Julio
Miércoles 1 de julio
Lauyubi ganna tu xi na Jiobá (Efes. 5:17).
Nabáninu ti tiempu nabé «nagana», ne jmaruʼ si nagana zabáninu ora jma mayaca guinitilú guidxilayú malu riʼ ne maʼ chuʼ paz lu Guidxilayú (2 Tim. 3:1). Nga runi, galán guinabadiidxanu: ¿Tu ruyúbinu gacané laanu ne guluíʼ laanu xi naquiiñeʼ gúninu yaʼ? Raca stale gayuaa iza, tobi de ca hombre ni bicaa salmo guníʼ pabiáʼ risaca guyadxinu Jiobá para gacané laanu ora maʼ cadídinu lu guendanagana (Sal. 123:1-4). Bichaagabe ni né dxiiñaʼ runi ti mozo. Ora guniʼbe qué rusaana ti mozo de guyadxí náʼ xpixuaanaʼ la? cadi caníʼsibe napa mozo ca confianza zudii xpixuaanaʼ laa guendaró ne zapa laabe. Laaca guniʼbe ruuyadxí mozo ca náʼ xpixuaanaʼ ti ganna xi canabaʼ xpixuaanaʼ laa ne guni ni canábabe laa. Zacaca nga naquiiñeʼ gúninu, caquiiñeʼ guidúʼndanu Stiidxa Dios guiráʼ dxi ti gánnanu xi rinabaʼ Jiobá laanu gúninu. Purtiʼ zacá zanda gacanebe laanu. w18.07 12 párr. 1, 2
Jueves 2 de julio
Pa indadi Xiiñi Dios laatu, zalaa pe tu (Juan 8:36).
Guníʼ Jesús cá binni «yaga lu ná enda ruchee», ne laaca bizeetebe zedandá dxi zaxegueʼ binni guidxilayú de lu náʼ pecadu (Juan 8:34). Cadi rucaa si pecadu ca laanu gucheʼnu, sínuque laaca rucueeza ni laanu de gúninu ni jneza. Nga runi, zanda guininu canu yaga lu náʼ pecadu. Pur nga ridiʼdiʼ binni guendanagana, yuubaʼ ne rati (Rom. 6:23). Dede ora maʼ bixéguenu de lu náʼ pecadu nga zanda gápanu libertad ni biniti Adán ne Eva. Ora guníʼ Jesús cadi guiréʼchunu de lu stiidxaʼ la? caniʼbe caquiiñeʼ guni cumplirnu caadxi requisitu para gulabe laanu de lu náʼ pecadu (Juan 8:31). Ca xpinni Cristu ni maʼ bidiʼnu xquendanabáninu Dios, rusiáʼndanu laca laanu ne runi aceptarnu ca límite ni riguixhe Jesús para ca discípulo stiʼ (Mat. 16:24). Casi maca biʼniʼ prometer Jesús, dxandipeʼ zácanu libre ora maʼ guicaanu guiráʼ ndaayaʼ ni chiguicaa binni despué purtiʼ gútibe pur laanu. w18.04 7 párr. 14-16
Viernes 3 de julio
Purtiʼ lii si nga runibiáʼ chaahuiluʼ ladxidóʼ guiráʼ binni (2 Crón. 6:30).
Riene Jiobá ni runi sentir ca xpinni dede né ora cadi jneza modo caníʼ íquecaʼ. Guidúʼyanu ni bizaacaʼ profeta Jonás. Biseendaʼ Dios laabe Nínive para chitídxibe ca binni que chigusabanáʼ Dios laacaʼ. Peru cumu guca arrepentircaʼ la? biʼniʼ perdonar Dios laacaʼ. Qué ñuulaʼdxiʼ Jonás ni biʼniʼ Dios, ngue runi guizáʼ bidxiichibe purtiʼ qué ñaca cumplir ni guniʼbe. Peru gupa Jiobá paciencia profeta riʼ ne gucané laabe guchaabe modo riníʼ íquebe (Jon. 3:10–4:11). Ra gudiʼdiʼ tiempu biene Jonás ni bizaaca que, ne gudxi Dios laabe gucaabe ni bizaacabe riʼ para gacané ni laanu (Rom. 15:4). Ni biʼniʼ Jiobá pur ca xpinni ne ni huayuni pur xcaadxi rusiidiʼ ni laanu dxandíʼ rizaaláʼdxibe ni runi sentir ca xpínnibe. Nánnabe xi yuubaʼ ne xi guendanagana cadiʼdiʼ cada tobi de laanu. Riénebe ca ni riníʼ íquenu ne ca emoción ni nuu jma dentru ndaaniʼ ladxidoʼno, ne laaca nánnabe xi cosa qué zanda gúninu. Ne runi prometerbe laanu qué zudiibe lugar tídinu prueba ni qué zanda guni huantarnu (1 Cor. 10:13). ¿Cadi dxandíʼ ora gánnanu ndiʼ ratadxí ladxidoʼno la? w19.03 16 párr. 6, 7
Sábadu 4 de julio
Ruuya dxichi be irá xixé ni nuu, ne laabe cuidxi be cuenta laanu (Heb. 4:13).
Gucané Ley bidii Dios Moisés ca ancianu ni guca nombrar que para guni tendercaʼ asuntu espiritual, guni tendercaʼ xiixa casu ra biiti ti israelita ti binni o gúʼyacaʼ gaca chaahuiʼ xiixa guendanagana. Guidúʼyanu caadxi ejemplu. Pa gueeda guuti ti israelita ti binni la? qué ruuticabe laa oraqueca. Caquiiñeʼ guni investigar ca ancianu que ante guni decidircaʼ pa naquiiñeʼ gátibe (Deut. 19:2-7, 11-13). Laaca biʼniʼ tendércabe ca cosa ni rizaaca guiráʼ dxi, dede ora ridinde ca israelita que pur ca cosa sticaʼ hasta guendanagana rapa ti guendaxheelaʼ (Éx. 21:35; Deut. 22:13-19). Ora runi ca ancianu que ni jneza ne ruzuubaʼ ca israelita que stiidxaʼ Jiobá, dede guirácabe ribeendúcabe ni galán ne rusisaca guidubi guidxi que Jiobá (Lev. 20:7, 8; Is. 48:17, 18). Ndiʼ rusiidiʼ laanu rizaalaʼdxiʼ Jiobá guiráʼ ni rizaaca lu xquendanabáninu. Racaláʼdxibe gannaxhiinu ne guni tratarnu xcaadxi jneza. Ne runadiágabe guiráʼ ni rininu ne ni rúninu, dede ora nuunu stúbinu ra lídxinu. w19.02 23 párr. 16-18
Domingu 5 de julio
Bidiibe lugar guninácabe laabe; nin ne ngue qué nicábibe laacaʼ (Is. 53:7).
