Oni Banda Ngbaduroniyo
“Mo nibánda kpotoro yo ngangarã; bambiko yo unga naye ni.”—ASANZA 4:23.
1, 2. Tipagine si aida ani banda ngbaduraniyo tini?
ROGO kisanga sa du rogo gu baime i ayambaha nga Caribbean, gbinza kumba akuru dimo kpuko yo ka bika rago pakpuko fuo tida bakamikami wege. Wa ko angerarii agu ahe nagburuwa kusande pati ko, ko akparia gupai nga, gu bakikii ngua nidu pati gako ngbadimo ndugu ku gene yo nga gu naima raka ho tipa dungu agarã ima ti. Ko abaki bangiriko ki ya, ‘waigu rengbe gupai re ka manga . . . hu rukutu angua narundu arunda ni tigaha rogo gi rago re?’ Fuo ngana ko kurumo gu ngua nati re, ko aini ndu gupai si ati tini. Atika gi ngua nawiri ka si tinga te re aima kuruko vuruhe yo, sidu gupai gi bavugumo amangihe re gbua nga ka yugo gupai nga gu ngua re aima ziro vuruhe yo.
2 Nga gu kerepai ngaha ho ndikidi irisimbori azera ni fu gu asada nga ga idapase nga gu irisimbori nawira gupai nga ni gu ru aru nyanyakii rogo gu gene raka nga ga aKristano. Ruhe aru wa Ziazia Kekeapai aya “ga aboro berã du kpotoyo yo, si ni gbigbita ha tona ti parangayo.” (Bambata Pai 8:21) Gere nayugo gupai nga zavura gu boro duna wene ngbaduniyo, ka ni adunga na bandatise dedede ya, pai rengbe arengba ka sa ngbaduniyo ni mangi gbegberepai. Wa duhe nga kpakpa boro ho ngbaduniyo nazanga irairapai te, si naida ani bi gu rugute na nyanyakipaha nga: “Mo nibánda kpotoro yo.” (Asanza 4:23) Sidu, waigu rengbe ani ka banda ngbaduraniyo?
Wisigotise Dedede Du Wa ka Ani Mangihe
3, 4. (a) Gini asanahe rengbe ani ka sanaha tipa bagunda? (b) Gine nika undo rani ani wisigi ngbaduraniyo?
3 Ka oni ndu fuo monganga tipa ko wisigi kpotoroni, si nawiraha nga ko wisigi bagundaroni awisigo. Ya mo pa wasa kpotoroni dunduko, kodihe na bagundaroni nayugo gupai nga oni nari riahe wenengai? Waigu du gu ome nga ga kure tii kpotoroniyo? Bagundaroni nafo rago kina kubaha nyanyakii wa si nidu mbata? Oni namanga mangonvo wa gu si aidaha? Gu kura apai ho nafuda bagundaroni adanga tipa si fudihe ya?
4 Ka si du nga bagundaroni naida i naawisigoho dedede, ginipai tipa gu bagundaroni narukuba kurapai, nga ngbaduroniyo? Yekova nawisigoho awisigo. (1 Pekapai 29:17) Sidu si naida ani wisigihe a. Rogo gini gene? Ni sana ani ngbatunga agu asanahe du wa: Ngbadureyo nagbia gu riahe nga ga toro wenengai be wisigo mi pai nisare dedede na be du mi pati adunguratise? (Atambuahe 1:1, 2; AEbere 10:24, 25) Ya mo ga Yekova pangbanga ngbadureyo ni nyanyakipa pai wa ‘we kisi yo ho kurogo ameme re yo,’ si kini sa re mi du ti sunge tungusapa Kindo na sunge sa aboro ni abawiriki? (Yeremaya 20:9; Matayo 28:19, 20; ARomo 1:15, 16) Si nasa re mi mangi nyanyaki asadatise ka mangasunge ti aregbo dũ rogo angbatungaha nibakiakia ho ka mi bi mamu ni? (Ruka 13:24) Gini ngbatunga sino raka mi ambu ngbadure si duna ome kuriihe? Mi nakoda tire na agu aboro du ngbaduyo nikodikodihe kuti pa ndikidi irisombori? (Asanza 13:20; 1 AKorindo 15:33) Ani ipisinga tirani ka ino gupai ka gbere tipa ka mbakadaha nibasa.
