Agu Apai Yesu Agumbaha, Si Naye Na Ngbarago
‘[Yesu] ki dakpa kurii bagangara yo: ho ko asungu ni, gako abawiriki ki ye fuoko. Ko ki za ngbako kini raba yó.’—MT. 5:1, 2.
1, 2. (a) Ti gini regbo Yesu ayugupai pavuru bagangara? (b) Wai Yesu atona gako yugopai?
ROGO gu garã nangia 31 F.B.K., Yesu arugusi gako bambata nunguro nga ga tungusapai Gariraya yo tipa ka ndu ka manga Pumbo Susiri Yerusarema yo. (Yo. 5:1) Ho ko akaragatiko ni ku Gariraya yo, ko akpari yuru sasasa tipa Mbori undoko ko sia gu gako abawiriki naanidu 12. Wa rago agiri, ndurumo aboro aye fuoko, ko ki husi aguyo nadu na akaza tiyó. Ko asungu pavuru bagangara ki tona yugopai fu gako abawiriki na kura aboro a.—Mt. 4:23–5:2; Ruka 6:12-19.
2 Ti tonatona ga Yesu yugopai, ko ayawee boro nagbia maku mbiko padu ní na wene ngbanya na Mbori. (Oni gedi Matayo 5:1-12.) Rogo gi papara kekeapai re, gu fugo Giriki i asaha kurogo pa-Zande nga “maku,” ndikidi sasaha nga “ngbarago.” Gu boro duna “maku,” ní nagbia ngbarago ho wenepai amanga ni funi, ní ki bi gupai nga ngba bani angba. Agu amaku watadu ngbarago du ribua Yesu afura tipaha, si nayugo ndu gupai furani du aKristano ti ni na ngbarago, na agu afugo Yesu agumbaha re, si rengbe ka undo rani areme a wa si arengbe ka undo agu aboro nadu ti gu regbo ko agumbaha. Ani wisigingo agi apai ko agumbaha re nibasasa.
“Agu Aboro Inipa gu Gayó Azingo Nga ga Toro”
3. Gine nga inopa agu azingo nga ga toro?
3 Matayo 5:3 nayaa: “Aboro maku nga agu yo ini he ya i du ni zezere yo, [“inipa gu gayó azingo nga ga toro,” NW].” Agu aboro “inipa gu gayó azingo nga ga toro,” i ini gupai nga i na zingo agu apai nga ga Mbori.
4, 5. (a) Tipagine du agu aboro ti ni na ngbarago inipa gu gayó azingo nga ga toro? (b) Wai rengbe ani ka mbiisa gu gaani azingo nga ga toro?
4 Agu aboro inipa gu gayó azingo nga ga toro, i na ngbarago “bambiko gu ngbi nga ga ngbangbaturũ nga gayo.” Wa ga Yesu abawiriki aidipako ni Masiya, si azakigene fuyó i duni agu aboro nika zogarago naako rogo ga Mbori Kindo ngbangbaturũ yo. (Ruka 22:28-30) Singia ani namaabangirani tipa zogarago na Kristo ngbangbaturũ yo watadu ani namaabangirani ka raka nyeanye kindi auru kpotosende tiibe gu Kindo re, ani rengbe arengba kadu na ngbarago ka ani inipa gu gaani azingo nga ga toro nzunzu, na ki ini gupai wenengai nga, si naida ani naakido kina kuti Mbori.
5 Anga aboro dunduko inipa gu gayó azingo nga ga toro te, bambiko badungu aboro adunga na idapase ya, na abingo ziazia apai na nyanyakipaha a ya. (2 Tesa. 3:1, 2; Eb. 12:16) Bete agu agene rengbe ani ka mbiisa gu gaani azingo nga ga toro ngbaha nga, wisigo Ziazia Kekeapai wenengai zanga nyomoro, manga sunge tungusapai wenengai, na nduge dedede kupati agu adunguratise nga ga aKristano.—Mt. 28:19, 20; Eb. 10:23-25.
