PWONY ME ANYAMA ME 21
WER 21 Wuket pi Kerri Mukwongo
Ki Miti Madwong, Yeny Gang Marii Nakanaka!
“Watye ka yenyo gang ma tye anyim ma cok bino.”—IBRU 13:14.
GIN MA WABIPWONYO
Wabinyamo pwony ma watwero nongo ki i Jo Ibru cura 13 ma twero konyowa i kare-ni ki i kare me anyim.
1. Gin ango ma Yecu owaco ni bitimme i kom Jerucalem?
NINO mogo manok ma Yecu Kricito peya oto, en otito lok pa lanebi bot lulub kore. Lok man cobbene mukwongo otimme i kare ma kijwero Jerucalem kacel ki ot pa Lubanga. En ocikogi ni nino mo acel ‘mony birumo’ gang me Jerucalem. (Luka 21:20) Yecu owaco ki lulub kore ni ka guneno lumony magi, ci omyero gua woko cutcut ki i Judaya. Lok pa Yecu man ocobbe kakare i kare ma mony pa Luroma gurumo Jerucalem.—Luka 21:21, 22.
2. Tira ango ma lakwena Paulo omiyo bot Lukricitayo ma onongo gibedo i Judaya ki Jerucalem?
2 Mwaki mogo manok ma peya lumony me Roma gurumo Jerucalem, lakwena Paulo ocoyo waraga ma tye ki lok ma pire tek bot Lukricitayo ma gibedo i Judaya kacel ki Jerucalem. I kare-ni, waraga meno kilwongo ni buk pa Jo Ibru. I waraga meno, Paulo omiyo tira ki Lukricitayo magi me yubogi pi kare ma kwo onongo bibedo tek. Gin ango ma onongo bitimme? Gang me Jerucalem onongo kibijwerone woko. Dong, Lukricitayo magi onongo gibibwot keken ka guringo guweko gangigi kacel ki biacaragi. Pi meno, ma lubbe ki gang me Jerucalem, Paulo ocoyo ni: “Pe watye ki gang mo marii nakanaka.” Dok en omedo ni: “Watye ka yenyo gang ma tye anyim ma cok bino.”—Ibru 13:14.
3. “Gang ca ma tye ki gutine ducu matek” obedo gin ango, dok pingo watye ka yenyone?
3 Nen calo jo mapol gubedo ka nyero ki cayo Lukricitayo ma gumoko tamgi me ringo woko ki i Jerucalem ki Judaya, ento tam ma gumoko meno olaro kwogi. I kare-ni, dano gitwero waco ni wan luming pien pe waketo genwa i kom cente nyo i kom loc pa dano ni bicobo pekki me lobo-ni. Pingo wamoko tam ma kit meno? Pien wangeyo ni macok cok-ki Ker pa Lubanga bijwero lobo man marac-ci woko. Watye ka yenyo “gang ca ma tye ki gutine ducu matek,” ma en aye Ker pa Lubanga “ma tye anyim ma cok bino.”a (Ibru 11:10; Mat. 6:33) Wi lok matino tino ma tye i pwony man binyamo: (1) kit ma tira pa lakwena Paulo okonyo kwede Lukricitayo me keto gengi i kom Ker pa Lubanga, (2) kit ma lok pa Paulo okonyogi me bwot i kare ma kijwero Jerucalem, kacel ki (3) kit ma tira meno twero konyowa kwede i kare-ni.
GEN JEHOVAH PIEN EN PE BIWEKI
4. Pingo Jerucalem onongo obedo boma ma pire tek adada bot Lukricitayo?
4 Jerucalem onongo obedo boma ma pire tek adada bot Lukricitayo. Kacokke me acel pa Lukricitayo onongo ocakke i boma meno i mwaka 33 K.M. Omege me lukiko madit onongo bene gibedo i boma meno. Medo i kom meno, Lukricitayo mapol onongo gitye ki gangigi i boma man dok onongo gitye ki jami me kom mapol. Ento, Yecu onongo ociko lulub kore ni omyero gua woko ki i Jerucalem kadi wa ki i Judaya.—Mat. 24:16.
5. Paulo oyubo Lukricitayo nining pi gin ma onongo bitimme i kom Jerucalem?
5 Pien Paulo onongo mito ni Lukricitayo gubed atera me a woko ki i Jerucalem, en okonyogi me niang kit ma Jehovah onongo neno kwede boma meno. Paulo opoyo wigi ni Jehovah dong pe cwako lulamdog ma gitiyo i ot pa Lubanga dok pe jolo gityer ma onongo kityero kunnu. (Ibru 8:13) Pol pa dano ma gibedo i boma man onongo gukwero Meciya woko. Pi meno, onongo dong pe mitte ni Lukricitayo gucit i Jerucalem ka woro Jehovah. Dok onongo kibijwero Jerucalem kacel ki ot pa Lubanga woko.—Luka 13:34, 35.
