ʼE Koutou Lava Tauʼi Te Lotovaivai!
NEʼE tohi fēnei e te tagata poto: “Neʼe kua ke lotovaivai koa ʼi te ʼaho ʼo te mamahi? Ko tou mālohi ʼe siʼisiʼi anai.” (Tāʼaga Lea 24:10) Kapau neʼe kua koutou lotovaivai ʼi he ʼaho pea ʼe lagi koutou ʼio anai ki te talanoa ʼaia.
ʼE feala pe ke tou tau fuli mo te lotovaivai. Ko he kiʼi lotovaivai noa ʼe feala pe ke hoko lolotoga he ʼaho e tahi peʼe lua pea puli noa. Kae kapau ʼe ʼi ai he ʼu lotomamahi peʼe ko he lotokovi ʼe fakapipiki mai kiai, pea ʼe feala pe leva ke loaloaga te fihifihia. Ko ʼihi Kilisitiano neʼe agatonu lolotoga he ʼu taʼu loaloaga, pea kua nātou lotovaivai ʼaupito ʼo mole kei nātou ʼolo ki te ʼu fono ʼo feiā mo te fai faka mafola.
Kapau ʼe koutou logoʼi ʼe koutou lotovaivai, koutou kātaki! ʼAki te tokoni ʼa te ʼAtua neʼe lava tauʼi te lotovaivai e te kau kaugana agatonu ʼo te ʼu temi muʼa, pea ʼe toe feiā pe anai mo koutou.
Ka Koutou Lotomamahi ʼUhi Ko Niʼihi
ʼAua naʼa koutou manatu ʼe mole fai anai kia koutou he ʼu palalau peʼe ko he ʼu aga neʼe mole fakakaukauʼi. Kae ʼe feala ke mole koutou tuku te ʼuhiga heʼe haohaoa ʼa niʼihi ke nātou tāʼofi takotou tauhi kia Sehova. Kapau ʼe koutou mamahi ʼuhi ko he tahi, pea ʼe lagi ʼaoga anai takotou vakavakaʼi pe neʼe tauʼi feafeaʼi te lotovaivai e te faʼe ʼa Samuele, ia Ana.
Neʼe fia maʼu fānau ia Ana, kae neʼe paʼa. Ko te lua fafine ʼo Elekana tona ʼohoana, ia Penina, neʼe kua ʼi ai tana ʼu tama mo tana ʼu taʼahine. Neʼe mole tokagaʼi e Penina te lāuga ʼa Ana, kae neʼe ina faka ʼuhiga ia ia ohage ko hana fili pea neʼe ina fai te aga fakaloto mamahi ʼo “tagi [ai] pea neʼe mole kei kai” ia Ana.—1 Samuele 1:2, 4-7.
ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼalu ia Ana ʼo faikole ʼi te tapenakulo. Neʼe sioʼi e Elia, te pelepitelo lahi ʼo Iselaele, te gaūgaūe ʼo tona ʼu laugutu. ʼI tana mole mahino ko Ana neʼe lolotoga faikole, neʼe manatu e Elia ʼe konahia ia. Neʼe ina ʼui fēnei age ki ai: “ ʼE aʼu anai ki ʼafea tau aga ohage ko he fafine konahia? Fakamamaʼo te vino ia te koe?” (1 Samuele 1:12-14) ʼE koutou fakafuafua age te meʼa ʼaē neʼe lagi logoʼi e Ana? Neʼe haʼu ki te tapenakulo ke ina maʼu ai he fakaloto mālohi. Neʼe lagi mole ʼamanaki ʼe tukugakoviʼi hala anai ia ia e te tagata ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi Iselaele!
