“Ke Kotou Vela ʼi Te Laumālie”
“Kotou faʼafai ʼi takotou ʼu gāue. Ke kotou vela ʼi te laumālie. Kotou gāue ohagē he ʼu kaugana kiā Sehova.”—LOMA 12:11.
1. He koʼē neʼe fai e te kau Iselaele ia te ʼu sākilifisio manu pea mo ʼihi age mōlaga?
ʼE LELEIʼIA e Sehova ia te ʼu sākilifisio ʼaē ʼe fai e tana ʼu kaugana ʼaki ia he lotolelei moʼo fakahā ʼaki ia tonatou ʼofa ʼaē kiā te ia pea mo tanatou fakalogo ʼaē ki tona finegalo. ʼI te temi muʼa, neʼe ina tali ia te ʼu sākilifisio ʼo te ʼu manu kehekehe pea mo ʼihi age mōlaga. Neʼe fai ia te ʼu sākilifisio ʼaia e te kau Iselaele, ʼo mulimuli pē ki te Lao ʼa Moisese, ʼi tanatou loto ʼaē ke fakamolemole ʼanatou agahala pea mo fakahā ai ia tanatou loto fakafetaʼi. ʼI te kōkelekāsio Fakakilisitiano, ʼe mole fakamaʼua mai e Sehova ke tou fai he ʼu sākilifisio manu fēia. Kae ʼi te kāpite 12 ʼo tana tohi ki te kau Kilisitiano ʼo Loma, ʼe fakahā ai e te ʼapositolo ko Paulo ʼe kei fakamaʼua mai pē kiā tātou ke tou fai ni ʼu sākilifisio. Tou vakaʼi age muʼa peʼe feafeaʼi ia te ʼu sākilifisio ʼaia.
Ko He Sākilifisio Maʼuli
2. ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe feafeaʼi totatou maʼuli, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai?
2 Lau ia Loma 12:1, 2. ʼI te kamataʼaga ʼo tana tohi, neʼe fakahā lelei e Paulo ko te kau Kilisitiano fakanofo, peʼe natou Sutea peʼe natou Senitile, neʼe natou liliu ʼo faitotonu iā muʼa ʼo te ʼAtua ʼaki tanatou tui, kae mole ʼaki tanatou ʼu gāue. (Loma 1:16; 3:20-24) ʼI te kāpite 12, ʼe fakamahino e Paulo ko te kau Kilisitiano ʼe tonu ke natou fakahā ia tanatou loto fakafetaʼi ʼaki hanatou maʼuli fakasākilifisio. Ke tou lava fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke tou fakafoʼou totatou ʼatamai. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tou heʼe haohaoa, ʼe tou nonofo ʼi “te lao ʼo te agahala pea mo te mate.” (Loma 8:2) Koia ʼaē ʼe ʼaoga ai ke fetogi ia tātou, ke ‘fakafoʼou ia tātou ʼi te mālohi ʼaē ʼe ina uga totatou ʼatamai,’ ʼo tou fetogi kātoa totatou ʼu faleleʼaga. (Efe. 4:23) Ko te taʼi fetogi kātoa ʼaia, ʼe feala pē ke hoko ʼaki te tokoni ʼa te ʼAtua pea mo tona laumālie. ʼE toe fakamaʼua foki kiā kita ia he toe gāue lahi, ʼo tou fakaʼaogaʼi totatou “ ʼatamai.” Ko tona fakaʼuhiga ʼe tou faiga mālohi ke mole tou toe “muliʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” ia tana ʼu aga māmio kovi, mo tana ʼu fakafiafia heʼeʼaoga, pea mo tana ʼu faʼahiga manatu ʼaē ʼe mole lelei.—Efe. 2:1-3.