Nabé nagana gácanu nadóʼ ora nuunu estresadu. Ne zándaca gábinu xcaadxi binni xiixa ni cadi jneza ne guni tratarnu laacaʼ mal. Pa maʼ huayaca estresarnu, guiníʼ íquenu ni bizaaca Jesús. Lu ca últimu beeu bibani Jesús ndaaniʼ Guidxilayú riʼ, gupa xidé biʼniʼ huantarbe stale presión. Nánnabe zuuticabe laabe, ne guizáʼ feu modo zuninácabe laabe (Juan 3:14, 15; Gál. 3:13). Chupa chonna beeu ante gátibe, guniʼbe nabé nuube xizaa (Luc. 12:50). Ne chupa chonna dxi ante guuticabe laabe guniʼbe: «Cadi nuudxí diʼ ladxiduáʼ». Rihuinni gúcabe humilde ne bizuubabe stiidxaʼ Dios ora gúdxibe laa ca diidxaʼ riʼ de guidubi ladxidoʼbe (Juan 12:27, 28). Ora bedandá dxi que la? gúpabe valor ne bidiibe lugar guinaaze ca enemigu stiʼ Dios laabe, cani bisituí lube pur modo biiticaʼ laabe. Neca guca estresar Jesús ne bininácabe laa stale, qué nusaana de ñaca nadóʼ ne biʼniʼ ni ná Dios. Bisaanabe ti ejemplu guizáʼ galán, neca napa ti binni stale estrés zanda gaca nadóʼ (Is. 53:10). w19.02 11 párr. 14, 15
Lunes 6 de julio
Naquiiñe ucáʼ ique nu acané saa nu para ganaxhii nu jma, ne guni nu ni nachaʼhuiʼ (Heb. 10:24).
Para cadi guiaadxanu ca reunión ca la? naquiiñeʼ gácanu nadxibalú ti ganda gudxíʼlunu xiixa guendanagana. Nuu caadxi hermanu huaracaʼ, guizáʼ triste nuucaʼ o careecaʼ gana. Xcaadxi cucaalú binnilídxicaʼ laacaʼ o ca gobiernu, peru cayácacaʼ nadxibalú ti cadi gusaanacaʼ de checaʼ reunión. Guiníʼ íquenu ca hermanu deguyoo pur ni runi crecaʼ. ¿Ñee huaníʼ íquenu zanda gacané ejemplu stinu laacabe la? (Heb. 13:3). Ora ránnacabe cadi cusaana de guni servirnu Jiobá neca nápanu guendanagana la? rudii nga stipa laacabe para iguidxi fe stícabe, gápacabe valor ne cadi gucheenécabe Jiobá. Dxi deguyoo Pablo Roma, riecheʼ ganna cadi cusaana ca hermanu de guni xhiiñaʼ Dios (Filip. 1:3-5, 12-14). Zándaca ante gundaacabe laabe o despué, bicaabe carta ra nuu ca hebreu. Lu carta que gúdxibe ca hermanu que cadi gusaanacaʼ de gaca reunircaʼ (Heb. 10:25). w19.01 28 párr. 9
Martes 7 de julio
Naaze dxiichi binidxaba idubi guidxilayú (1 Juan 5:19).
Qué rinanda Binidxabaʼ ca ley stiʼ Jiobá ne racaláʼdxibe guiníʼ íquenu casi laabe ne gúninu guiráʼ ni rúnibe. Ti modo rúnibe ni nga riquiiñebe ca binni ni nabezanenu ndaaniʼ Guidxilayú riʼ, cani maʼ gudxítebe. Ni racaláʼdxibe nga guidxaaganu ca binni riʼ, neca nánnanu zanda guicá modo riníʼ íquecaʼ laanu o gúninu guiráʼ ni rúnicaʼ (1 Cor. 15:33). Laaca racalaʼdxiʼ Binidxabaʼ guni biidiʼ ladxidoʼno ora rucaa laanu guiníʼ íquenu jma jneza modo riníʼ ique binni que modo riníʼ ique Dios (Col. 2:8). Ti cosa ni rúnibe nga rucaabe binni guiníʼ ique ni jma risaca nga gácacaʼ ricu. ¿Xiñee ti peligru nga guiníʼ ique binni zacá yaʼ? Purtiʼ pa gácacabe ricu o coʼ la? cani riníʼ ique zacá, jma ruyúbicaʼ gápacaʼ bueltu, dede nuucaʼ dispuestu gaca huaracaʼ, guníticaʼ familia sticaʼ ne amistad nápacaʼ né Dios (1 Tim. 6:10). Guizáʼ rudiʼnu xquíxepeʼ Jiobá, Bixhózenu ni jma nuu xpiaaniʼ purtiʼ cusiidibe laanu ximodo naquiiñeʼ guidúʼyanu bueltu (Ecl. 7:12; Luc. 12:15). w19.01 15 párr. 6; 17 párr. 9
Miércoles 8 de julio
Galán, jneza biʼni lu xhiiñaʼ. Pa nga caadxi si bisaana nia lii ne biʼnu jneza la? yanna jma rusi stale zudiee lii. Biuu, guieche nia lii (Mat. 25:21).
Ante gueeda Jesús lu Guidxilayú riʼ ne quixhe ti ejemplu perfectu la? gunna ca xpinni Dios ni ruzuubaʼ diidxaʼ pabiáʼ risaca cuʼcaʼ gana xcaadxi binni. Guidúʼyanu xi biʼniʼ rey Ezequías. Dxi maʼ cayuni amenazar ca asiriu guidxi Judá, bitagulisaabe ca jefe stiʼ ca soldadu que ne guidxi que, ne gúdxibe laacaʼ caadxi diidxaʼ ni guluu gana laacaʼ (2 Crón. 32:6-8). Yanna guininu de ni bizaaca Job. Nabé nuube triste, peru cani guyé ra nuube para niguu gana laabe la? laga bichiichicaʼ laabe ne gúdxicaʼ laabe diidxaʼ ni bininá laabe. Peru neca zacá, laapebe bisiidibe laacaʼ cuʼcaʼ gana xcaadxi binni. Gúdxibe laacaʼ pa ñuube lugar sticaʼ la? ñábibe laacaʼ diidxaʼ ni niguu gana laacaʼ para guni sentircaʼ galán (Job 16:1-5). Últimu la? maʼ Elihú ne Jiobá peʼ guluucaʼ gana Job (Job 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10). w18.04 16 párr. 6; 17 párr. 8, 9
Jueves 9 de julio
Zudieeʼ stipa lii. Dxandíʼ, zacaniáʼ lii (Is. 41:10).
