34:6, 7.
ʼI te ʼosi fānauʼi e Pati-Sepa te tamasiʼi tagata, neʼe fekauʼi e Sehova te polofeta ko Natane ke ʼalu kia Tavite. Neʼe ko he aga manavaʼofa ʼaia. Kapau neʼe mole ʼalu he tahi kia Tavite pea haga nofo fakalogologo aipe, neʼe feala ke mole fakahemala ʼi tana agahala. (Hepeleo 3:13) Kae meʼa lelei pe, he neʼe tali e Tavite te manavaʼofa ʼo te ʼAtua. Ko te ʼu palalau fakapotopoto pea mo mahino gafua ʼa Natane, neʼe ina fakaʼala te leʼo ʼo loto ʼo Tavite, pea ʼaki he agavaivai neʼe ina fakamoʼoni neʼe agahala ki te ʼAtua. ʼI tona fakahagatonu, ko te Pesalemo 51, ʼaē ʼe palalau ki te agahala ʼa Tavite pea mo Pati-Sepa, neʼe tohi ʼi tana ʼosi fakahemala pea mo fakahā tana agahala. ʼOfa pe ke ʼaua naʼa tou fakafefeka totatou loto mo kapau ʼe tou fai he agahala mamafa.—2 Samuele 12:1-13.
Neʼe fakamolemole kia Tavite, kae neʼe mole hāo mai te tūʼa peʼe ko te ʼu ikuʼaga ʼo tana agahala. (Tāʼaga Lea 6:27) Neʼe feala koa ke hāo ia ia mai he tūʼa? Kapau neʼe tuku feiāʼi e te ʼAtua te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko, neʼe ko he meʼa noaʼi ʼo tana ʼu lekula. Kanaʼaua ʼe tatau mo te Pelepitelo Lahi ko Elia, ʼaē neʼe mole ina fakatonutonuʼi mālohi tona ʼu foha agakovi kae neʼe ina tuku aipe ke hoko atu tanā ʼu aga kovi. (1 Samuele 2:22-25) Kae ko Sehova ʼe ina fakahā Tona finegaloʼofa kia nātou ʼaē ʼe fakahemala. Ko tona manavaʼofa, ʼe hage ko he moʼi vai momoko, ʼe tokoni anai kia nātou ʼaē ʼe hēhē ke nātou kātakiʼi te ʼu ikuʼaga ʼo tanatou agahala. ʼE tou toe lotomālohi mokā fakamolemole mai te ʼAtua pea mokā tou fakatahi mo ʼotatou ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼi te tui. Ei, ʼaki te totogi ʼa Kilisito, ʼe feala ai kia nātou ʼaē ʼe fakahemala ke nātou ʼōmai ʼo ʼahiʼahi “te ʼu koloā ʼo te ʼofa makehe [ʼo te ʼAtua].”—Efeso 1:7, MN.
“He Loto ʼe Maʼa” Mo “He Laumālie Foʼou”
ʼI te ʼosi kofesio ʼa Tavite, neʼe mole manatu ia ʼe mole kei ʼi ai hona ʼuhiga. Ko te ʼu palalau ʼaē neʼe ina tohi ʼi te ʼu pesalemo ʼo ʼuhiga mo tana kofesio, ʼe ina fakahā mai tana logo fīmālie pea mo tona loto ʼaē ke tauhi agatonu ki te ʼAtua. Ohage la ko te Pesalemo 32. ʼI te vaega 1, ʼe tou lau fēnei: “Manuʼia ia ia ʼaē ʼe fakamolemole tana fakafeagai, pea neʼe ʼuʼufi tana agahala.” Logope peʼe ko he agahala mamafa, kae ʼe feala pe ke ʼi ai he ikuʼaga fakafiafia ki he tahi mo kapau ʼe fakahemala moʼoni. Ko he faʼahiga fakahā ʼo takita fakamalotoloto, ʼe ko takita tali katoa te ʼu fua ʼo takita aga, ohage ko tona fai e Tavite. (2 Samuele 12:13) Neʼe mole ina faigaʼi ke ina faka lākatonuʼi ia ia ia muʼa ʼo Sehova peʼe ina tuku te hala ki niʼihi. ʼI te vaega 5 ʼe tou lau fēnei: “Ko taku agahala, neʼe ʼau kofesioʼi atu, pea neʼe mole ʼau ʼuʼufi taku hala. Neʼe ʼau ʼui: ‘ ʼE ʼau kofesioʼi anai taku ʼu talagataʼa kia Sehova.’ Pea ko koe neʼe ke fakamolemole te hala ʼo taku ʼu agahala.” Ko te kofesio moʼoni ʼe ina ʼaumai te fīmālie, pea ʼe mole kei tauteaʼi he tahi e tona leʼo ʼo loto ʼuhi ko tana ʼu hala kua hili.