6. Pingo tira ma Paulo omiyo ma nonge i Jo Ibru 13:5, 6 obino i karene kikome pi Lukricitayo?
6 I kare ma Paulo ocoyo waraga bot Luibru, Jerucalem onongo opong ki jo mapol dok dano onongo gimaro limone adada. Lacoc mo me Roma ma okwo i kare meno ocoyo ni Jerucalem “obedo boma ma oywek loyo ki Tung Kunyango i kare meno.” Lujudaya mapol onongo gia ki i kabedo mapatpat me bino i kwer mapol ma bedo mwaka ki mwaka i Jerucalem. Man onongo medo rwom me cat ki wil i boma man. Pi meno, Lukricitayo mogo nen calo onongo gitiyo cente madwong. Meno aye nen calo tyen lok ma omiyo Paulo ocikogi ni: “Pe wubed jo ma maro lim; jami ma wutye kwede myero oromwu.” I nge meno, en opoyo wigi i kom Ginacoya ma nyuto ni Jehovah paro pigi ki acel acel, ma waco ni: “Pe abiboli, pe abibwoti ata.” (Kwan Jo Ibru 13:5, 6; Nwo. 31:6; Jab. 118:6) Lacen, onongo mitte ni Lukricitayo magi wigi obed ka po i kom lok man. Pingo? Pien ma pe orii i nge nongo waraga meno, onongo mitte ni guwek gangigi, biacaragi, kacel ki pol pa jami me kom ma gitye kwede. Dok onongo bimitte ni gucak kwo i kabedo manyen ma man onongo pe yot.
7. Pingo omyero wajing genwa i kom Jehovah i kare-ni?
7 Pwony ma wanongo: Gin ango ma bitimme macok cok-ki? “Twon can madit atika” bicakke dok lobo man marac-ci kibijwerone woko. (Mat. 24:21) Calo Lukricitayo ma onongo gibedo i Jerucalem, wan bene omyero wamedde ki bedo ki niye matek kombeddi dok wayubbe pi kare meno. (Luka 21:34-36) I kare me twon can madit atika, twero mitte ni wawek gangiwa kacel ki jami me kom ma watye kwede. I kare meno bimitte ni waket genwa i kom Jehovah ni en pe biwekowa. Watwero nyuto ni wageno Jehovah kadi wa i kare-ni ma twon can madit atika-ni peya ocakke. Dong, pennye kekeni ni, ‘Tika tam ma amoko kacel ki pulan ma atye kwede pi anyim nyuto ni pe aketo genna i kom cente ento i kom Jehovah ni bigwoka?’ (1 Tem. 6:17) Labol pa Lukricitayo me kare macon twero konyowa me gwoko niyewa i kare me “twon can madit atika.” Ento, kare me “twon can madit atika” bibedo kare ma pud dong tek loyo ma Lakricitayo mo keken bikato ki iye. Dong, wabingeyo gin me atima nining ka twon can madit atika-ni ocakke?
LUB TIRA PA OMEGE MA GITELOWA
8. Tira ango ma Yecu onongo omiyo ki lulub kore?
8 I nge mwaki mogo manok keken ma Paulo ocoyo waraga bot Luibru, Lukricitayo guneno ka lumony me Roma girumo cel me Jerucalem. I kare ma meno otimme, Lukricitayo guniang ni kare dong oromo pigi me a woko ki i Jerucalem kacel ki Judaya. Ma pe orii, onongo kibijwero Jerucalem woko. (Mat. 24:3; Luka 21:20, 24) Ento onongo gibiringo kwene? Yecu onongo owaco ni: “Jo ma tye i Judaya myero guring i wi godi.” (Luka 21:21) Godi onongo tye mapol i kabedo meno. Dong, gin gungeyo nining wi got mene ma omyero guring iye?
