THIWIWEC MIR 18
Watielara i kindwa i coko
“Dong’ iwa pid piwa ng’atuman pi wadi man pi wadi . . . , [man] wajukara i kindwa.”—EBR. 10:24, 25.
WER 88 Nyuth ira yo peri
I ADUNDOa
1. Pirang’o wabed wadwoko wang’ penji i coko?
PIRANG’O wabed wacidho i coko? Ku kwong’a zoo, pi nipaku Yehova. (Zab. 26:12; 111:1) Wacidho bende i coko pi nitielara i kindwa i kind nindo maeni ma lembe tek i iye. (1 Thes. 5:11) Ka wabedwoko wang’ penji i coko, nwang’u wabetimo lembe ario maeno ceke.
2. Watie ku kaka ma kani mi dwoko wang’ penji i coko?
2 Kubang’ yenga, wabed wanwang’u kaka mi dwoko wang’ penji i coko mwa. Ku lapor, i coko mwa mi thum pa yenga, waromo weco i saa mi ponji mi Otkur ma Wiw. I coko mwa m’i kind yenga ke, wadwoko wang’ penji i saa mi Golo lonyo, i saa mi Ponji mi Biblia mi cokiri, man i thenge mange ma jupenjo i iye juwinj ku penji.
3. Wacopo nwang’ara ku peko ma kanigi, man Juebrania 10:24, 25 ke romo konyowa nenedi?
3 Wan ceke wabemito wapak Yehova man watiel cwiny Jukristu wadwa. Re ka wabedwoko wang’ penji, wanwang’ara i wang’ peko. Lworo negowa kunoke wabedo kud ava ma lee mi weco, ento saa moko ka wating’o cingwa junyuthowa ngo. Wacopo nyego ku peko maenogi nenedi? Gin ma jakwenda Paulo ukiewo ni Juebrania copo konyowa ninwang’u dwokowang’ penji maeno. Kinde m’ebino yero nia pire tie tek ya wacokara karacelo, ewacu nia kwayu watim kero “wajukara i kindwa.” (Som Juebrania 10:24, 25.) Ka wanyang’ nia wec ma nok mi yiyoyic mwa romo tielo cwiny juwinj mange, eno bicwaluwa niting’o cingwa man nidwoko wang’ penji. Man ka junyuthowa ngo wang’ dupa de, wacopo bedo kud anyong’a nia jumange mi cokiri gibinwang’u kaka mi miyo dwokowang’ penji.—1 Pet. 3:8.
4. Wabiweco iwi lembe adek ma kani i thiwiwec maeni?
4 I thiwiwec maeni, ku kwong’a wabiweco iwi kite ma waromo tielo ko cwinywa i kindwa i cokiri ma dhanu nok i iye, ma wend ju ma dwokowang’ penji tie nyanok i iye. I ng’eye wabineno kite ma waromo tielara ko i kindwa i cokiri ma dhanu lee i iye, ma ju ma dupa beting’o cing’gi pi nidwoko jibu. Tokcenne, wabiweco iwi kite ma waromo tielo ko cwiny jumange ku lembe ma wabeyero i jibu mwa.
WATIEL CWINYWA I KINDWA I COKIRI MA DHANU NOK I IYE
5. Tek watie i cokiri ma dhanu nok i iye, waromo tielo cwinywa i kindwa nenedi?
5 I cokiri moko ma wend dhanu nok i iye kunoke i ungu, jatel wi ponji romo bedo ku wend dhanu ma nyanok m’eng’ii pi nidwoko jibu. Saa mange lundo kwayu ekekur ka nyo ng’atu moko biting’o cinge. Cokone romo nen ve eolojo, ma ninwang’u tielocwiny i iye de tie tek. Dong’ iromo timo ang’o? Bed ayika nibeting’o cingi wang’ ma pol. Tek itimo kumeno, ibimiyo amora i kum jumange de gibed giwec wang’ ma pol i coko.
6-7. Waromo jwigo lworo moko ci ma watie ko iwi dwokowang’ penji nenedi?
6 Iromo timang’o ka paru mi dwokowang’ penji ubenyayu lworo i ii? Dhanu ma dupa de giwinjiri kumeno. Re kara itiel cwiny umego ku nyimego peri lee, nwang’ yore m’icopo jwigo ko lworo peri. Icopo timo kumeno nenedi?
7 Iromo benwang’u kony kan ibedok iwi paru moko m’ular ubed uwok i wang’e i Otkur ma Wiw.b Ku lapor, bed iyikiri cuu. (Rie. 21:5) Tek inyang’ cuu i gin m’iyiko, ebibedo iri de yot nidwoko wang’ penji. Bende, keth dwokowang’ penji peri ubed adundo. (Rie. 15:23; 17:27) Jibu m’adundo copo nyayu ngo lworo akeca i ii. Ecopo bedo yot ni umego ku nyimego peri ninyang’ i jibu m’adundo, saa moko nyo m’utie ku leni mi wec acel kunoke ario, nisagu nyang’ i jibu ma bor man m’ucoko paru dupa i iye. Kan ibedwoko wang’ penji i adundo ku wec peri giri, eno binyutho nia iyikiri cuu, man ibenyang’ ma ber mandha i ponji.