Ko te faʼahi ʼaia neʼe hoko kia Ana neʼe feala ai ke liliu ʼo lotovaivai ʼaupito. Neʼe feala pe ke mavae atu aipe ʼi te tapenakulo, ʼo fakapapau ʼe mole toe hū anai kiai ʼi te temi ʼaē ʼe gāue faka pelepitelo ai ia Elia. Kae ʼe mahino mai neʼe faka maʼuhigaʼi e Ana tana ʼu felogoi mo Sehova. Neʼe ina ʼiloʼi ʼe mole fiafia anai te ʼAtua mo kapau neʼe ina fai feiā. Ko te tapenakulo neʼe ko te potu tāfito ʼaia ʼo te tauhi maʼa. Neʼe tuku e Sehova tona huafa ʼi te potu ʼaia. Pea logope te ʼuhiga heʼe haohaoa ʼo Elia, kae neʼe ko ia ʼaē neʼe filifili moʼo fakafofoga ia Sehova.
Ko te tali ʼaē neʼe fai e Ana ki te ʼu palalau ʼa Elia ʼe ko he faʼifaʼitaki taulekaleka kia tatou ʼi te temi nei. Neʼe mole ina tuku ke tukugakoviʼi hala ia ia, kae neʼe ina tali ʼaki te fakaʼapaʼapa. Neʼe ina tali fēnei: “Kailoa, ʼAliki. Ko ʼau ko he fafine ʼe maʼuli mafasia; neʼe mole ʼau ʼinu he vino pea mo he moʼi kava, kae ʼe ʼau avahi toku nefesi kia Sehova. ʼAua naʼa ke fakatatau tau fafine kaugana ki he fafine noa, koteʼuhi ʼi te lahi ʼo te hoha ʼo toku loto pea mo toku mamahi koia ʼaē kua ʼau palalau ʼo kaku ki te lakaga ʼaenī.”—1 Samuele 1:15, 16.
Neʼe fakahā koa e Ana te meʼa ʼi tona loto? Ei. Kae neʼe palalau fakapotopoto kia Elia, ʼo mole manatu ke ina fatufatuʼi ia ia ki te tukugakoviʼi hala ʼaē neʼe ina fai age ki ai. Pea ki te pelepitelo, neʼe ina tali fakalelei age ki ai ʼo ina ʼui fēnei age: “ ʼAlu ʼi te fīmālie, pea ke tali e te ʼAtua ʼo Iselaele te meʼa ʼaē neʼe ke kole age ki ai.” ʼI te ʼosi fakatokatoka ʼo te faʼahi ʼaia, “neʼe toe liliu [ia Ana] ʼi tona ala pea neʼe kai, pea neʼe mole kei mata tuʼania tona fofoga.”—1 Samuele 1:17, 18.
Koteā te ako ʼaē ʼe tou maʼu mai te fakamatala ʼaenī? Neʼe fai fakavilivili e Ana he fakatuʼutuʼu moʼo fakatokatoka te mahino hala ʼaia, ʼo ina fai ʼaki he fakaʼapaʼapa lahi. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko ai, neʼe ina taupau he felogoi lelei mo Sehova pea mo Elia. Koia ko he felogoi lelei pea mo fai fakapotopoto, ʼe ina tāʼofi te liliu ʼo he kiʼi fihifihia ko he ʼu fihifihia lahi ʼaupito!
ʼE tonu ke tou mahino ʼe tonu ke tou agavaivai pea mo loto mālū moʼo fakatokatoka ʼo he ʼu fihifihia mo niʼihi. Kapau ʼe mole faigaʼi e he tēhina peʼe ko he tuagaʼane ke ina fakatokatoka he fihifihia, pea ʼe lagi tonu anai ke koutou tuku te fihifihia kia nima ʼo Sehova, ʼo koutou falala ʼe ina fakatokatoka anai ʼi tona temi totonu pea mo tona faʼahiga fai ʼaē ʼe totonu.
Kua Toʼo Koa Hakotou Pilivilesio?