9. Pingo twero bedo ni obedo tek pi Lukricitayo me ngeyo wi godi mene ma omyero guring iye? (Nen bene mep.)
9 Tam kong i kom wi godi mogo ma Lukricitayo onongo gitwero ringo iye. Me labolle, onongo gitwero ringo i wi godi me Camaria, wi godi ma tye i Galilaya, Got Kermon ki godi me Lebanon, ki dong godi ma tye loka kulu Jordan. (Nen mep.) Onongo tye boma mogo i kabedo magi ma obedo godi godi ma dano onongo gitamo ni gitwero ringo iye pien lweny nyo jemo pe kunnu. Me labolle, boma me Gamla, onongo tye i wi got mo mabor ma itone tek adada. Lujudaya mogo onongo gineno boma man calo kabedo maber loyo ma gitwero ngwec iye me laro kwogi. Ento lumony me Roma gumonyo gang man ci gujwero woko dok jo mapol ma gibedo iye guto.b
Wi godi ma Lukricitayo onongo gitwero ringo iye onongo tye mapol, ento pe weng onongo twero laro kwogi (Nen paragraf 9)
10-11. (a) Jehovah nen calo omiyo tira ki Lukricitayo nining? (Jo Ibru 13:7, 17) (b) Adwogi maber ango ma Lukricitayo gunongo pi bedo luwiny bot omege ma telo wi kacokke? (Nen bene cal.)
10 Nen calo Jehovah omiyo tira ki Lukricitayo kun tiyo ki omege ma onongo gidoro kacokke. Lacoc mo me tekwaro pa Lujudaya ocoyo ni: Lubanga onyuto ki omege ma gibedo i Jerucalem ni Lukricitayo omyero guring woko ki kunnu ci gucit i Pella, boma mo ma onongo tye i Perea. Boma me Pella onongo obedo kabedo maber ma Lukricitayo gitwero ringo iye. Onongo pe bor ki Jerucalem dok onongo yot pi Lukricitayo me ringo iye. Medo i kom meno, pol pa jo ma onongo gibedo i Pella onongo gubedo lurok dok onongo pe gitye ka jemo i kom lumony me Luroma.—Nen mep.
11 Lukricitayo ma guringo i wi godi guketo i tic tira ma lakwena Paulo omiyo ni “wuwiny lok pa jo ma telowu” i kacokke (Kwan Jo Ibru 13:7, 17.) Pien gubedo luwiny, jo pa Lubanga gularo kwogi. Jehovah pe owekogi liyak pien gubedo ka kuro “ gang ca ma tye ki gutine ducu matek” ma en aye Ker pa Lubanga.—Ibru 11:10.
Lukricitayo guringo i Pella ka ma jemo onongo pe iye dok pe bor ki Jerucalem (Nen paragraf 10-11)
12-13. Jehovah otelo jone nining i kare ma kwo tek?
12 Pwony ma wanongo: Jehovah tiyo ki omege ma gidoro dulle me miniwa tira ma wamito kikome. Tye labol mapol i Baibul ma nyuto ni tyen mapol Jehovah otiyo ki co ma lugen me tiro jone i kare ma kwo tek. (Nwo. 31:23; Jab. 77:20) Dok i kare-ni, wan bene waneno kit ma Jehovah tiyo kwede ki omege ma gidoro dulle me telowa.
13 Me labolle, i kare ma two Korona opoto, ‘jo ma telo wiwa’ gumiyo tira ma mitte kikome. Omege magi gumiyo tira bot luelda i kom kit ma omege ki lumege myero gucokke kwede dok gumedde ki woro Jehovah. Ma pe orii i nge poto pa two man, wabedo ki gure madit i leb ma romo 500 kulu. Utmegiwa onongo gitwero neno yub man ki i Intanet, telebijon, dok onongo gitwero winyone ki i redio. Gure ma kit man onongo ma naka peya otimme i dulwa. Wamedde ameda ki nongo tira ma wamito ki bot Jehovah i kare me two Korona. Macalo adwogine, wamedde ki bedo ma wanote. Dong, watwero bedo ki gen matek ni kadi bed wakat ki i peko ma nining i anyim, Jehovah bimedde ki tic ki omege ma gidoro dulle me moko tam me ryeko. Me bedo ma wayubbe dok me moko tam ma atir i kare me twon can madit atika, omyero wagen Jehovah ki cwinywa ducu dok wabed luwiny bot omege ma gitelowa. Kit mukene ango ma mitte ni wadong me bwot ki i twon can madit atika-ni?
NYUT MAR ME OMEGO DOK IBED KI CWINY ME JOLO WELE
14. Ma lubbe ki Jo Ibru 13:1-3, kodi cwiny ango ma onongo mitte ni Lukricitayo gubed kwede ma pud peya kijwero Jerucalem?
14 Ka twon can madit atika-ni ocakke, bimitte ni wanyut mar i kinwa makato kare mo keken. I kare meno, bimitte ni walub lanen pa Lukricitayo ma gukwo i Jerucalem ki Judaya. Gin onongo ginyuto mar i kingi. (Ibru 10:32-34) Ento mwaki mogo manok ma peya kijwero Jerucalem, onongo mitte ni Lukricitayo ‘gumedde ki nyuto mar i kingi kekengi macalo omego’ kacel ki “jolo welo” makato kare mo keken.c (Kwan Jo Ibru 13:1-3.) Wan bene bimitte ni wanyut mar pi utmegiwa makato kare mo keken ka wawoto ki nyiko cok ki agikki me lobo man.