5. Gini wenepai rengbe agu a’asada nga ga idapase ka mangaha?
5 Ani naagbia tirani agbia ti a’asada nga ga idapase dedede. Gere nafu amamu fu rani ani ini gupai du tipa ngbaduraniyo. Ho aYisaraere ambedi ni ka rimo Ringara Mokido, Mose aya fuyo: ‘Yekova gaoni Mbori asa roni oni ta ngbakungba yo tipa agarã 40, ka umbasi gaoni bera, ka asada roni, tipa ka ino gupai nadu kpotoroniyo, singia oni akpinyemu ka kakuti gako arugute, watadu wo te.’ (Pa Fu Rugute ni Ue he 8:2) Dedede, ya mo ani naakiganga ho kura aberã naaye ni ku rirani yo, watadu ho kura nyemu apai atona rani ni watadu ho agu abera niye ni ku rirani yo baraho asada nitunguo rani ni tee? Agu a’asada Yekova ambugene fuhe rengbe ka sa rani nirengo ani ini pa agu apai rungbura ani rogo, kini fu mamu fu rani ani mbakadihe. (Yakoba 1:2-4) Ka ani ya kpanga ti berã kurii pa gaani a’asada na kini kparikpee tipaha ya!
Gine Gaani Afugo Ayugoho?
6. Waigu rengbe agu apai du ani na nyemu kaa fura tipaha, ka yugo gupai du ngbaduraniyo?
6 Waigu rengbe ani ka ruga tirani na pa agu ahe igi ani he ku ngbaduraniyo? Yesu ayaa: “Wene boro nakusa wene apai ti gu wene kumuko du ngbaduni yo; gbegberẽ boro nakusa gbigbita apai ti gu gbigbita kumuko du ngbaduni yo; bambiko ngba boro nagumba pai mbiko gu pai du ngbaduni yo kpaima.” (Ruka 6:45) Gupai ani afura tipaha dedede nayugo gupai wenengai du ngbaduraniyo. Pa aũzegino na pa manga agu apai nga ga zegino ani naafura tipaha dedede? Watadu gaani afugo dedede gbe riipa agu apai nga ga toro na gu ani asogima ka mangaha? Kuba gupai nga ani naatakapande gu irairaapai nga ga akuarani, ani na nyemu ka dadaha rogo nyemuse? (Asanza 10:11, 12) Aboro du ani na nyemu kaa fura bakere gbe tipa yo na tipa agu apai i amangaha rogo gayo raka ono kini fura gbua tooni tipa agu apai nga ga toro na iriiri apai? Ya mo gere arengbanga ka yugo gupai nga ani na nyemu fura tipa gu ga aboro apai ka ani naafuranga tipaha ya te?—1 Petero 4:15.
7. Ginipai rengbe ani ka wirikaha tipa banda ngbaduraniyo be gu pangbanga namangi awiriba Yosefa bawe?
7 Oni wisiginga gupai namangi rogo bakere kporo sa. Agu awiri Yakobo nadu bawe nangia aunvuru ‘anafuranga zezeredii’ na gu tame yo nangia Yosefa te. Tipagine? Mbiko i anakpiko akpi mbiko bayo akpinyemu ko kisusi yo. Kusa, ho Mbori afu maku ni fu Yosefa nga ga rara amosumo nga gu nayugu gupai nga ko na ga Mbori weneringise, ‘i aduna kura ndupai ka soga ko susi gu nadu mbata.’ (Bambata Pai 37:4, 5, 11) Ni kere sino, i abagi wiribayo ni kanga fu kura aboro. Fuo gure, ni asada yo tiyo ka dada gayo ingapai, i anangi bayo ya nyaa rinde ima imo Yosefa. Awiriba Yosefa bawe arengbanga ka banda ngbaduyo ti gu regbo re te. Kangia ani na nyemu ka bisirapa kura aboro niipo, ya mo gure rengbe ka yugo gupai nga ani nakpi yo akpi ngbaduraniyo? Si naida ani duna rubangirise rogo wisigo agu apai nakura ngba rani yo na ki ipisi tirani ka dia gbegbere nyemu apai kusayo ngbaduraniyo.