Agu Aboro Narungo Kpotoyo Yo
6. Ada nga agu aboro “narungo,” na tipagine du yó ti ni na ngbarago?
6 Matayo 5:4 nayaa: “Aboro maku nga agu yo narungo [kpotoyo yo], bambiko i afú wasa fu yo.” Agu aboro “narungo” kpotoyo yo re, kina yó a nga agu aboro “inipa gu gayó azingo nga ga toro.” I arungongo mbiko gupai nga zingo aũzegino du namanga yó te. Ono tie, i narungo mbiko gupai nga, i ini gupai nga i nga aboro ingapai, na mbiko agu apai namanga mbiko zangarengba. Tipagine du yó ti ni ni “aboro maku,” watadu na ngbarago? Si wo mbiko gupai nga, i na idapase kuti Mbori na kuti Kristo, na i nagbia wasa mbiko gu wene ngbanya du dagbayó na Yekova.—Yo. 3:36.
7. Wai si aida ani naabi gi ga Satana zegino re?
7 Ya mo ani narungo kpotoraniyo wadu ani nibasasa mbiko gu irairaapai moipai rogo gi ga Satana zegino re? Wai ani abi agu apai du rogo gi zegino re? Gu mokedi nangia Yoane akepai tipaha ki yaa: “Agu ahe dunduko du zegino, gu nyemuhe nga ga borose, na gu nyemuhe nga ga bangirise, na gu ũmosangi enda nga ga unga, adu nga ni ga Mbori nga Ba ya, du ni kina ga zegino.” (1 Yo. 2:16) Ka ani bi gupai nga ‘gu toro nga ga zegino’ ima tona ka zeresa rani rogo toro yo, ginipai si aida ani mangihe? Si naida ani naakpara fu Mbori kakaka, kini wisigi Fugoko nga Ziazia Kekeapai, na ki sana abaakumba i undo rani. Wa ani kaa mbeda na Yekova gbe, ani nika “bi wasa” abi, ka kina gini apai vura kaa fuda rani vurũ.—1 Kor. 2:12; Tam. 119:52; Yak. 5:14, 15.
“Aboro Maku Nga Bayee Aboro”
8, 9. Gine nga padu boro nibayee ní, na tipagine du bayee aboro ti ni na ngbarago?
8 Matayo 5:5 nayaa: “Aboro maku nga bayee aboro, bambiko i adú ni adikumbo zegino.” Gi “bayee” sino gumbayo paha re, si ayugongo padu boro nikungbo zirĩ boro te, na si a nga gu bayee sino nga ga biriki te. (1 Tim. 6:11) Ka ani du nibayee aboro, ani nikadu na zerangbaduse kini mangi gupai Yekova akpinyemuhe. Gaani zerangbaduse rengbe ka yugotihe a rogo gu gene ani amangapai ngbaha na akuarani aidipase gbiati gu kura aboro a. Gu ngbatunga zerangbaduse re nandu sa na gu rugute Pauro afuhe.—Oni gedi ARomo 12:17-19.
9 Tipagine du bayee aboro ti ni na ngbarago? Si wo mbiko gupai nga, “i adú ni adikumbo zegino.” Yesu angia bayee boro, na ko nga gu bambata boro nadikumbo zegino. (Tam. 2:8; Mt. 11:29; Eb. 2:8, 9) Ono tie, gu bayee aboro nga “adikumbo na Kristo,” i nga kina adikumbo zegino a. (Rom. 8:16, 17) Gu kura badungu bayee aboro nika gbia nyenye unga auru kpotosende ane, na gure nga i nika diakumbo zegino a.—Tam. 37:10, 11.
10. Ka ani adunga nibayee rani ya, gini apai rengbehe ka ye nani?
10 Si naida ani du nibayee rani wakina Yesu. Ono tie, wa ka singia airasakapai watadu aboro-kpikopai nga ani, ginipai rengbe gu sino re ka ye nani? Ngbatunga gu sino re rengbe ka sa kura aboro i niiturũsi tiyó aturuso tirani. Ka ani ngia agu awirina nakpinyemu kadu na asunge berani rogo dungurati, ono ani kingia aboro-kpikopai, ani arẽnga ka gbia sunge te. (1 Tim. 3:1, 3) Pauro aya fu Tito wee ko niitingidi agu aKristano kindi nadu Kurete yo “ka i dú nga ni akpiki pai ya, i dú yee, niyugu zera dunduko fu aboro dũ.” (Tito 3:1, 2) Nairiwo gu wenepai zerangbaduse aye nani re!