Maca bisiene Isaías ximodo zudii Jiobá stipa xquidxi. Laa guníʼ: «Zeeda Jiobá né poder, ne nabe zuni mandarbe» (Is. 40:10). Riquiiñeʼ Biblia diidxaʼ náʼ ora caníʼ ni de poder. Nga runi, ca diidxaʼ ni guníʼ Isaías riʼ rusietenalaʼdxiʼ ni laanu naca Jiobá ti Rey ni napa stale poder. Ne dxiqué biquiiñebe poder stibe ni qué rihuinni para gacanebe ne gulabe ca xpínnibe. Tiempu riʼ, laaca racanebe ne rápabe cani napa confianza laabe (Deut. 1:30, 31; Is. 43:10). Runi cumplir Jiobá promesa ni maʼ biʼniʼ ora rudii stipa laanu, ne jmaruʼ si rúnibe ni ora canazananda ca enemigu stinu laanu. Nuu lugar cayuni stale binni guiráʼ ni nuu lu náʼ para gucueezacaʼ predicación o gucueezacaʼ guiráʼ dxiiñaʼ ni rúninu. Ora rúnicabe ca cosa ca, qué riuu xhaatanu xizaa purtiʼ cayabi Jiobá laanu dxandíʼ zuni xiixa ni zacané ne zudii confianza laanu. Sicaríʼ nabe: «Intiica guiibaʼ gúnicabe para gucaalúcabe lii, qué zabeendunedícabe ni gastiʼ» (Is. 54:17). w19.01 5, 6 párr. 12, 13
Viernes 10 de julio
Dichoso ca ni nanna caquiiñeʼ Dios (Mat. 5:3, TNM).
Maʼ gadxé binni de ca maniʼ ca purtiʼ laanu nápanu necesidad espiritual ne laacame coʼ, ne Dios si ni bizáʼ laanu rudii ni iquiiñenu en sentidu espiritual (Mat. 4:4). Ora rucaʼdiáganu ni gábibe laanu la? rápanu guendanuuxpiaaniʼ, guendariene ne ribáninu nayecheʼ. Riquiiñeʼ Jiobá Stiidxaʼ ne guiráʼ clase información ni rudii mozo ni nuu xpiaaniʼ para gudii guiráʼ ni iquiiñenu en sentidu espiritual (Mat. 24:45; Is. 65:13, 14). Zacané alimentu espiritual ni rudii Jiobá para gácaluʼ ti binni nuu xpiaaniʼ ne gánnaluʼ guiníʼ íqueluʼ, pa gúniluʼ ni ná cani la? zapa cani lii de stale modo (Prov. 2:10-14). Guzéʼtenu ti ejemplu, zacanécani lii gudiiluʼ cuenta cadi dxandíʼ ni riníʼ binni de Dios, nuu tu laa riníʼ cadi dxandíʼ nuu Dios o caquiiñeʼ gápaluʼ stale bueltu o stale cosa material para ganda guibániluʼ nayecheʼ. Laaca zacané ni lii gucaanaluʼ ca deseu malu ne cadi guiábaluʼ lu viciu ni guniná lii. Nga runi biʼniʼ stipa pur gápaluʼ guendabiaaniʼ ni zeeda de Dios ne guiníʼ íqueluʼ casi riníʼ íquebe. w18.12 20 párr. 6, 7
Sábadu 11 de julio
Cásica xadxí ribani ti yaga, zacaca nga xadxí zabani ca binni xquidxeʼ (Is. 65:22).
Zabáninu xadxí cásica ribani ti yaga. Stale yaga ribani stale mil iza. Caquiiñeʼ gaca binni nazaaca para ganda guibani xadxí. ¿Ñee ti bacaandaʼ si nga guibani binni xadxí casi bizeeteʼ profeta Isaías la? Coʼ. Zaca cumplir profecía riʼ. Guiníʼ íquenu ni ná ca promesa ni cusihuinni dxandipeʼ zaca Guidxilayú riʼ ti paraísu. Zaguu Dios ndaayaʼ guiráʼ binni guidxilayú. Qué zuniná ca maniʼ duxhuʼ ne ca binni malu nin ti binni guibani ndaaniʼ Paraísu ca. Zuuyaʼ ca ciegu, zunadiaga ca ni qué runadiaga ne zaxeleʼ lú cani qué ruuyaʼ. Zucuí binni lidxi ne zudxiibacaʼ cuananaxhi sticaʼ. Zabani binni xadxí cásica ribani ca yaga ca. Ne lu Biblia peʼ ridxélanu prueba zaca guiráʼ ca cosa riʼ despué. ¿Xiñee zanda guni crenu zaca Guidxilayú riʼ ti paraísu? Hombre ni jma risaca guyuu ndaaniʼ guidxilayú riʼ cudii laanu ti razón guizáʼ risaca (Luc. 23:43). w18.12 5 párr. 13-15
Domingu 12 de julio
Laguchaa modo riníʼ íquetu (Rom. 12:2, TNM).
Zaníʼ íquenu modo riníʼ ique Dios pur cani gudiʼnu lugar chuʼ ndaaniʼ íquenu. Nga runi, pa jma guiníʼ íquenu cani riuulaʼdxiʼ Dios la? zudiʼnu cuenta jneza modo riníʼ íquebe ne qué zaca nagana para laanu guiníʼ íquenu casi riníʼ íquebe. Para ganda guchaʼnu modo riníʼ íquenu ne gúninu ni ná Dios la? cadi naquiiñeʼ gudiʼnu lugar guicá modo riníʼ ique binni guidxilayú laanu. Ni ná ca diidxaʼ riʼ nga cadi naquiiñeʼ gulábinu ora guiníʼ binni cosa gadxé de ni rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios. Nabé risaca gúninu ndiʼ. Para guiénenu xiñee la? guzéʼtenu ti ejemplu. Guiníʼ íquenu guzulú ti binni ni racalaʼdxiʼ chuʼ nazaaca gó guendaró ni gacané cuerpu stiʼ. ¿Ñee rábiluʼ ziuube nazaaca pa gatigá gobe guendaró ni maʼ guca feu la? Coʼ njaʼ, zacaca zanda guizaacanu pa rúninu stipa pur guiníʼ íquenu casi riníʼ ique Dios la? cadi naquiiñeʼ gudiʼnu lugar guicá modo riníʼ ique binni guidxilayú laanu. w18.11 21 párr. 14, 15
Lunes 13 de julio
Casi cayabe laatu ca, laguxhii cinturón ndaanitu ti uzuhuaa chaahui lu ni dxandíʼ (Efes. 6:14).