ʼI tana ʼosi fakaʼui kia Sehova ke fakamolemole age kia te ia, neʼe kole fēnei e Tavite: “Fakatupu ia te ʼau he loto maʼa, Ê ʼAtua, pea ʼai kia te ʼau he laumālie foʼou, ʼe mālohi.” (Pesalemo 51:10) ʼI te kole e Tavite “he loto maʼa” pea mo “he laumālie foʼou,” neʼe hā ai tana mahino ki tona ʼuhiga agahala pea mo te ʼaoga kia ia te tokoni ʼa te ʼAtua moʼo fakamaʼa tona loto pea mo fakahoko atu he kamataʼaga foʼou. Neʼe mole fakaʼofaʼofa kia ia totonu, kae neʼe lotomālohi ke hoko atu tana tauhi ki te ʼAtua. Neʼe faikole fēnei: “Ê Sehova, avahi toku ʼu laugutu, ke fakahā e toku gutu tou kolōlia.”—Pesalemo 51:15.
Neʼe tali feafeaʼi e Sehova te fakahemala moʼoni ʼa Tavite pea mo tona lotomālohi ʼaē ke tauhi kia te ia? Neʼe ina tuku age kia Tavite te fakaloto mālohi ʼaenī: “ ʼE ʼau fakaliliu anai koe ko he tahi ʼe fakasiosio tonu pea ʼe ʼau akoʼi anai koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai. ʼE ʼau tokoniʼi anai koe, ʼo sio maʼu toku mata kia te koe.” (Pesalemo 32:8) Ko he fakaloto mālohi ʼaenī heʼe hā ʼaki mai, ʼe tokaga totonu ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e nātou ʼaē ʼe fakahemala pea mo te ʼu meʼa ʼe ʼaoga kia nātou. Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina foaki fakalahi kia Tavite he fakasiosio tonu, te fealagia ʼaē ke mole gata ʼaki pe tana sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hā ki tuʼa. Kapau ʼe toe hoko mai he fakahala, pea ʼe ina ʼiloʼi anai te ikuʼaga ʼo tana aga pea mo tona fua ki niʼihi, pea ʼe ina lava fai anai he puleʼaki fakapotopoto.
Ko te fakamatala ʼaenī ʼo te maʼuli ʼo Tavite ʼe ko he fakaloto mālohi kia nātou fuli ʼaē neʼe nātou fai he agahala mamafa. ʼAki tatatou kofesioʼi tatatou agahala pea mo fakahā he fakahemala moʼoni, ʼe tou toe lava maʼu ai totatou tofiʼa maʼuhiga, ʼaē ko te felogoi lelei mo Sehova ʼAtua. ʼE lelei age hakita tau mo he mamahi pea mo he ufiufi faka temi, ʼi hakita hoha ʼuhi ko te nofo fakalogologo, peʼe ko te ikuʼaga fakaʼofaʼofa ʼo takita tuku ke kita liliu ʼo loto fefeka ʼi he agatuʼu. (Pesalemo 32:9) Kae ʼe lava fakamolemole mai te ʼAtua loto manavaʼofa, mo agaʼofa, “te Tamai o te manavaofa fuape mo te Atua o te u fakafimalie.”—2 Kolonito 1:3.
[Paki ʼo te pasina 31]
Neʼe manatu e Tavite ʼe hāo anai mai te ʼu ikuʼaga ʼo tana agahala ʼi tana fekauʼi ke matehi ia Ulia