3. He koʼē ʼe tou kau ki te ʼu gāue Fakakilisitiano?
3 ʼE toe fakaafe tātou e Paulo ke tou fakaʼaogaʼi totatou “ ʼatamai,” ke tou ʼahiʼahiʼi ai e tātou totonu peʼe koteā “te finegalo ʼo te ʼAtua, tona lelei, tona ʼaoga, pea mo tona kātoa.” He koʼē ʼe tou lau ia te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli, mo metitāsioʼi te ʼu manatu ʼaē ʼe tou lau, mo faikole, mo kau ki te ʼu fono, pea mo kau ki te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga? ʼE tou fai koa heʼe ko te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe natou fakalotomālohiʼi tātou ki te faʼahi ʼaia? ʼE moʼoni, ʼe tou fakafetaʼi ki te ʼu fakamanatu ʼaoga ʼaē ʼe fai mai e te ʼu tagata ʼāfea. Kae ʼe tou fai ia te ʼu gāue Fakakilisitiano, koteʼuhi ʼe ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe ina uga tātou ke tou fakahā ia totatou ʼofa fakamālotoloto ʼaē kiā Sehova. Tahi ʼaē, ʼe tou tui papau e tātou totonu, ko tatatou kau ʼaē ki te ʼu gāue ʼaia, ʼe ko te finegalo ʼaia ʼo te ʼAtua maʼa tātou. (Sakl. 4:6; Efe. 5:10) ʼE tou maʼu ai ia te toe fiafia lahi pea mo he tokalelei ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼi tatatou maʼuli ohagē ko he Kilisitiano moʼoni, ʼe feala ke tali ai tātou e te ʼAtua.
Te ʼu Meʼa ʼOfa Kehekehe
4, 5. ʼE tonu ke fakaʼaogaʼi feafeaʼi e te ʼu tagata ʼāfea ia tonatou ʼu fealagia?
4 Lau ia Loma 12:6-8, 11. Neʼe fakahā e Paulo “ ʼe tou maʼu te ʼu meʼa ʼofa kehekehe ʼo mulimuli ki te agalelei makehe neʼe foaki mai kiā tātou.” ʼI te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe talanoa kiai ia Paulo—te fai tokoni, te pule—ʼe fakaʼuhiga tāfito ki te kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼe fakalotomālohi ke natou “fai fakalelei” ia tanatou takitaki.
5 ʼE ʼui e Paulo, ko te fai fakalelei ʼaia ʼo te gāue, ʼe tonu ke hā ʼi te kau taupau mokā natou faiako pea ʼi tanatou fai ‘te minisitelio.’ ʼI te ʼu vaega ki muʼa atu, ʼe hā mai ʼe talanoa ia Paulo ki “he minisitelio” ʼe fakahoko ʼi te loto kōkelekāsio, peʼe ko te “sino.” (Loma 12:4, 5) Ko te minisitelio ʼaia ʼe tatau mo te minisitelio ʼaē iā Gāue 6:4, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai e te ʼu ʼapositolo: “ ʼE hoholo atu tamatou tōkakaga ki te faikole pea mo te minisitelio ʼo te folafola.” Koteā tona fakaʼuhiga ʼo he minisitelio fēia? ʼE fakaʼaogaʼi e te ʼu tagata ʼāfea tonatou ʼu fealagia moʼo fakalotomālohiʼi ia te kōkelekāsio. ʼE natou tōkakaga “ki te minisitelio ʼaia” mokā natou fai fakalelei ia tanatou takitaki pea mo te ako ʼaē ʼe natou foaki ki te kōkelekāsio, ʼo fakatafito ki te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼaki tanatou faikole pea mo tanatou ako, mo tanatou ʼu kumi, mo tanatou ʼu faiakonaki, pea mo tanatou gāue fakatauhi ovi. ʼE tonu ki te ʼu taupau ke natou fakaʼaogaʼi fakalelei ia tonatou ʼu fealagia pea mo natou puipui ia te faga ovi ʼaki he ‘loto fiafia.’—Loma 12:7, 8; 1 Pet. 5:1-3.