Agu Aboro Gomoro Amanga Yó Tipa “Rurupai”
11-13. (a) Padu boro na gomoro tipa rurupai nayugo ginipai? (b) Wai agu aboro gomoro amanga yó tipa rurupai “ambika”?
11 Matayo 5:6 nayaa: “Aboro maku nga agu yo gomoro amanga yo na gomoro ime tipa rurupai, bambiko i ambika.” Gu “rurupai” Yesu afura tipaha re, si nga gu rurupai boro amangaha ringbisihe kuti gupai Mbori akpinyemuhe, na ringbisihe kuti gako andiko. Bake apapara Atambuahe ayawee ‘mbisimoko aafaa be nyemu’ ga Mbori ruru sarangbanga. (Tam. 119:20) Ya mo ani naabi rurupai na nyanyakipaha gbe, gomoroho kini mangi rani?
12 Yesu ayawee agu aboro gomoro rurupai amanga yó, i nga aboro ngbarago mbiko i “ambika.” Aboro ambiki tingbafuo Pendekote rogo gu garã nangia 33 F.B.K., mbiko ga Yekova ziazia toro atona ka ‘ruga aboro zegino ni ti gbegberẽpai nirurupai.’ (Yo. 16:8) Mbori asa ziazia toro si rugu akumba i dungura kaĩkaĩ awaraga nga ga Ziazia Kekeapai ki saha ni Vovo Ndika “tipa raba aboro rogo rurupai.” (2 Tim. 3:16) Ga Mbori toro nasa rani a ani “ukadi gu vovo boro, fu yo ni ku sangba Mbori yo na rurupai na ziaziapai nga ga rengo.” (Ef. 4:24) Ya mo ani agbianga wasa wa ani naini gupai nga, agu aboro nagbata gene tipa Mbori mbupai fuyó riimburu gu motumo tumorii Yesu afuhe, i rengbe ka ru gigirii barabangiri Mbori tee?—Oni gedi ARomo 3:23, 24.
13 Kangia ani na maabangirise ka raka auru kpotosende, ani nika mbika na rurupai wenengai gbe ti gu regbo ani ka gbia nyenye unga, nga gu regbo apai dunduko nikadu nikina ruruhe. Wa du rago tie re, ani dinga berã kaa raka na ngbanya kuti ga Yekova andiko. Yesu ayaa: “Oni gbáta . . . [ga Mbori] ngbi mbata, na gako rurupai.” (Mt. 6:33) Pa manga ani he wo nika sa rani ani naamanga agu apai ngbaa ti Mbori na si nika sa rani ani du na ngbarago.—1 Kor. 15:58.
Aboro Ngbarago Nga “Airahipai”
14, 15. Wai rengbe ani ka inapai fu aboro, na tipagine du “airainapai” ti ni na ngbarago?
14 Matayo 5:7 nayaa: “Aboro maku nga airahipai [“airainapai,” NW], bambiko i ahi pai fu yo, [“i ainapai fuyó,” NW].” Nunga nasa “airainapai” i mangi wenepai fu akurayó. Nunga asa Yesu ko husi gu dungu aboro nadu rogo fudifudiapai. (Mt. 14:14) Boro nainapai a fu kurani ho ní ambupai ní funi ti gu gbegberẽpai ní amangi ní nani, a wa Yekova ambupai fu agu aboro nasaberã yó ti gayó gbegberẽ apai. (Gate 34:6, 7; Tam. 103:10) Ani rengbe ka inapai fu aboro ngba gu gene re. Ani nainapai berewe fu aboro ngba gu gene nga, ka gumba agu afugo nika undo agu aboro narungo watadu ka manga weneapai fuyó. Gu kura gene berewe nga ka yugo agu arengo du rogo Ziazia Kekeapai fu aboro. Rungo rimbasa aboro azi Yesu “ko ki tona yugo dungu apai fu yo.”—Mk. 6:34.