Ko ʼihi neʼe nātou lotomamahi koteʼuhi neʼe tonu ke nātou tuku tanatou pilivilesio gāue ʼaē neʼe nātou leleiʼia ʼi te tauhi kia Sehova. Neʼe nātou leleiʼia te tauhi ki ʼonatou ʼu tēhina, pea ʼi te temi ʼaē neʼe toʼo ai tanatou pilivilesio neʼe hage kia nātou neʼe mole kei ʼi ai honatou ʼaoga kia Sehova pea mo tana kautahi. Kapau koia ʼaia, ʼe lagi koutou maʼu anai te sio mamaʼo mo kapau ʼe koutou tokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼa Maleko te tagata faitohi ʼi te Tohi-Tapu, ʼaē neʼe toe higoaʼi pe foki ko Soane Maleko.—Gaue 12:12.
Neʼe ʼalu ia Maleko mo Paulo pea mo Palenapa ʼi tana ʼuluaki folau faka misionea, kae lolotoga te folau, neʼe mavae ia Maleko ia nāua ʼo toe liliu ki Selusalemi. (Gaue 13:13) Ki muli age, neʼe loto e Palenapa ke nā ʼolo ʼi tanā tahi folau mo Maleko. Kae ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Nee manatu Paulo ke aua tana ave iaʼia, koteuhi nee mavae ia maia naua i Pamefilia pea nee mole alu mo naua ki te fai o te gaue.” Neʼe mole tali e Palenapa te faʼahi ʼaia. ʼE hoko atu fēnei te fakamatala, “pea nee mamafa tana tokakovi, nee ʹna mavete ai o tahi alu, nee too e Palenapa ia Maleko pea ʹna faifolau ki Sipele. Kae nee filifili e Paulo ia Sila pea nee fagona naua.”—Gaue 15:36-40.
Neʼe lagi lotomamahi ʼaupito ia Maleko ʼi tana mahino ʼaē neʼe mole fia gāue ia te ʼapositolo ko Paulo mo ia, pea ko te fihi ʼo ʼuhiga mo tona ʼu fealagia, neʼe iku ai ki te tokakovi ʼa Paulo pea mo Palenapa. Kae neʼe mole gata ai.
Neʼe ʼaoga ke ʼi ai he tahi moʼo tokoni kia Paulo pea mo Sila. ʼI tanā tau ki Lusitala, neʼe nā maʼu ai te tahi moʼo fetogi ʼaki ia Maleko, ko te tūpulaga ko Timoteo. Neʼe lagi kua hili te ʼu taʼu e lua peʼe tolu ʼo tona papitema ʼi te temi ʼaē neʼe filifili ai ia ia. ʼI te tahi faʼahi, neʼe fakatahi ia Maleko mo te kokelekasio faka Kilisitiano talu mai tana kamataʼaga—ei, kua fualoa age ia Paulo. Kae neʼe ko Timoteo ʼaē neʼe ina maʼu te pilivilesio ʼaia.—Gaue 16:1-3.
Neʼe feafeaʼi ia Maleko ʼi tana ʼiloʼi ʼaē neʼe fetogi ia ia e te tūpulaga ʼe mole faʼa faiva? ʼE mole fakahā mai e te Tohi-Tapu. Kae ʼe ina fakahā mai ko Maleko neʼe hoko atu pe tana gāue kia Sehova. Neʼe ina fakaʼaogaʼi fakalelei te ʼu pilivilesio ʼaē neʼe foaki age ki ai. Logope tana mole lava gāue mo Paulo pea mo Sila, kae neʼe lava ʼalu mo Palenapa ki Sipele, te fenua ʼo Palenapa. Neʼe toe gāue ia Maleko mo Petelo ʼi Papiloni. ʼOsi ʼaia, pea neʼe ina maʼu tona faigamālie ke gāue mo Paulo—pea mo Timoteo—ʼi Loma. (Kolose 1:1; 4:10; 1 Petelo 5:13) Ki muli age, ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua neʼe ina tohi te Evaselio!
ʼE ʼi ai te ako maʼuhiga ʼi te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko. Neʼe mole hoha fau ia Maleko ki te pilivilesio ʼaē neʼe mole kei ina maʼu, ʼo tupu ai hana mole kei leleiʼia te ʼu pilivilesio ʼaē neʼe kei ina maʼu. Neʼe haga nofo maʼumaʼua ia Maleko ʼi te tauhi kia Sehova, pea neʼe tapuakina ia ia e Sehova.