6. ʼE feafeaʼi hatatou lava muliʼi ia te tokoni ʼaē iā Loma 12:11, te kupu tāfito ʼo te ʼalatike ʼaenī?
6 ʼE toe ʼui fēnei e Paulo: “Kotou faʼafai ʼi takotou ʼu gāue. Ke kotou vela ʼi te laumālie. Kotou gāue ohagē he ʼu kaugana kiā Sehova.” Kapau ʼe tou fakatokagaʼi ʼe mole kei tou fiafia ʼi tatatou minisitelio, pea ʼe lagi tonu ke tou toe vakavakaʼi tatatou ʼu agamāhani ʼo ʼuhiga mo te ako, pea ke tou faikole fakamālotoloto age pea mo tuʼa lahi age ke tou maʼu ia te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova, ʼaē ʼe feala ke tokoni mai moʼo tauʼi ia tatatou fakaʼauʼauganoa pea mo toe fakalotomālohiʼi kita. (Luka 11:9, 13; Fakh. 2:4; 3:14, 15, 19) Ko te laumālie māʼoniʼoni neʼe ina fakalotomālohiʼi te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ke natou palalau ʼo ʼuhiga mo “te ʼu meʼa taulekaleka ʼa te ʼAtua.” (Gāue 2:4, 11) ʼE toe fēia pē mo tātou, ʼe feala ki te laumālie māʼoniʼoni ke ina uga tātou ke tou faʼafai ʼi te minisitelio, ke tou “vela ʼi te laumālie.”
Tou Agavaivai Pea Mo Tou Mahino Ki Totatou ʼu Tuʼakoi
7. He koʼē ʼe tonu ke tou tauhi ki te ʼAtua ʼaki te agavaivai pea mo tatatou mahino ʼaē ki totatou ʼu tuʼakoi?
7 Lau ia Loma 12:3, 16. Ko te ʼu meʼa ʼofa ʼaē ʼe tou maʼu ʼe tupu mai te “ ʼofa heʼe tau” ʼo Sehova. ʼE ʼui fēnei e Paulo ʼi te tahi koga tohi: “ ʼE haʼu tomā poto mai te ʼAtua.” (2 Ko. 3:5) Koia, ʼe mole tonu ke tou vikiʼi ia kita totonu pē. ʼE tonu ke tou agavaivai ʼo fakamoʼoni ko te fua lelei ʼaē ʼe tou maʼu ʼi tatatou minisitelio ʼe ko te fua ʼaia ʼo te tapuakina ʼa te ʼAtua, kae mole ko totatou ʼu fealagia ʼo kita totonu. (1 Ko. 3:6, 7) ʼO ʼalutahi mo te manatu ʼaia, ʼe ʼui fēnei e Paulo: “ ʼE au ʼui atu kiā koutou takitokotahi ke ʼaua naʼa kotou maʼu ia he manatu ʼe māʼoluga fau ʼo ʼuhiga mo koutou totonu.” ʼE tonu ke tou leleiʼia totatou ʼu fealagia pea mo fiafia ʼi tatatou gāue ʼaē kiā Sehova. Kae kā tou mahino ki totatou ʼu tuʼakoi, pea ʼe ina tāʼofi anai tātou ke ʼaua naʼa tou fia māʼoluga fau. ʼE tou fia “maʼu ia te manatu ʼaē ke tou fakapotopoto.”
8. ʼE tou lava tekeʼi feafeaʼi ia te manatu ʼaē ke ‘ ʼaua naʼa tou manatu kua kita poto pē kita’?