Cadi naquiiñeʼ gusaana de gúninu cani rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios laanu guiráʼ dxi, casi ñaca nuxhiʼnu cinturón ndaaninu. Dxiqué la? ruxhii ca soldadu que cinturón ndaanicaʼ para gapa ni laacaʼ. Peru caquiiñeʼ guxhiidxiichicabe ni purtiʼ pa coʼ la? qué zapa ni laacabe. Cani dxandíʼ rusiidiʼ Biblia zeeda gaca ni casi ti cinturón en sentidu espiritual. Pa guxhiidxiichinu ni la? zapa ni laanu de caadxi cosa ni cadi dxandíʼ ne zacané ni laanu guicaanu decisión jneza. Ne ora guidxaagalunu ti prueba o xiixa ni gucaa laanu gucheʼnu la? zucaa cani dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios laanu gúninu ni jneza. Qué ziuu dxi cheʼ ti soldadu lu guerra sin cinturón stiʼ, zácacaʼ laanu cadi naquiiñeʼ gusaananu cani dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios ni zeeda gaca casi ti cinturón ni maʼ bixhiʼnu ndaaninu. Lugar de nga guxhiidxiichinu cinturón ca ndaaninu ne gúninu ni ná Stiidxaʼ Dios. w18.11 12 párr. 15
Martes 14 de julio
Guzíʼ ni dxandíʼ ne cadi gutooloʼ ni (Prov. 23:23).
Caquiiñeʼ gúninu stipa ne laaca naquiiñeʼ chuʼnu dispuestu gúninu intiica sacrificiu para ganda guizíʼdinu cani dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios. Casi guníʼ hombre ni bicaa libru stiʼ Proverbios, ora maʼ bizíʼdinu cani dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios la? caquiiñeʼ chuʼnu cuidadu cadi gutoʼno ni o gusaana de gusisácanu ni. Dede ora cudiicabe laanu xiixa gratis la? zándaca caquiiñeʼ gúninu xiixa o gudiʼnu xiixa ti guicaanu ni. Diidxaʼ hebreu ni biquiiñecabe lu Proverbios 23:23 para biʼniʼ traducírcabe diidxaʼ «guzíʼ» laaca zanda gaca significar ni «gucuaa». Ni ná diidxaʼ riʼ nga caquiiñeʼ gúninu stipa para ganda guicaanu xiixa o guchaʼnu ni pur sti cosa jma risaca. Guzéʼtenu ti ejemplu, guxuíʼlunu nuu ti letreru ra luguiaa ni ná zanda guicaa binni biduaa gratis. Peru ¿ñee zindá ca biduaa ca lu mexaʼ stinu sin gúninu gastiʼ la? Coʼ njaʼ. Neca cusigáʼdesicabe ni laanu la? caquiiñeʼ gúninu stipa ne cueenu tiempu para chuunu ra luguiaa ne guicaanu cani. Zacaca zeeda gaca cani dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios, cadi naquiiñeʼ sinu cani né bueltu, peru caquiiñeʼ gúninu xiixa para guicaanu ni. w18.11 4 párr. 4,5
Miércoles 15 de julio
Bizaani lú casi ruzaani gubidxa, ne bihuinni xhaba be casi biaaniʼ (Mat. 17:2).
Gunabaʼ Jesús Pedro, Santiago ne Juan chinecaʼ laabe lu ti dani nasoo. Raqué bíʼyacabe ti visión guizáʼ galán. Bizaaniʼ lú Jesús ne xhaba. Ne málasi bihuinni chupa hombre ni biʼniʼ representar Moisés ne Elías bizulú caníʼnecaʼ Jesús de guendaguti ne resurrección stiʼ (Luc. 9:29-32). Despué bitaaguʼ ti zá ni nabé ruzaaniʼ laacabe, ne biree voz stiʼ Dios lade zá que. Visión riʼ bisihuinni ni gloria ne poder ni zapa Jesús ora maʼ gaca rey lu Reinu stiʼ Dios. Nanna dxiichinu guizáʼ biʼniʼ animar ne guluu visión riʼ gana Jesús, purtiʼ zuni sufrirbe ne nabé feu modo guuticabe laabe. Laaca biquidxi ni fe stiʼ ca discípulo ne bidii ni stipa laacaʼ para gudxiilucaʼ ca prueba ra naquiiñeʼ gusihuínnicaʼ nácacaʼ íntegro ne purtiʼ zúnicaʼ xhiiñaʼ Jiobá stale iza. Treinta iza despué bizeeteʼ apóstol Pedro de visión riʼ, ndiʼ rusihuinni qué ñaandaʼ visión que laabe (2 Ped. 1:16-18). w19.03 10 párr. 7, 8
Jueves 16 de julio
Racalaʼdxi du usihuinni du xhiiña Dios cayuni du, nga runi rui du ni dxandí (2 Cor. 6:4, 7).
¿Xiñee maʼ gadxé ca xpinni Dios de ca xaíque stiʼ ca religión falsu yaʼ? Purtiʼ ca xpinni Dios rininu puru si ni dxandíʼ (Zac. 8:16, 17). Siempre rininu ni dxandíʼ ora nuunu ra nuu binni ni qué runibiaʼnu, ca compañeru de dxiiñaʼ stinu, ca xhamígunu ne familia stinu. Pa joven lii la? zándaca racaláʼdxiluʼ guidxaaga ca xcompañeru lii, peru cadi gucaachiluʼ ni rúniluʼ, nuu tu laa rusihuinni naca ti xpinni Dios nezalú familia stiʼ ne nezalú ca hermanu de ra congregación, peru gadxé ni rúnicaʼ ora maʼ nuuca ra nuu xcaadxi joven o ora maʼ nuucaʼ lu ca red social. Ora rúnicabe guiráʼ ndiʼ la? cusiguiicabe bixhózecabe, ca hermanu de congregación ne Dios (Sal. 26:4, 5). Peru nanna dxiichiʼ Jiobá pa dxandíʼ ruzúʼbanu stiidxaʼ o pa zitu nuu ladxidoʼno de laa (Mar. 7:6). Nga runi galán nga gúniluʼ ni ná proverbiu riʼ: «Cadi gapuʼ envidia ca binni ruchee, sínuque bidxibi Jiobá guiráʼ dxi» (Prov. 23:17). w18.10 9 párr. 14, 15
Viernes 17 de julio
Dios nga guendarannaxhii. Nga runi ora nadxii saa nu rihuinni nuu né nu Dios tobi si, ne Dios nuu né laanu tobi si (1 Juan 4:16).