Kapau neʼe toʼo hakotou pilivilesio, ʼaua naʼa koutou lotovaivai. Kapau ʼe koutou taupau he aga ʼe lelei pea mo koutou haga nofo maʼumaʼua, ʼe feala pe ke koutou maʼu he tahi ʼu pilivilesio. ʼE lahi te ʼu gāue ʼi te ʼAliki.—1 Kolonito 15:58.
Ko Te Tagata Kaugana Agatonu ʼe Liliu ʼo Lotovaivai
ʼE mole faigafua takita nofo mālohi ʼi te tui. ʼI ʼihi temi, ʼe feala pe ke koutou lotovaivai. Koia ʼe lagi koutou logoʼi anai ʼe koutou lākahala ʼo tupu ai hakotou lotovaivai, mo koutou manatu ʼe mole tonu ʼi he temi ke feiā he kaugana agatonu ʼa te ʼAtua. Koutou vakaʼi age muʼa ia Elia, ʼaē neʼe ko he polofeta maʼuhiga ʼo Iselaele.
ʼI te matehi e Elia te kau polofeta ʼo Paale, neʼe maʼu logo ia Sesapele, te Fineʼaliki ʼo Iselaele ʼaē neʼe tauhi mālohi kia Paale, pea neʼe ina fakapapau ai ʼe ina matehi anai te polofeta ʼaia. Neʼe kua fakafeagai ia Elia ki te ʼu fili ʼe lalahi age ia Sesapele, kae fokifā pe kua lotovaivai ʼaupito ia ia ʼo tupu ai tana fia mate. (1 Hau 19:1-4) Koteā ʼapē te meʼa neʼe hoko? Neʼe ʼi ai te meʼa neʼe kua galo ia ia.
Neʼe galo kia Elia ke ina faka ʼuhiga ia Sehova ʼe ko te Matapuna ʼo tona mālohi. Ko ai ʼaē neʼe ina foaki te mālohi kia Elia ke ina fakatuʼuake te kau mate pea mo faka fealagia age ki ai ke fakafeagai ki te kau polofeta ʼo Paale? Neʼe ko Sehova. ʼE mahino ia, neʼe feala pe ke foaki age e Sehova te mālohi moʼo tauʼi ia te ʼita ʼaē ʼo te Fineʼaliki ko Sesapele.—1 Hau 17:17-24; 18:21-40; 2 Kolonito 4:7.
ʼE feala kia tatou fuli ke tou lotolotolua faka temi ʼi tatatou falala kia Sehova. Ohage ko Elia, ʼi ʼihi temi ʼe feala pe ke koutou maʼu he sio fakatagata ki he faʼahiga fihifihia, kae mole koutou fakaʼaogaʼi “te poto mai oluga” moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia. (Sakopo 3:17) Kae neʼe mole lītuʼa ia Sehova kia Elia ʼuhi ko tana vaivai faka temi ʼaia.
Neʼe hola ia Elia ki Pelesepa pea ʼalu ai ki te toafa ʼi tana manatu ʼaē ʼe mole he tahi ʼe ina lava maʼu anai ia ia. Kae neʼe maʼu ia ia e Sehova. Neʼe ina fekauʼi te ʼaselo moʼona fakaloto mālohiʼi. Neʼe tokaga te ʼaselo ke ʼi ai he moʼi pane neʼe hoki taʼo age pe, ke kai e Elia pea mo he moʼi vai ke ina ʼinu. ʼI te ʼosi mālōlō ʼa Elia, neʼe fakatotonu e te ʼaselo ke fagona ia kilometa e 300 ki te Moʼuga ʼo Holepe, ʼaē neʼe hoki fakamālohiʼi ai ia ia e Sehova.—1 Hau 19:5-8.