8 ʼE mole tou aga fakapotopoto anai mo kapau ʼe tou fia hā ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe tou fai. ʼE ko te “ ʼAtua ʼaē ʼe ina fakatuputupu” tatatou ʼu gāue. (1 Ko. 3:7) ʼE ʼui e Paulo neʼe vahevahe e te ʼAtua “te tui” ki te hahaʼi fuli ʼo te kōkelekāsio. Koia ʼaua naʼa tou fia māʼoluga fau, kae ʼe tonu ke tou mahino neʼe fakahoko e ʼihi tanatou ʼu gāue ʼo mulimuli ki te tui ʼaē neʼe natou maʼu. ʼE toe ʼui fēnei e Paulo: “Ke kotou maʼu ia he manatu e tahi iā koutou fuli.” ʼI tana tahi tohi, ʼe ʼui mai e te ʼapositolo ke ‘ ʼaua naʼa tou fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he fiahā, kae ʼaki te loto fia mālalo, tou fakaʼuhiga ia nātou ʼaē ohagē ʼe natou māʼoluga age iā tātou.’ (Filp. 2:3) ʼE tonu ke kita maʼu ia te agavaivai moʼoni pea mo faiga fakamālotoloto ke tou tali ʼe māʼoluga age ʼotatou tehina mo tuagaʼane iā tātou. Ko te agavaivai ʼe ina tāʼofi anai tātou ke ‘ ʼaua naʼa tou manatu kua kita poto pē kita.’ Logolā ʼe feala ke tokagaʼi ʼihi iā tātou ʼuhi ko te ʼu pilivilēsio makehe ʼaē ʼe natou maʼu ʼi te kōkelekāsio, kae ʼe tou fiafia fuli anai ʼi te fai ʼo he ʼu meʼa ‘fakataulalo,’ ko he ʼu gāue ʼe mole faʼa maʼuhiga, ʼaē ʼi te agamāhani ʼe mole tokagaʼi e niʼihi.—1 Pet. 5:5.
Te Logotahi ʼi Te Kōkelekāsio
9. He koʼē neʼe fakatatau e Paulo ia te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie ki te ʼu koga kehekehe ʼo te sino?
9 Lau ia Loma 12:4, 5, 9, 10. ʼE fakatatau e Paulo ia te kau Kilisitiano fakanofo ki te ʼu koga ʼo he sino, ʼe natou gāue tahi ʼo mulimuli ki te takitaki ʼo tonatou Pule, ko Kilisito. (Kol. 1:18) ʼE ina fakamanatuʼi ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe fakanofo ʼaki te laumālie, ko he sino ʼe ʼi ai tona ʼu koga kehekehe pea mo kehekehe tanatou gāue, pea ‘logolā tonatou kaugamālie, kae ko nātou ia te sino ʼe tahi mo Kilisito.’ ʼO toe fēia pē, neʼe tokoniʼi fēnei e Paulo ia te kau Kilisitiano fakanofo ʼo Efesi: “Ke tou tuputupu ʼi te ʼofa iā meʼa fuli iā ia ʼaē ko te ʼulu, ko Kilisito. Mai iā te ia ʼe maʼu ia te sino kātoa, ʼaē ʼe felōgoi tahi pea mo gāue fakatahi ʼuhi ko te ʼu hokoga hui ʼaē ʼe natou foaki ia te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga, ʼo mulimuli pē ki te faʼahiga gāue ʼe fai e te koga takitahi, ʼaki tona fealagia, ʼe tokoni ki te tuputupu ʼo te sino, ke liliu ia ʼo lahi ʼi te ʼofa.”—Efe. 4:15, 16.