8. Gine rengbe ka undo rani ani wisigi ngbaduraniyo ka si du nga ani gumba ziree?
8 Wa vura duhe nga ‘Mbori arengbanga ka gumba ziree te,’ kpakpa aboro tigayo na nyemu ka gumbaha. (AEbere 6:18) Bake Atambuahe atuka ngbako ki ya: “Aboro dunduko nga airazire.” (Atambuahe 116:11) Zavura kina gu mokedi nangia Petero, ko atikango bara biata ni ziree ya ko ainonga Yesu te. (Matayo 26:69-75) Ziazia tie, si naida ani duna rubangirise ka ne pe ziree, mbiko Yekova nasoga “gu mirãse nare zire.” (Asanza 6:16-19) Kangia pai nika sa rani ani pe ziree, si aduni pa tatamana ani wisigi ndu gupai sa rani ani pe ziree. Si adu wo mbiko ani agunde be aboro? Gunde be gu mbusa ka i fuhe fu rani nangia nduhe? Isoke si angia zee naamanga rani tipa gbarasa rimo rani bangiri aboro watadu mangapai ni gbangbati nangia nduhe? Ka nduhe vurangia kina ginipai, gu ngbaa nga ani berẽ kurii gupai re, ki idipa gaani inga ni umbasitise, na ki ho mbupai be Yekova, kini gbata undo beko ka diabe gu rungbura re! ‘Agu abaakumba nga ga dungurati yo’ rengbe ka du nga agu aboro rẽ gbe ka fu gu undo re.—Yakoba 5:14.
9. Gine rengbe gaani kparakpee ka yugoho tipa gupai du ngbaduraniyo?
9 Ni karaga Yekova pai kuti gu sanahe tipa tatamana na inohe gu paranga Bakindo nangia Soromo asanahe tipaha, ko ayaa: “Bambiko gere nadu kpotoro yo, wa mo asana nga he tipa ũkumuko, na akumuko a ya, watadu tipa irisa . . . mi idi pa tatamana foro na inahe. Mi afú ũkumuko foro, na akumuko, na irisa.” (2 Pekapai 1:11, 12) Mbiko gupai Soromo asanahe tipaha na gu ko asananga he tipaha ya, Yekova aini guhe nangba ti Soromo gbe. Gine gu fugo ani agumbaha fu Mbori ayugoho tipa agu apai du ngbaduraniyo? Ya mo gaani akparakpee nayugo gupai nga ani na nyemu ka duna inohe, tatamana, na rugatinapai? (Asanza 2:1-6; Matayo 5:3) Ya mo agu apai nga ga Kindo ni nyanyakipa pai ngbaduraniyo? (Matayo 6:9, 10) Kangia gaani akparakpee dani gupai ayenga ngbaduraniyo ya watadu ani nadogoda kina gu bangisapai ani naagumbaha dedede, gere yugu gupai nga si naida ani berẽ kurii ga Yekova mangaapai. (Atambuahe 103:2) AKristano dunduko si aida i rugu tiyo na pa gupai gayo kparakpee ayugo.
Gini Apai Gaani Mangaapai Ayugoho?
10, 11. (a) Wari bäri gbiati meteka aenga ni? Gine nika undo rani ka ani ‘manginga bäri ngbaduraniyo ya’?
10 I naya wee agu apai aboro amangaha nayugopai susi agu afugo i agumbaha. Nirengo, agu apai ani amangaha nape dungu apai tipa gupai du ku kpotoraniyo. Ni kpiapai, nibi gupai du tipa irisiirisi mangaapai, pa banda ani ngbaduraniyo nakoda kura apai susi gu gbua nga ka zanga manga meteka watadu zanga manga bäri. Rogo ga Yesu Tungusapai nadu rii Bagangara yo, ko ayaa: “Ya mi fu roni wẽ gu ni nangana de ni nyemu ri ni ima manga bari na ri kpotoni yo.” (Matayo 5:28) Waigu rengbe ani ka ne manga bäri zavura kina boro ngbaduraniyo?
11 Gu iriiripa bakumba nangia Eyobo amoi kpiapai tipa agu aKristano nga arogotise, akumba na adee. Zanga kapa, Eyobo anafura afura koyo du paranga adee ni watadu kini undo yo a ho i anaida undo ni. Ono gu berã nga ka duna nyemu koda na yo, baha adunga ngbadu gi kumba nakakuti ruru mangapai re te. Tipagine si adunga tini ya? Mbiko ko aima manga nyanyaki diaberã ka zanga ngana dee na nyemu kodaba na ni. Ko ayaa: “Mi azunga he na bangire; waĩ tie ka mi ngere ka bi ngasu de?” (Eyobo 31:1) Ani moinga mokido na bangirani wa kina gure na ki banda ngbaduraniyo.