Laanu, ca xpinni Dios, nácanu ti familia espiritual ne nadxiisaanu (1 Juan 4:21). Nuu biaje rúninu sacrificiu para gacanenu ca hermanu stinu, peru rusihuínninu nadxiinu laacabe pur ca cosa jma nahuiiniʼ ni rúninu, casi ora rábinu laacabe diidxaʼ ni cu’ gana laacabe ne ora runi tratarnu laacabe galán. Nga runi pa gácanu nachaʼhuiʼ ne guiénenu ca hermanu stinu la? zusihuínninu nácanu xiiñiʼ Dios ne zinándanu ejemplu stiʼ (Efes. 5:1). Bisihuinni Jesús ca cualidad ni napa Bixhozeʼ. Nga runi gúcabe nadóʼ né binni. Jesús guníʼ: «Latáʼ ra nuaaʼ, guiráʼ cani maʼ bidxaga ne nuáʼ xiixa nanaa, ne zudieeʼ lugar guiziiláʼdxitu». Ne laaca guniʼbe: «Purtiʼ nacaʼ ti binni nadóʼ ne qué rudxiibaʼ laca naa» (Mat. 11:28, 29, TNM). Ora rinándanu ejemplu stiʼ Jesús ne nácanu ti binni ni «riene ca pobre» la? riuulaʼdxiʼ Jiobáʼ ni rúninu ne ribáninu nayecheʼ (Sal. 41:1). Nga runi, pa guiénenu familia stinu, ca hermanu de congregación ne ca binni runi predicarnu la? zusihuínninu nadxiinu binni. w18.09 28 párr. 1, 2
Sábadu 18 de julio
Tobi si runi né du Dios dxiiñaʼ (1 Cor. 3:9).
Ora rizaaca xiixa desastre, rapa ca xpinni Dios oportunidad para guninecaʼ Jiobá dxiiñaʼ. Ti modo zanda gúnicabe ni nga ora runi donárcabe bueltu para ca hermanu ni gucaná (Juan 13:34, 35; Hech. 11:27-30). Laaca zanda chigacanécabe para guiá o cuiʼ lidxi ca hermanu sti biaje. Guzéʼtenu xi bizaaca ti hermana de Polonia láʼ Gabriela, bixá lídxibe dxi bilaahua ra nabézabe. Peru guizáʼ gutadxí ladxidoʼbe dxi guyé ca hermanu de congregación ni nuu gaxha de ra nabézabe yegacanecaʼ laabe. Sicaríʼ guniʼbe: «Qué zuzeetediáʼ de cani biniteʼ, purtiʼ cosa material si cani. Mejor guinieeʼ de ca cosa galán ni guleenduáʼ. Guiráʼ ni gudideʼ, gucané ni naa gudieeʼ cuenta ti privilegiu nga gacaʼ parte de xquidxi Dios, ti lugar ra zanda chuʼnu nayecheʼ ne gastiʼ qué zanda guchaaganu ni». Stale hermanu ni huayacanécabe laacaʼ despué de ti desastre, riniʼcaʼ zacaca runi sentircaʼ. Ne cani runiné Jiobá dxiiñaʼ ra gacanecaʼ xcaadxi hermanu laaca riuucaʼ nayecheʼ (Hech. 20:35; 2 Cor. 9:6, 7). w18.08 26 párr. 12
Domingu 19 de julio
Gupa chaahuiʼ ladxidoʼloʼ (Prov. 4:23).
Para gápanu ladxidoʼno la? naquiiñeʼ gudiʼnu cuenta ora nuu peligru ne gúninu xiixa nagueendaca. Ca diidxaʼ «gupa chaahuiʼ» rusietenalaʼdxiʼ cani laanu dxiiñaʼ biʼniʼ ca centinela guyuu tiempu bibani rey Salomón. Laacaʼ riguíʼbacaʼ lu ca muru stiʼ guidxi que para gápacaʼ ca binni xquídxicaʼ, ne pa gúʼyacaʼ zedadxiña xiixa peligru la? nagueendaca riguixhenacaʼ ca binni que. Ni biʼniʼ ca hombre riʼ rusietenalaʼdxiʼ ni laanu xi naquiiñeʼ gúninu para cadi gudiʼnu lugar guni biidiʼ Binidxabaʼ xquendabiaaninu. Tiempu que, runiné ca centinela que dxiiñaʼ ca hombre rapa ra puertaʼ guidxi que (2 Sam. 18:24-26). Rúnicabe dxiiñaʼ juntu para guieeguʼ dxiichiʼ ca puertaʼ stiʼ guidxi que ora maʼ zedadxiña ca enemigu stícabe (Neh. 7:1-3). Ora maʼ bisíʼdinu conciencia stinu ni ná Biblia, oracaruʼ nga zeeda gaca ni casi ti centinela. Purtiʼ zabi ni laanu ora gacalaʼdxiʼ Binidxabaʼ gucaalú ladxidoʼno o guzulú guchaa modo riníʼ íquenu, cani riuuláʼdxinu, cani rucaa laanu gúninu xiixa ne ca deseu stinu. Nga runi, ora riguixhená conciencia stinu laanu la? naquiiñeʼ gucaʼdiáganu ni, zacá nga casi xa ñaca nuséʼgunu ti puertaʼ para cadi guni biidiʼ Binidxabaʼ ladxidoʼno. w19.01 17 párr. 10, 11
Lunes 20 de julio
Pa guirutiʼ riguu xquéjacabe la? oracaruʼ maʼ zanda gácacabe siervu ministerial (1 Tim. 3:10, TNM).