ʼI te Moʼuga ʼo Holepe, neʼe sio mata ai ia Elia ki te fakahāhā ʼo te mālohi ʼo Sehova. Pea ʼaki he leʼo fakatokatoka, mo he leʼo mālū, neʼe fakamoʼoni ai e Sehova kia ia ʼe mole tokotahi. Neʼe lagolago ia Sehova kia Elia, ʼo feiā mo ʼona ʼu tēhina e toko 7 000 neʼe nātou kau kia ia kae neʼe mole ina ʼiloʼi. Ki muli age, neʼe fakahā age e Sehova te gāue ʼaē neʼe tonu ke ina fai. Neʼe mole ina toʼo te ʼuhiga polofeta ʼo Elia!—1 Hau 19:11-18.
ʼE ʼi Ai Tatatou Tokoni
Kapau ʼe koutou logologo lotovaivai, ʼe lagi koutou logo siasiaʼa anai mo kapau ʼe koutou mālōlō fakalelei peʼe koutou kai fakalelei. Neʼe fakatokagaʼi e Nathan H. Knorr, ʼaē neʼe kau ki te Kolesi Pule ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo aʼu ki tona mate ʼi te taʼu 1977, ʼe fakasiʼisiʼi te ʼu fihifihia lalahi mokā kita moe lelei. Kae kapau ʼe hoholo te fihifihia, pea ʼe lagi mole lelei te puleʼaki ʼaia—ʼe ʼaoga anai ke koutou tauʼi te lotovaivai.
Neʼe fekauʼi e Sehova te ʼaselo moʼo fakamālohiʼi ia Elia. ʼI te temi nei, ʼe foaki e te ʼAtua te fakaloto mālohi ʼaki te kau tagata ʼāfea pea mo ʼihi Kilisitiano kua fakapotopoto. ʼE moʼoni ia ʼe feala pe ki te kau tagata ʼāfea ke nātou “liliu ko he nonoʼaga mokā matagi.” (Isaia 32:1, 2) Kae kapau ʼe koutou loto ke fakaloto mālohiʼi koutou e te kau tagata ʼāfea, pea ʼe lagi ʼaoga ke koutou ʼolo kia nātou. Logope te lotovaivai ʼa Elia, kae neʼe ʼalu ki te Moʼuga ʼo Holepe ke ina maʼu tokoni ai mai ia Sehova. ʼE tou maʼu he tokoni fakaloto mālohi ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano.
Kapau ʼe tou maʼu tokoni pea mo tou tauʼi mālohi te ʼu ʼahiʼahi, ohage ko he ʼu lotomamahi peʼe ko he ʼu pilivilesio ʼe mole kei kita maʼu, pea ʼe tou lagolago ai kia Sehova ʼi te fihi maʼuhiga. Ko te fihi fea ʼaia? Neʼe lau e Satana ʼe tauhi pe te tagata kia Sehova heʼe manatu pe ki tona ʼu lelei ʼoʼona. ʼE mole fakafihiʼi e Satana tatatou tauhi ki te ʼAtua mokā ʼe lelei te ʼu agaaga fuli ʼo totatou maʼuli, kae ʼe ina lau ʼe tou tuku anai tatatou tauhi ki te ʼAtua mokā tou tau mo ni ʼu faigataʼaʼia. (Sopo kapite 1 mo te 2) Kae kapau ʼe tou kātaki ʼo tauhi kia Sehova logope he faʼahiga lotovaivai, pea ʼe tou lava foaki ai he tali ki te tukugakovi loi ʼa te Tevolo.—Tāʼaga Lea 27:11.
Neʼe ʼi ai te ʼu fihifihia ʼa Ana, mo Maleko, pea mo Elia, ʼo puli faka temi ai tanatou fiafia. Kae neʼe nātou tauʼi tanatou ʼu fihifihia pea neʼe fua lelei kia nātou. ʼAki te tokoni ʼa Sehova, ʼe koutou lava tauʼi mo koutou te lotovaivai!