10. Ko te pule fea ʼaē ʼe tonu ke fakamoʼoni kiai ia te “tahi ʼu ovi”?
10 Logolā ko te “tahi ʼu ovi” ʼe mole natou kau ki te ʼu koga kehekehe ʼo te sino ʼo Kilisito, kae ʼe lahi ia te ʼu manatu ʼe natou lava ako mai te fakatā ʼaia. (Soa. 10:16) ʼE ʼui e Paulo, ko Sehova neʼe ina “tuku ia meʼa fuli ki [te] ʼu lalo vaʼe ʼo [Kilisito], pea neʼe ina fakanofo ke pule kiā meʼa fuli ʼi te kōkelekāsio.” (Efe. 1:22) Iā ʼaho nei, ʼe kau ia te tahi ʼu ovi ki te ʼu “meʼa fuli” ʼaē neʼe tuku e Sehova ke takitaki e tona ʼAlo. ʼE natou toe kau foki ʼi te ʼu “koloa” ʼaē neʼe foaki e Kilisito ki tana “tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mat. 24:45-47) Koia, ko nātou ʼaē ʼe natou ʼamanaki ki te maʼuli ʼi te kele, ʼe natou fakamoʼoni ko Kilisito ko tonatou Pule pea ʼe natou fakalogo ki te kaugana agatonu mo poto mo tona Kolesi Pule, pea mo fakalogo ki te ʼu tagata ʼaē neʼe fakanofo ko he ʼu taupau ʼi te ʼu kōkelekāsio. (Hep. 13:7, 17) ʼE lagolago te faʼahi ʼaia ki te logotahi Fakakilisitiano.
11. ʼE fakatafito kiteā ia tatatou logotahi, pea koteā ia te tahi tokoni ʼaē neʼe foaki e Paulo?
11 ʼE fakatafito ia te taʼi logotahi ʼaia ki te ʼofa, te “noʼo haohaoa ia ki te logo tahi.” (Kol. 3:14) Iā Loma kāpite 12, neʼe fakahā lelei e Paulo ia te faʼahi ʼaia, ʼo ina ʼui ko totatou ʼofa ʼe tonu ke “mole mālualoi” pea “ ʼi te ʼofa fakatautēhina” ʼe tonu ke tou “feʼofamamahiʼaki.” ʼE iku te faʼahi ʼaia ki te fefakaʼapaʼapaʼaki. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo: “Ke kotou ʼuluaki tuʼumaʼu ʼi te fefakamaʼuhigaʼaki.” ʼIo, ʼe mole tatau ia te ʼofa moʼoni pea mo te ʼofa fakavale. ʼE tonu ke tou fai ia meʼa fuli ʼe tou lavaʼi moʼo taupau ia te maʼa ʼaē ʼo te kōkelekāsio. ʼI tana foaki tana tokoni ʼo ʼuhiga mo te ʼofa, ʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Kotou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, kotou pipiki ki te meʼa ʼaē ʼe lelei.”
Te Ala ʼo Te Tali Kāiga
12. ʼO ʼuhiga mo te tali kāiga, koteā ʼaē ʼe tou ako mai te kau Kilisitiano ʼo te Masetonia ʼo te temi muʼa?
12 Lau ia Loma 12:13. Ko totatou ʼofa ʼaē ki ʼotatou tehina ʼe ina uga anai tātou ke tou “vaevae mo te kau māʼoniʼoni ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou,” ʼo fakalogo pē ki totatou ʼu fealagia. Tatau aipē peʼe tou māsisiva ʼi te mālama ʼaenī, kae ʼe feala pē ke tou vaevae mo ʼihi ia te meʼa ʼaē ʼe tou maʼu. ʼI tana faitohi ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼi Masetonia, neʼe ʼui fēnei e Paulo: “Lolotoga he ʼahiʼahi lahi, ʼi he mamahi, neʼe mahu tanatou foaki meʼa ʼofa ʼuhi ko te lahi ʼo tanatou fiafia pea mo tonatou māsisiva. He neʼe hoko te meʼa ʼaia ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou maʼu tāfito, ʼeī ʼe au fakamoʼoni kiai, neʼe laka age tanatou ʼu meʼa ʼofa ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou maʼu tāfito, kae ko nātou totonu pē, neʼe natou kole fakamālohi mai kiā mātou te pilivilēsio ʼaē ke natou foaki ʼaki he lotolelei pea ke natou kau ki te minisitelio maʼa te kau māʼoniʼoni [ʼi Sutea].” (2 Ko. 8:2-4) Logolā tonatou māsisiva, kae neʼe lahi ʼaupitō ia te fia foaki ʼa te kau Kilisitiano ʼi Masetonia. Kiā nātou neʼe ko he pilivilēsio hanatou vaevae mo tonatou ʼu tehina ʼaē neʼe fakaʼofaʼofa ʼi Sutea.