Cadi naquiiñeʼ guni juzgar ca ancianu ca hermanu joven modo ná íquecaʼ o pur costumbre stiʼ xquídxicaʼ, sínuque naquiiñeʼ gúnicabe ni casi ná Stiidxaʼ Dios (2 Tim. 3:16, 17). Pa chinándacabe ni ná cultura sticaʼbe lugar de chinándacabe ni ná Biblia la? zándaca qué zuni recomendárcabe tuuxa hermanu neca maʼ runi cumplir requisitu para gaca siervu ministerial o ancianu. Guzéʼtenu xi bizaaca ndaaniʼ ti guidxi, ti hermanu siervu ministerial nápabe caadxi responsabilidad ndaaniʼ congregación. Neca nanna ca ancianu riʼ maʼ runi cumplirbe ca requisitu para gácabe ancianu la? qué ñuni recomendárcabe laabe. Caadxi de ca ancianu ni maʼ huaniisi que nacaʼ nahuiinirube para gácabe ancianu. Triste guininu ni peru qué ñaca nombrar hermanu riʼ purtiʼ nahuiiniruʼ. Lu ca informe ca rihuinni zacá riníʼ ique stale ancianu de gadxé gadxé guidxi. Risaca gúninu ni ná Biblia ne cadi chinándanu ni ná íquenu. Pa gúninu ni la? zusihuínninu cuzúʼbanu stiidxaʼ Jesús ne qué zuni juzgarnu xcaadxi pur ni guidúʼyasinu (Juan 7:24). w18.08 12 párr. 16, 17
Martes 21 de julio
Ora guicabi tuuxa xiixa cosa ante gucaadiaga la? zusihuinni nahuati ne zatuilú (Prov. 18:13).
Zanda chuʼnu ra naxoo ora guséʼndanu xiixa correu o mensaje ni biseendacabe ra nuunu ra nuu xcaadxi binni. Ndaaniʼ caadxi guidxi qué riná gobiernu gaca xhiiñaʼ Dios. Zándaca guiní’ ca enemigu stinu mal de xquidxi Dios para si guchíbicaʼ laanu o para gucaacaʼ laanu cadi gápanu confianza ca hermanu stinu. Guiníʼ íquenu ni bizaaca raca caadxi iza ndaaniʼ guidxi Unión Soviética. Policía secreta (ni binibiáʼcabe casi KGB) guniʼcaʼ bidxiideche caadxi hermanu ca xpinni Jiobá. Stale hermanu biʼniʼ cré ni guníʼcabe que ne bixélecaʼ de organización stiʼ Dios. Nuu tu laa biguetaʼ ndaaniʼ xquidxi Dios, peru xcaadxi la? maʼ qué lica nibiguétacaʼ, purtiʼ birá fe sticaʼ (1 Tim. 1:19). ¿Xi gúninu para cadi guizaacanu ni bizaacacabe yaʼ? Qué chuʼ dxi guséʼndanu xiixa noticia ni cadi dxandíʼ o ni cuee gana xcaadxi. Cadi guni crenu guiráʼ ni gunadiáganu. Primeru chuʼnu seguru pa dxandíʼ ni gúdxicabe laanu. w18.08 4 párr. 8
Miércoles 22 de julio
Dxandíʼ ni chitidxeʼ lii yannadxí: ziuuneluʼ naa ndaaniʼ Paraísu (Luc. 23:43, TNM).
Lu caadxi manuscritu griegu nayooxhoʼ, qué niquiiñecabe signu de puntuación. Nga runi, nuu duda de xipeʼ nga nuu Jesús guiníʼ né ca diidxaʼ riʼ, ¿ñee ni nuube guiniʼbe nga dxandipeʼ cayabeʼ lii: yannadxí ziuuneluʼ naa ndaaniʼ Paraísu la? o dxandipeʼ cayabeʼ lii yannadxí: ziuuneluʼ naa ndaaniʼ Paraísu? Cadi guiaandaʼ laanu ni gudxi Jesús ca xpinni: «Ziaana Hombre Biseenda Dios ndaani yu chonna gubidxa ne chonna gueelaʼ» (Mat. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mar. 10:34; Hech. 10:39, 40). Nga runi, qué ñé diʼ Jesús ne hombre malu que ndaaniʼ ti paraísu dxi gúticaʼ. Purtiʼ Biblia peʼ ná biaana Jesús chupa chonna gubidxa ndaaniʼ baʼ, dede dxi gundisaʼ Jiobá laabe de lade gueʼtuʼ (Hech. 2:31, 32). Qué nibí Dios hombre malu riʼ para cheʼ guibáʼ. Qué ñánnabe pa biʼniʼ Jesús ti pactu né ca apóstol stiʼ para guni mandárnecaʼ laa guibáʼ (Luc. 22:29). Ne qué ñuunísabe (Juan 3:3-6, 12). Nga runi gudxi Jesús laabe zabánibe ndaaniʼ Paraísu ni chichuu lu Guidxilayú riʼ. w18.12 6 párr. 17, 18, 20, 21
Jueves 23 de julio
Biʼniʼ ti dios ni sániru nezaludu purtiʼ Moisés, hombre ni gulee laadu de Egipto ne biluíʼ laadu pa neza chuudu, qué lica gánnadu xi gúcaxa de laa (Éx. 32:1).
Biʼniʼ adorárcabe ti yuzehuiiniʼ de oro. Nánnacabe cadi cuzuubacabe stiidxaʼ Dios, peru gudxítecabe laca laacabe ne guníʼ íquecabe nuucabe pur Jiobá. Aarón guníʼ naca ngue «ti saa para Jiobá». Peru Jiobá biʼniʼ sentir bicheenécabe laa. Gúdxibe Moisés maʼ cadi cuzuubaʼ ca israelita que diidxaʼ ne maʼ bisaanacabe de sácabe lu neza stibe. Ngue runi bidxiichiné Jiobá laacabe dede guníʼ ique nunitilú gudxi Israel (Éx. 32:5-10). Neca zaqué qué nunitilú Jiobá laacaʼ. Neca Aarón nga biʼniʼ bidóʼ que la? despué guca arrepentir ne guyuu pur Jiobá cásica biʼniʼ xcaadxi levita. Peru mil de ca israelita que gúticaʼ purtiʼ biʼniʼ adorarcaʼ ti dios falsu. Peru guluu Jiobá ndaayaʼ ca ni guyuu pur laa, casi maca biʼniʼ prometer (Éx. 32:27-29). w18.07 20 párr. 13-16
Viernes 24 de julio
Laguuya gá laatu né ca maistru de ley, purti riulaʼdxi ca ugapa diuxi binni laaca luguiaa. Ne riulaʼdxi ca cui ca ndaani yuʼdu ra ribí binni ni jma risaca (Luc. 20:46).