15. Pingo onongo mitte ni Lukricitayo ma gubedo Luibru gunyut mar me omego ki cwiny me jolo wele i kare ma guringo woko ki i gangigi?
15 Mukwongo, lumony me Roma gurumo boma me Jerucalem, ci lacen gucoko jamigi gua woko atura. Man omiyo kare ki Lukricitayo me ngwec woko ki i Jerucalem. Ento guringo ki jami me kom manok keken. (Mat. 24:17, 18) Onongo mitte ni gukonnye i kingi i kare ma gitye ka wot me cito i wi godi. Dok i kare ma guo i Pella onongo mitte ni ngat acel acel okony lawote me nongo kabedo ki tic me atima me nongo cente. Omege ki lumege mapol onongo gimito ginacama, bongi, kacel ki odi me bedo. Lukricitayo onongo gitwero nyuto mar pi utmegigi ki minigi kony ma mitte.—Tito 3:14.
16. Watwero nyuto mar bot luye luwotwa ma gimito kony nining? (Nen bene cal.)
16 Pwony ma wanongo: Mar tugo cwinywa me konyo luye luwotwa ka gimito kony ki botwa. Me labolle jo mapol gujalle me konyo omege ki lumege ma gudoko luring ayela macalo adwogi me lweny ki can ma poto atura. Gin gumiyo jami me kom bot utmege magi me konyogi dok gucuko cwinygi me medde ki tic pi Jehovah. Laminwa mo ma oringo lweny ki i lobo Ukraine owaco ni: “Waneno kit ma Jehovah otiyo kwede ki utmege me miniwa tira kacel ki gwokowa. Gunyutiwa cwiny me kica nicakke ma waa ki i Ukraine, ma wao i Hungary, ki dong kany i lobo Germany.” Watiyo kacel ki Jehovah ka wanyuto cwiny me jolo wele bot utmegiwa dok wakonyogi ki jami ma mitte.—Car. 19:17; 2 Kor. 1:3, 4.
Utmegiwa ma gitye luring ayela i kare-ni gimito konywa (Nen paragraf 16)
17. Pingo pire tek ni omyero wapwony kit me nyuto mar me omego ki cwiny me jolo wele i kare-ni?
17 I kare me twon can madit atika, bimitte ni wakony luwotwa makato kit ma watye ka timone kwede i kare-ni. (Kab. 3:16-18) Jehovah tye ka pwonyowa kit me nyuto mar me omego ki cwiny me jolo wele i kare-ni, dok kit magi pigi bibedo tek adada i kare me twon can madit atika.
GIN ANGO MA BITIMME I ANYIM?
18. Watwero lubo lanen pa Lukricitayo ma guringo ki i Jerucalem nining?
18 Lukricitayo ma gubedo luwiny ci guringo i wi godi gularo kwogi i kare ma kijwero Jerucalem. Kadi bed onongo mitte ni guwek jamigi me kom, Jehovah pud ogwokogi maber. En pe owekogi liyak. Pwony ango ma wanongo ki i labolgi? Pe wangeyo jami ducu kwicikwici ma bitimme i anyim. Ento wangeyo ni Yecu ocikowa me bedo atera me lubo tira ma kibimiyone. (Luka 12:40) Omyero bene walwod dok walub tira ma lakwena Paulo omiyo bot Lukricitayo ma Luibru. Dok Jehovah kikome ocikke bot wan ducu ki acel acel ni pe ebibolowa, dok pe ebibwotowa ata. (Ibru 13:5, 6) Dong, wamedde wunu ki keto genwa ducu i kom Ker pa Lubanga, gang ma birii nakanaka, ka ma wabinongo iye mot mamwonya mapol pi naka.—Mat. 25:34.
WER 157 Kuc Keken!
a I kare me Baibul, kabaka aye onongo loyo gangi [boma] madongo. Gang nyo boma macalo meno onongo kineno calo ker pa kabaka meno.—Acak. 14:2.
b Man otimme i mwaka 67 K.M., ma pe orii i nge Lukricitayo ringo woko ki i Judaya ki Jerucalem.
c ‘Mar me omego’ obedo mar ma bedo i kin jo me ot nyo wadi macok, ento Paulo otiyo ki nyig lok man me lok i kom mar matek ma tye i kin omege ki lumege.