13. Koteā te fakaʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga”?
13 Ko te palalau ʼaē “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga,” ʼe ina fakaliliu te kupusiga palalau Fakakeleka ʼe fakaʼuhiga ke kita ʼuluaki fai muʼa he meʼa. Ko te Tohi-Tapu Bible de Jérusalem ʼe ina fakaliliu, ke tou “kumi he ʼu faigamālie ke tou fakahā ai ia te tali kāiga.” ʼE feala ke fakahā ia te tali kāiga ʼaki he fakaafe ʼo he tahi ki he kai, pea kapau ʼe fai ia te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼofa, ʼe ko he meʼa lelei ʼaupitō. Kae kapau ʼe tou ʼuluaki fai ia te tali kāiga, pea ʼe tou maʼu ai anai ʼihi ʼaluʼaga ke kita fakahā ai ia te tali kāiga. Pea tahi, kapau ʼe mole tou lava fakaafe he tahi ke tou kakai fakatahi heʼe tou maʼuli fakaʼofaʼofa peʼe tou mahamahaki, ʼe feala pē ke tou fakaafe ke tou ʼinu tī fakatahi, peʼe ko he kiʼi kafe, ʼaē ko he faʼahiga tali kāiga.
14. (a) Ko te ʼu kupu fea ʼaē neʼe faʼufaʼu ʼaki ai ia te fakaliliu ʼo te kupu Fakakeleka “tali kāiga”? (b) ʼI te minisitelio, ʼe feafeaʼi hatatou lava fakahā ʼe tou tōkakaga ki te kau matāpule?
14 Ke feala hatatou tali kāiga ʼe tonu ke tou vakaʼi tatatou faʼahiga manatu. Ko te kupu Fakakeleka ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki ia te kupu “tali kāiga” neʼe haʼu mai te ʼu kupu e lua, ko tona fakaʼuhiga “ ʼofa” pea mo “matāpule.” ʼE feafeaʼi ia tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu matāpule peʼe ko ni hahaʼi ʼe mole tou feʼiloʼiʼaki? Ko te ʼu Kilisitiano ʼaē ʼe natou faiga ke natou ako ia he tahi lea ke feala hanatou fakamafola ia te logo lelei ki te kau matāpule ʼaē neʼe ʼomai ʼo nonofo ʼi te ʼu telituale ʼe gāueʼi e tanatou kōkelekāsio, ʼe natou kau moʼoni iā nātou ʼaē ʼe natou muliʼi ia te ala ʼo te tali kāiga. ʼE mahino ia, ʼe mole feala kiā tātou fuli ke tou ako he tahi age lea. Kae ko tātou fuli ʼe tou lava tokoni ki he ʼu matāpule, ʼaki hatatou fakaʼaogaʼi lelei ia tatatou kiʼi kaupepa Une bonne nouvelle pour des gens de toutes nations (Ko he logo lelei maʼa te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga fuapē), ʼaē ʼe maʼu ai te logo Fakatohi-tapu ʼi te ʼu lea kehekehe. Neʼe kua fua lelei koa hakotou fakaʼaogaʼi ia te kiʼi kaupepa ʼaia ʼi te minisitelio?