¿Tu laa jma riuuláʼdxinu gusisaca ni rúninu yaʼ? Cadi guyúbinu gusisaca binni laanu, casi rusisácacabe ca binni ni biindaʼ ti carrera, cani napa ti dxiiñaʼ risaca o cani naca famoso. Pablo bisiene tuu nga binni ni caquiiñeʼ guyúbinu gusisaca laanu, ora guníʼ: «Peru yanna ra maʼ runibiaʼtu Dios, o maʼ runibiáʼ Dios laatu, ¿xiñee cayúnitu ca cosa qué iquiiñeʼ stiʼ guidxilayú riʼ sti biaje ne racaláʼdxitu gácatu esclavu stiʼ ca cosa riʼ sti biaje yaʼ?» (Gál. 4:9, TNM). ¡Ti privilegiu guizáʼ galán nga gunibiáʼ Dios laanu, Rey stiʼ universu! Laabe racaláʼdxibe gácanu xhamígube. Sicaríʼ bisiene ti binni ni nanna de Biblia ni, pa gúninu ni ná Dios «zanda chuuláʼdxibe ni rúninu ne zanda gacanebe laanu». Ora gánnanu ruuyaʼ Jiobá laanu casi ti xhamigu la? riénenu xi pur nabáninu ne xi naquiiñeʼ gúninu (Ecl. 12:13, 14). w18.07 7, 8 párr. 3, 4
Sábadu 25 de julio
Nabé ricá iqueʼ cani rusietenaláʼdxiluʼ naa (Sal. 119:99).
Para ganda gacané ca ley stiʼ Dios laanu la? Caquiiñeʼ gannaxhiinu cani ne gúninu ni ná cani (Amós 5:15). Peru para ganda gacananaláʼdxinu ca cosa malu ca ne gannaxhiinu ni nachaʼhuiʼ la? caquiiñeʼ guidúʼyanu ca cosa ca casi ruuyaʼ Jiobá cani. Guzéʼtenu ti ejemplu, guxuíʼlunu maʼ napa dxi cadi cayásinu galán. Ne ti doctor gudxi laanu chuʼnu dieta, gúninu ejerciciu ne gusaana de gúninu caadxi cosa ni maʼ biaʼnu gúninu. Pa gúninu ni gábibe laanu ne guidúʼyanu cayacané cani laanu, ¿cadi dxandíʼ zudiʼnu xquíxepeʼ laabe pur cani gúdxibe laanu gúninu ca la? Zacaca nga runi Dios ni bizáʼ laanu, rudiibe laanu ley ni rapa laanu para cadi gacananu pur pecadu ni bisaanané Adán laanu ne para guibáninu galán. Biblia rusiidiʼ laanu cadi gusiguiinu, cadi cuánanu, cadi guni practicarnu pecadu sexual, cadi tíndenu ne cadi guidúʼyanu xiixa ni napa espiritismo (Prov. 6:16-19; Apoc. 21:8). Ora ridúʼyanu xi guiráʼ ribeendunu ora rúninu ni ná Jiobá la? jmaruʼ si rannaxhiinu laabe ne jmaruʼ si rusisácanu ca norma stibe. w18.06 17 párr. 5, 6
Domingu 26 de julio
¿Ñee lii nga rey sti ca judíu la? (Juan 18:33).
Zándaca bidxibi Pilato nucaa Jesús ca judíu que nucaalucaʼ Roma. Peru Jesús gudxi laabe: «Cadi rarí di nga zeda aca rey» (Juan 18:36). Qué ñuu diʼ Jesús lu política, purtiʼ Reinu stibe nga ti gobiernu ni nuu guibáʼ. Laaca bisiénebe Pilato beedabe ndaaniʼ guidxilayú riʼ para gusiidibe «binni xii nga ni dxandíʼ» (Juan 18:37). Gunna dxiichiʼ Jesús xii nga dxiiñaʼ ni naquiiñeʼ guni. Ngaca nga laanu, pa maʼ nánnanu xii nga dxiiñaʼ ni naquiiñeʼ gúninu la? qué zuni apoyarnu nin ti partidu políticu o xiixa grupu ni qué riná guni mandar gobiernu laa, ne qué zúninu ni nin ndaaniʼ ladxidoʼno. Peru zándaca gácani nagana para laanu. Sicaríʼ guníʼ ti superintendente viajante: «Zeʼ dxi jmaruʼ si riuu binni neza ra nabézadu lu política, guizáʼ rusisácacabe nación stícabe ne riníʼ íquecabe pa gaca mandácarbe stúbicabe zabánicabe galán. Peru ca hermanu la? jma cá íquecaʼ guni predicarcaʼ ca diidxaʼ nacubi ne galán stiʼ Reinu, ne nga racané laacabe chúʼcabe tobi si. Nápacabe confianza zuni chaahuiʼ Dios guiráʼ cosa ni cadi jneza ne guiráʼ guendanagana ni ridxaagalunu». w18.06 4, 5 párr. 6, 7
Lunes 27 de julio
Cadi ulabi tu binidxabaʼ, stubi stubi zaxele de laatu (Sant. 4:7).
Lu chonna si libru de ca Escrituras Hebreas zeeda título riʼ, lu Primero de las Crónicas, Job ne Zacarías. ¿Xiñee qué nudii Jiobá stale información de enemigu riʼ ante gueeda Mesías yaʼ? Qué nudii diʼ Jiobá stale información de Binidxabaʼ ne de ca cosa runi. Purtiʼ ca Escrituras Hebreas gucuá cani para gacané cani binni ganna tuu nga Mesías ne guidxíñacaʼ ra nuube (Luc. 24:44; Gál. 3:24). Dxi beeda Mesías la? biquiiñeʼ Jiobá laabe ne ca discípulo stibe para gábicabe binni xi guiráʼ maʼ biʼniʼ Binidxabaʼ ne ca ángel malu ni nuuné laa. Jneza ni biʼniʼ Jiobá, purtiʼ zaquiiñebe Jesús ne ca ungidu para gunduuxebe Binidxabaʼ ne ca xpinni (Rom. 16:20; Apoc. 17:14; 20:10). Naquiiñeʼ guietenaláʼdxinu jma napaʼ Jiobá poder que laabe. Ne cadi guiaandaʼ laanu nuu Jiobá, Jesús ne ca ángel stiʼ para gacanecaʼ laanu. w18.05 22, 23 párr. 2-4
Martes 28 de julio
Irá rama stinne ni qué icá lú maca ziugá be (Juan 15:2).