15 Ani na ndupai berani ka ida kuti gupai Yesu agumbaha ki yaa: “Aboro maku nga airahipai [“airainapai,” NW], bambiko i ahi pai [“i ainapai,” NW] fu yo.” Ka ani ainapai fu aboro, si nika sa dunguyo i nimangi furani niweneringise. Ka ani ainapai fu aboro, si nika sa gupai nga Mbori saringbanga furani niwenehe ho ko nika sapangbanga zegino ni. (Yak. 2:13) Kina airainapai sa Mbori ambupai fuyó, na kina yó sa nika gbia nyenye unga.—Mt. 6:15.
Agu Aboro Du “Ziazia Kpotoyo Yo”
16. Gine nga padu boro ‘ziazia kpotoniyo,’ na wai agu aboro duwo ‘abi Mbori’?
16 Matayo 5:8 nayaa: “Aboro maku nga agu yo du ziazia kpotoyo yo, bambiko i abí Mbori.” Ka ani du ‘ziazia kpotoraniyo,’ si nika yugotihe rogo gaani pagume na aboro, rogo gaani nyemuapai, na rogo gaani mangaapai. Ani duadu na “gu nyemuse nakura gigiri ngbaduse yo.” (1 Tim. 1:5) Si ka sa gupai a nga ani ‘bi Mbori.’ Anga gipai re nayugo gupai nga, ani nika bi Mbori abi nzunzu nibangirani te, bambiko ‘anga boro sa ka bi Mbori, ní ki nye niunga ní wa sa te.’ (Gate 33:20) Ono tie, wa Yesu adu na asino Mbori tiko, ko ayaa: “Gu ni bi re ni bi Buba.” (Yo. 14:7-9) Wangia ani agu airisi Yekova du auru kpotosende, ani rengbe ka ‘bi Mbori’ rogo agu apai yo ko amangaha furani. (Eyo. 42:5) Mbedimbedi aKristano nabi Mbori ho i akpi ni ki zingi bekpio ki ga ku ngbangbaturũ yo ni atoro.—1 Yo. 3:2.
17. Ka ani du ziazia ngbaduraniyo, gini apai ka ani amangaha?
17 Agu boro duna ziazia ngbaduyó yo, gayó mangaapai niwenehe na i gigirii rogo toro yo, na agu apai du nibibirikoho bangiri Mbori, si ngbaduyó yo te. (1 Peka 28:9; Yes. 52:11) Ka ani du ziazia ngbaduraniyo, agu apai ani kaa gumbaha na kini mangihe, si nikadu nikina ziaziaha, na gu sunge ani amangaha fu Yekova, si dunga nibiriki te.
“Aboro Azarõ” Nga Awiri Mbori
18, 19. Wai “aboro azarõ” amangapai?
18 Matayo 5:9 nayaa: “Aboro maku nga aboro azarõ, bambiko i ayá ti yo awiri Mbori.” I naino “aboro azarõ” ti agu apai i amangaha na agu apai i amanganga ha ya. Ka singia ani nga agu azarõ Yesu afura tipa yó re, ani du tie zezeredii na aboro, zanga ‘karaga gbegberẽpai fu boro kuba gbegberẽpai.’ Ono ani ‘nipekefuo gupai nga wenehe fu aboro dunduko.’—1 Tesa. 5:15.
19 Tipa ani du dagba agu aboro nga “azarõ,” si naida ani du ni agu aboro nabanda zereda wenengai. Agu aboro nabanda zereda, i ‘akparakanga dagba wene abadiangbaa te.’ (Snz. 16:28) Aboro azarõ namangapai tipa ka ‘pekafuo zereda na aboro dunduko.’—Eb. 12:14.