ʼE Tou Logoʼi Te ʼu Meʼa ʼAē ʼi Te Loto ʼo ʼIhi
15. Koteā ia te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te manatu ʼaē iā Loma 12:15?
15 Lau ia Loma 12:15. Ko te tokoni ʼa Paulo ʼi te vaega ʼaenī, ko tona fakaʼuhiga ke kita fakahā ia te lotomahino. ʼE ʼaoga ke tou ako ke tou mahino pea mo vaevae mo ʼihi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto, peʼe fiafia peʼe lotomamahi. Kapau ʼe tou vela ʼi te laumālie, pea ʼe hā anai ia tatatou fia fakafiafia ʼaē mo niʼihi peʼe ko tatatou manavaʼofa ʼaē kiā nātou. ʼI te toe liliu fakafiafia mai ʼa te toko 70 tisipulo ʼa Kilisito mai tanatou gāue fai fakamafola pea mo fakamatala ia te ʼu fua lelei ʼo tanatou ʼu gāue, ko Sesu totonu neʼe “fonu ia ʼi te fiafia ʼi te laumālie māʼoniʼoni.” (Luka 10:17-21) Neʼe fakafiafia fakatahi ia mo nātou. ʼI te tahi age faʼahi, neʼe ‘tagi ia Sesu mo te hahaʼi ʼaē neʼe fetāgihi’ ʼi te temi ʼaē neʼe mate ai tona kaumeʼa ko Lasalo.—Soa. 11:32-35.
16. ʼE feafeaʼi hatatou lava fakahā tatatou lotomahino, pea ko ai tāfito ʼaē ʼe tonu ke ina fai ia te faʼahi ʼaia?
16 ʼE tou fia muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼaē ko te fakahā ʼo te lotomahino. Kā fiafia ia he tehina Kilisitiano, ʼe tou loto mo tātou ke tou fakafiafia fakatahi pea mo ia. ʼO toe fēia pē, ʼe tonu ke tou lotomahino ki te mamahi ʼaē ʼe tau mo totatou ʼu tehina mo tuagaʼane. ʼI te agamāhani, ʼe feala hatatou fakalotomālohiʼi lahi totatou ʼu tehina ʼaē ʼe lotomamahi, mo kapau ʼe tou toʼo he temi moʼo fakalogo lelei ki tanatou ʼu palalau ʼaki he lotomahino. Pea ʼi ʼihi temi, ʼe hā ia tatatou lotomahino moʼoni ʼaki he ʼu loʼimata, ʼi te malave mālohi ʼaē ki totatou loto ia te fihifihia. (1 Pet. 1:22) Ko te ʼu tagata ʼāfea tāfito, ʼe tonu ke natou muliʼi ia te tokoni ʼaē neʼe foaki e Paulo ʼo ʼuhiga mo te lotomahino.
17. Koteā ʼaē neʼe kua tou ako mai iā Loma kāpite 12, pea koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai?
17 Ko te ʼu vaega ʼaē neʼe tou vakaʼi iā Loma kāpite 12, neʼe tou maʼu ai ia te ʼu tokoni ʼe feala ke tou fakaʼaogaʼi ʼi totatou ʼu maʼuli takitokotahi ʼi totatou ʼuhiga Kilisitiano pea ʼi tatatou ʼu felōgoi ʼaē mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. ʼI te ʼalatike kā hoa mai, ʼe tou vakaʼi ai anai te ʼu vaega ʼaē kei toe ʼo te kāpite ʼaia, ʼaē ʼe talanoa ai peʼe tonu ke feafeaʼi tatatou ʼu manatu pea mo tatatou aga ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼi tuʼa atu ʼo te kōkelekāsio, ʼaē ʼe fakaʼuhiga ki ni hahaʼi fakafeagai pea mo he kau fakataga.
Moʼo Fakamanatu
• ʼE feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou “vela ʼi te laumālie”?
• He koʼē ʼe tonu ke tou tauhi ki te ʼAtua ʼaki te agavaivai pea mo tou mahino ki totatou ʼu tuʼakoi?
• Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tou lava fakahā ai totatou lotomahino pea mo tatatou manavaʼofa ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane?
[Paki ʼo te pasina 12]
He koʼē ʼe tou fai ia te ʼu gāue Fakakilisitiano ʼaenī?
[Paki ʼo te pasina 14]
Koteā ʼaē ʼe tou lava fai fuli moʼo tokoni ki he kau matāpule ke natou ako ia te logo ʼo te Puleʼaga?