Ruuyaʼ Jiobá laanu casi ti xpinni pa gácanu casi ti yaga ni rudii cuananaxhi (Mat. 13:23; 21:43). Ora guniʼbe gácanu casi ti yaga ni rudii cuananaxhi ni zeeda lu Juan 15:1-5 la? cadi caníʼdibe dede ora maʼ gacanenu tuuxa gaca discípulo nga casi ñaca nudiʼnu cuananaxhi (Mat. 28:19). ¿Xiñee coʼ yaʼ? Purtiʼ nuu hermanu runi predicar lu ti territorio ra qué riná binni gucaadiaga, ne neca runi predicárcabe guiráʼ dxi la? qué huayanda gacanécabe ti binni gaca discípulo. Yanna yaʼ, zaninu zeeda gaca ca hermanu riʼ casi ti rama ni qué rudii cuananaxhi la? coʼ njaʼ, purtiʼ qué zanda guni obligarnu tuuxa gucaadiaga pa qué naʼ. Nadxii Jiobá laanu ne qué zúnibe menu laanu purtiʼ si qué ganda gacanenu tuuxa gaca xpínnibe. Qué rinábabe laanu gúninu xiixa ni qué zanda gúninu (Deut. 30:11-14). Yanna, ¿ximodo nga zanda gácanu casi ti yaga ni rudii cuananaxhi yaʼ? Ra gúninu dxiiñaʼ ni maʼ bidii Jiobá laanu, guni predicarnu mensaje stiʼ Reinu (Mat. 24:14). w18.05 14 párr. 8, 9
Miércoles 29 de julio
Binidxaba nga bixhoze tu purti nabé rusiguii be ne laabe nga bixhoze gola enda rusiguii (Juan 8:44).
Tiempu riʼ, nuu stale xaíque yuʼduʼ ne runibiáʼcabe laacaʼ casi pastor, cura, rabinu ne maestru espiritual. Rúnicabe cásica biʼniʼ ca fariseu de dxiqué, purtiʼ laacaʼ bíʼnicaʼ «ni cadi jneza ti cadi ganna binni xii nga ni dxandíʼ» de Stiidxaʼ Dios, ne pur bisiguiicabe la? maʼ bichaacabe ni dxandíʼ rusiidiʼ Stiidxaʼ Dios (Rom. 1:18, 25). Rusiidicabe ni cadi dxandíʼ ora riníʼcabe «inque si maʼ biʼniʼ cré tuuxa la? maʼ bilá», nápanu ti alma ni qué rati, rale binni lu sti cuerpu ora maʼ guti, runi aceptar Dios ca muxeʼ ne zanda guichaganáʼ ti gunaa né ti gunaa o ti hombre né ti hombre. Rusiguii ca políticu ca para quítecaʼ binni ne maʼ cadi candaa zaníʼcabe «¡maʼ nuu paz ne seguridad!». Peru málasi zanitilúcabe. Nga runi cadi gudiʼnu lugar quitécabe laanu ora guiníʼcabe maʼ biʼniʼ chaahuicabe guiráʼ cosa malu ni cazaaca lu Guidxilayú riʼ. Laanu nanna dxíchinu «zeeda dxi stiʼ Jiobá casi reeda ti gubaanaʼ huaxhinni» (1 Tes. 5:1-4, TNM). w18.10 7, 8 párr. 6-8
Jueves 30 de julio
Ma bilué laatu de irá modo naquiiñe guni nu dxiiña para acané nu cani caquiiñe ni. Laguietenalaʼdxi xi na Señor Jesús: «Jma nayeche ni rudii que ni ricaa» (Hech. 20:35).
Nabáninu ti tiempu nabé nagana, nga runi jma nagueenda riuʼnu triste o rireʼnu gana. Riquiiñeʼ Jesucristu «ca príncipe», ni zeeda gaca ca ancianu ni nuu lade ca ungidu ne ca ancianu ni naca de xcaadxi dendxuʼ. Ca ancianu qué riguíxhecaʼ xi guni cré ca hermanu, sínuque racanecaʼ para chúʼcabe nayecheʼ. Racaláʼdxicabe gacanécabe laanu para chuʼnu nayecheʼ ne cadi gusaana de guzúʼbanu diidxaʼ (Is. 32:1, 2; 2 Cor. 1:24). Galán chinanda ca ancianu ejemplu stiʼ apóstol Pablo. Sicaríʼ bicaabe ra nuu ca xpinni Cristu de Tesalónica dxi guzanándacabe laacaʼ: «Pa ñanda la? cadi stiidxa Dios si nudíʼ du laatu, sínuque ne xpida pe du, tantu nadxii du laatu» (1 Tes. 2:8). Pur ca diidxaʼ guníʼ Pablo lu textu ni cadúʼndanu yannadxí bisihuinni nuu biaje cadi caquiiñeʼ si gábinu tuuxa xiixa diidxaʼ para cuʼnu gana laa. w18.04 21, 22 párr. 6-8
Viernes 31 de julio
Espíritu que nga Jiobá, ne ra nuu espíritu stiʼ Jiobá la? raca binni libre (2 Cor. 3:17, TNM).
Para cueendunu ni galán de libertad ca la? caquiiñeʼ guibiguétanu ra nuu Jiobá. Ndiʼ riníʼ gápanu ti amistad galán né laabe (2 Cor. 3:16). Qué ñuuyaʼ ca israelita ni guzá lu desiertu ca cosa que casi ruuyaʼ ti binni espiritual ni, sínuque modo ruuyaʼ binni guidxilayú ni. Casi ñaca nuchii ti velu lucaʼ ne ladxidoʼcaʼ. Ni jma gucaláʼdxicabe nga iquiiñecabe libertad stícabe para si gúnicabe ni racaláʼdxicabe (Heb. 3:8-10). Jma risaca libertad ni rudii espíritu stiʼ Jiobá que libertad ni napa binni guidxilayú. Espíritu stiʼ Jiobá ruxhegueʼ ni laanu de lu náʼ pecadu ne guendaguti, ne laaca ruxhegueʼ ni laanu de lu náʼ ca religión falsu ne ca costumbre stícani (Rom. 6:23; 8:2). Nabé galán clase libertad riʼ. Dede cani naca esclavu o cani deguyoo zanda cueendú ni galán de laani (Gén. 39:20-23). w18.04 9 párr. 3-5