20. Ada du awere ni “awiri Mbori,” na ada nika da berewe ni awiri Mbori?
20 Aboro azarõ na ngbarago mbiko gupai nga, “i ayá ti yo awiri Mbori.” Mbori ima sa mbedimbedi aKristano ni ‘awiriko.’ I na dawedawe pagume naako ni awiriko bambiko i na idapase kuti Kristo, na i nairiso Mbori na ngbaduyó yo dũ, nga ‘gu Mbori nga ga zereda ko.’ (2 Kor. 13:11; Yo. 1:12) Na ginipai tigaha du tipa agu aboro azarõ nga ga Yesu “kura akandoro”? Yesu nikadu fuyó ni ‘Nyenye Baa’ ti regbo gu gako zogarago nikadu tipa agarã kutu, ono ti digido agu agarã re, ko nika maa tiko kutiibe Mbori, si ki tadu were, gi “kura akandoro” re kini ye kadu dunduko ni awiri Mbori nzunzu.—Yo. 10:16; Yes. 9:6; Rom. 8:21; 1 Kor. 15:27, 28.
21. Ka ani du “niungarani mbiko Toro,” wai ka ani amangapai?
21 Ka ani du “niungarani mbiko Toro,” si nika sa rani ani du ni aboro zereda. Ani ‘zingisinga tirani, kini kpi tirani’ dagbarani te. (Gara. 5:22-26) Ono kuba gure, ani niʹasadi tirani aʹasada kadu “zezeredi na aboro dũ.”—Rom. 12:18.
Agu Aboro I Arungosi Yó
22-24. (a) Gine nasa agu aboro i arungosi yó tipa rurupai i duna ngbarago? (b) Gini apai ani ka wisigoho rogo agu apapara kekeapai ue naye fuo gere?
22 Matayo 5:10 nayaa: “Aboro maku nga agu yo i arungosi yo tipa rurupai, bambiko gu ngbi nga ga ngbangbaturũ nga gayo.” Yesu agumba kurapai kurigure ki yaa: “Maku fu roni ho aboro ka paa ni na oni, ki nirungosi roni, ki nigumba dungu apai kuti rimoroni ni wia tipa re. Oni sámbua tironi asambua, ki ningi angi; bambiko gaoni mosoro du ngbangbaturũ yo kii gbe: bambiko kina wo i amangi anebi nadu mbata fu roni.”—Mt. 5:11, 12.
23 AKristano ima ino gupai nga, aboro rengbe arengba ka paa naayó, ki rungosiyo, watadu kini gumba aziree kutiyó “tipa rurupai,” a wa si amangi agu anebi naraki mbata kusayo. Ono ka ani ahi agu aʹasada re ki nye kindi niruru rani, ani duadu na ngbarago mbiko gupai nga, ani nasa ngbarago ti Yekova na kini fu irisa fuko. (1 Pet. 2:19-21) Gaani arungo arengbanga ka dia gu ngbarago tirani ani agbiaha mbiko mangasunge fu Yekova awere watadu gu ani ka gbiaha kumbatayo te. Si arengbanga a ka dia bete gu ngbarago tirani kusayo du ani nani tipa ka zogarago na Yesu ngbangbaturũ yo te, watadu ka dia bete gu ngbarago kusayo du ani nani kadu ni avuru gu Kindo re auru kpotosende. Ngbatunga agu amaku re nayugopa agu asinombori nga inapai gbiati wene sino.
24 Kura badungu apai kinaho Yesu agumbaha ti regbo gu gako yugopai nadu pavuru bagangara yo re nga gu si aida ani inihe. Badungu apai ani ka wirikaha rogo agu apapara kekeapai du ue naye tingbafuo gere. Ani bingo wai rengbe ani ka mangasunge na agu apai Yesu Kristo agumbaha re.
Gaoni Karagapai Nga Gine?
• Tipagine du agu aboro ti ni na ngbarago “inipa gu gayó azingo nga ga toro”?
• Gine nasa “bayee aboro” i duna ngbarago?
• Tipagine du aKristano ti ni na ngbarago i ki vura kaa gbia arungosi vurũ?
• Ginipai ngbaa tironi gbe dagba agu apai Yesu ayawee si naye na ngbarago?
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 5]
Agu apai Yesu agumbaha, si rengbe ka undo rani areme a wa si arengbe ka undo aboro ti gu regbo re
[Gu kpiahe du ti kpewaraga 7]
Bawene gene ka inapai fu aboro nga ka yugo Ziazia Kekeapai fuyó