12. Waigu rengbe oni ka irisa fugo Ruka 16:10 tipa ka banda ngbaduroniyo?
12 Wiri Mbori ayaa: “Gu ni namanga wenengãi na gu du ni toni he, ni amánga wenengãi na gu du ni bakere he. Gu ni namanga toni pai ni iraira ha, ni amánga bakere pai ni iraira ha a.” (Ruka 16:10) Ii, si naida ani wisigi sino rani rogo agu apai ani amangaha na auru dunduko nga gu nawira nyakinga paha te, zavura gu ani amangaha kpurani yo aboro abingaha ya. (Atambuahe 101:2) Ho sungu ani ni kpurani yo kini bi terevizioni, watadu internet, ani nairisa agu arugute nga ga Ziazia Kekeapai nga gu naya: “Ono bari, na pa meteka dũ, na kpihe, ka oni yámbu nga rimoho dagba roni wa sa ya, ni sino ga Mbori aboro; na wasiro, na mumungo fugo, na reogbo du na zee, are nga ya; kina tambuahe”? (AEfeso 5:3, 4) Na ginipai oni aberãha tipa gu zuũ ka kuru rogo terevizioni watadu rogo agu ambaro nga ga vidio? Bake Atambuahe ayaa: “Yekova ninawisiga ruru boro na gbegberẽ boro, ono mbisimoko nasoga airazuu.”—Atambuahe 11:5.
13. Ginipai nzunzu rengbe ani ka duna rubangirise tipaha ho ani aberã ni tipa gupai nakura ngbaduraniyo?
13 Yeremaya ayaa: “Kpotoboro yo nangi ahe ki susi ahe dunduko, si na kere kaza.” (Yeremaya 17:9) Gi nangahe nga ga ngbaduseyo re rengbe ka kura ho ani adia pai ni kusayo rirani tipa gaani ingapai, ho ani ahumbasi gu ingapai mangi ani, ho ani anyakasapa gaani gbegbere ainga ni ya si airanga te, watadu ho ani adurugo pa gupai ni mangi ani he. Gu ngbaduseyo adunga na maabangirise ya rengbe a kaa mangaapai nibangba ue, kita gumba wene afugo kini mangi gu du kia. (Atambuahe 12:2; Asanza 23:7) Na nyakipa gupai nga, fuo wisigo ani gupai nakura ngbaduraniyo, ani pe kina rengo tipa gupai bi ani!
Bangirani Ni Taataha?
14, 15. (a) Gine nga “taata” bangirise? (b) Waigu pa banda ani bangirani ni taataha aundo rani ani banda ngbaduraniyo?
14 Yesu ayaa: “Ima boro nga kina bangirise.” Ko ki gbia gupai kuti ni nga, ‘ka bangiro du niruruhe [ni taataha, NW ], kpotoroyo ahi be imarago dunduko.’ (Matayo 6:22) Gu bangirise du taata naberãpa manga bangisapai sa, ka pai adunga ho nafudaha ngba gu gene re ya. Nirengo, si naida ani dungura bangirani kina kuti “gbáta gako ngbi [ga Mbori kindo] mbata, na gako rurupai.” (Matayo 6:33) Ginipai rengbe ka manga ngbaduraniyo ka ani abandanga bangirani si du taata ya?
15 Ani wisiginga pa gbia agu ahe du tipa raka. Pa ye ani na agu ahe fu gaani aborokporo zingoho amanga yo nga gu rugute du fu aKristano. (1 Timoteo 5:8) Ono ginipai ka mangi ka ani duni asadiasadi rani be gu nyemuahe nga ka duna gu bavovo ahe du be aboro, nga agu ahe ngbaki gbe, watadu agu ahe aboro aorafuo ho gbe wa riahe, arokoo, abambu, na gu kura ahe? Ya mo gure arengbanga ka sa ngbaduraniyo na berã rani ni akanga kini sa rani ani irisi Mbori na kina papara ngbaduraniyo tee? (Atambuahe 119:113; ARomo 16:18) Tipagine ka ani rimisi tirani tini kurogo kina sunge ngera fuo agu apai nga ga borose berã rani ki du fuo kina gaani aborokporo, gaani asunge, na fuo aũzegino? Ani tingidi gu rugute naye be ga Mbori toro nga gu nayaa: “Oni bánda tironi, oni ka hisa kpotoroni yo na bakere riahe, na kpibuda, na berã pa gi unga re, gu rago ki da re ni ba sa wa kina gbina naza; bambiko wo si ka da fu agu aboro dunduko naraka auru kpotosende dunduko.”—Ruka 21:34, 35.
16. Gini rugute Yesu afuhe tipa bangirise, na tipagine ko afuhe tini?
16 Bangirise nga gu nyanyakipa he nafu kpiapai ku berã boro yo na ku ngbaduniyo. Guhe si akpasaka kaa nganaha rengbe ka maapai ku rirani yo, ku ngbaduraniyo, na kurii gaani mangaapai. Ni manga Yesu sunge na gu fugo nga ga yugokpiapai, ko afura tipa gu ome du ti gu asada rengbe bangiri boro ka ye nani sani ki ya: “Si ngia kumbabangiro ka mangi ro mo koto, mo mo ho amo, ki ba ha; bambiko ka gu paro kpi sa, si ngba ti ro ti ba yo bororo dunduko ku Geyena yo.” (Matayo 5:29) Si naida boro banda bangirini ti kpasaka ngana agu apai angbanga ya. Ni kpiapai, si aidanga boro mbu bangirini si naangana agu ahe i ambakadihe tipa si zingisi gbegbere nyemu apai ti boro te.
17. Waigu giasangba AKorosaio 3:5 aundo rani ani banda ngbaduraniyo?
17 Rengo ngaha, anga bangirise nga gu yangara he nasa rani ani inipa agu apai namanga pati rani rogo zegino te. Gu kura asino rani wa zada he na ka giapai na agu akuraha, namanga gaha asunge amangaha a, na si nga nyanyakipa pai nga ani du wa ka ani bandapa agu aparani wenengai ani abi ahe nani na gu ani azada ahe nani. Gu mokedi nangia Pauro afu rugute ki ya: “Oni ími apa kpotoroni yo du auru kpotosende no; pa bari, na meteka, na gbagaura, na kpi nyemu gbegberẽ apai, na kpihe, si nga irisa kpiahe.”—AKorosaio 3:5.
18. Giniapai si aida ani mangihe tipa iraira aberã?
18 Iraira nyemupai rengbe ka tona berã rani yo. Nye boro kuti berã ngbatunga gupai re natiga we ti gu iraira nyemupai re, kini fõngbaduniyo ni guari ka manga gu irairapai re. “Fuo du . . . [nyemupai] na mobara, si ki vungu ingapai.” (Yakoba 1:14, 15) Dungu aboro idi gupai nga zapada boro ti ni nisani namanga dedede ngba gi gene re. Na nyaki gupai nga ani kakuti hiiso berã rani na kina agu apai nga ga toro! (AFiripoio 4:8) Na kangia iraira berã ye ku rirani yo, si naida ani asadi tirani nyanyakii ka doho kusayo.
‘Oni Mangisunge fu Yekova na Ngbaduroniyo Dunduko’
19, 20. Waigu rengbe ani ka duna diabese rogo mangasunge fu Yekova na ngbaduraniyo dunduko?
19 Ho Bakindo Davide agbinza ni, ko agumba gupai fu wiri ko nga: “Soromo . . . wire, mo íni ga bamo Mbori, ki nimangi pa ko na kpotoro yo ni ziazia ha na kpinyemuse rogo ga berã; bambiko Yekova nawisiga kpoto aboro yo dunduko, ki nirugu tiko na gu wisigapai nga ga berã dunduko.” (1 Pekapai 28:9) Soromo nitiko akparikpee tipa ‘gu ngbaduse nga ga giasangba.’ (1 Abakindo 3:9) Wa si avura du wo, ko agbia tiko ti gu asada nga ga banda ngbatunga gu ngbaduse re rogo gako raka nabaha.
20 Ka ani aida ka duna diabese rogo gipai re, anga si naida ani duna kina gu ngbaduseyo sa nafu ngbarago fu Yekova te, ono si naida ani bandaha a. Tipa ani mangi gipai re, si naida ani moi agu atingidapai du rogo Fugo Mbori ku ngbaduraniyo, ‘ku beberehe yo.’ (Asanza 4:20-22) Si naida ani naawisigo ngbaduraniyo dedede, kini kparikpee a tipa agu apai fugo rani na gaani mangaapai ayugoho. Gini undo ngbatunga gu wisigotise re afuhe, kinagu ka si du nga ani nagbata ga Yekova undo tipa ka mbakada agu arungbura nga gu ka ani kuru baraha? Na si naida ani banda tirani a ti agu ahe ani abi na gu ani azada ha! Wa ani amanga gipai re, ani na gu kido nga ‘gu zereda nga ga Mbori nagasi rugatinapai dunduko, si abánda kpotoraniyo na gaani berã rogo Kristo Yesu yo.’ (AFiripoio 4:6, 7) Ii, ani nyakasi tirani ka banda ngbaduraniyo susi agu ahe dunduko si aida ani bandaha na ka mangasunge fu Yekova na ngbaduraniyo dunduko.
Oni Natingidaha?
• Tipagine du pa banda ngbaduseyo tini nga nyanyakipa pai?
• Waigu du pa wisigo ani gupai ani agumbaha ni undo fu rani ani banda ngbaduraniyo?
• Tipagine si aida ani mbu bangirani tini si du “taata?”
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 18]
Giniapai ani naafura tipaha dedede ho du ani ni ti ngba sunge tungusapai, pati adunguratise yo, na ho du ani ni kporo?
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 20]
Pai ho nafuda gu bangirise du taata te