8. Yehova neno nenedi ii ma wabeii ko?
8 Dong’ icopo timang’o kan ipimo paru maenogi ceke, re asu ibenwang’u nia itie ku lworo mi dwokowang’ penji dupa? Cwinyi bed tek nia Yehova bifoyo kite m’ibeii ko pi nitimo gin m’icopo. (Luka 21:1-4) Yehova kwayuwa ngo nia watim gin m’ukadhu kadhiri ma wacopo. (Filip. 4:5) Ng’ey lembe m’iromo timo; keth lembakeca mi time, man rwo kara kori kud udhongi. Ku kwong’a, lembakecane romo bedo mi dwokowang’ penji i adundo.
WATIEL CWINYWA I KINDWA I COKIRI MA DHANU LEE I IYE
9. Peko ma kani ma copo wok i cokiri ma dhanu dupa i iye?
9 Tekene cokiri peri utie ku wend jurwey dupa, iromo bedo ku peko m’ukoc. Saa moko nyo umego ku nyimego dupa gibeting’o cing’gi pi nidwoko wang’ penji, uketho wang’ ma pol jubewotho dak kud i wii. Ku lapor, saa ceke nyamego Danielle bebedo kud anyong’a nidwoko wang’ penji i coko.c Enene calu thenge acel mi woro Yehova, mi tielo jumange, man mi dwoko yiyoyic pare gire tek i gin ma Biblia ubeponjo. Re kinde m’edok i cokiri ma dhanu lee i iye, jubed junyuthe ngo akeca, man saa moko jubed junyuthe ngo anyutha zoo de i kind coko acel zoo. Eyero kumae: “Cwinya gam utur man abino winjara ve akoso rwom moko. Ka lembene ubedwogo kendo kendo, icaku penjiri ka nyo jubetime akakaka.”
10. Wacopo medo nenedi kaka ma watie ko mi dwoko wang’ penji?
10 Nyo in de idaru winjiri calu Danielle? Ka eyo, icopo paru nia iwek nidwoko wang’ penji, man iwinj coko awinja kende. Ento ii asu nibeting’o cingi pi nidwoko wang’ penji. Icopo timo ang’o? Niyiko dwokowang’ penji dupa pi cokoman romo bedo iri ku kony. Pieno, ka junyuthi ngo pi nidwoko wang’ penji i caku mi ponji, asu ibibedo ku kaka mi dwoko kinde ma cokone ubemedere. Saa m’ibeyiko Otkur ma Wiw mi ponji, par pi winjiri m’utie i kind udukuwecman ku thiwiwec ma dit. Tek itimo kumeno, m’umbe jiji ibidwoko wang’ penji ma mit i kind ponjine. M’umedo maeno, iromo yiko dwokowang’ penji i udukuwec m’uweco iwi lemandha ma thuc ma koro igi tek. (1 Kor. 2:10) Pirang’o? Pilembe kakeca saa moko dhanu ma nok kende re ma biting’o cing’gi. Icopo timang’o kan idaru tiyo ku paru maenogi ceke, re asu inwang’u nia i coko dupa kaka ubino mbe iri mi dwokowang’ penji? Iromo cidho i bang’ jatel wi ponji i wang’ coko, man ninyutho ire penji ma nwang’u ibemaru idwok wang’e.
11. Jufilipi 2:4 ubetielo cwinywa nitimo ang’o?
11 Som Jufilipi 2:4. Ku kony mi tipo ma leng’, jakwenda Paulo utielo cwiny Jukristu nia giyeny bero mi jumange. Waromo tiyo ku juk maeno nenedi i saa pa coko? Nwang’u wabepoy nia calu wan, jumange de gibemito giweci.
Tap calu ma kan ibeweco ku jumange iweko kaka ma gin de giweci ko, kumeno bende, wek jumange de gidwok wang’ penji i coko (Nen udukuwec mir 12)
12. Yo ma ber mi tielo cwiny jumange i coko tie ma kani? (Nen bende cal.)
12 Kepar pi lembene i ayi ma e: Kan ibeweco ku jurimbi, nyo icopo weco lee ma dong’ gibedo ku kaka ma nok mandha mi weco? Kumeno ngo! Ibemito gin de gidikiri i wecne. Rom rom kumeno, i coko bende wabed wamito wamii kaka ni dhanu dupa pi nidwoko wang’ penji. I andha, yo acel ma ber ma watielo ko umego ku nyimego mwa utie nimiyo igi kaka mi nyutho yiyoyic migi. (1 Kor. 10:24) Dong’ wakenenu kite ma waromo timo ko kumeno.
13. Wacopo miyo kaka mi dwoko wang’ penji ni jumange nenedi?
13 Wacopo ketho dwokowang’ penji mwa ubed nyaradundo kara saa udong’ ni jumange de pi niweco. Judong cokiri ku jurwey mange ma gidaru galu gicopo bedo ni lapor i lembe maeno. Kadok saa m’ibedwoko wang’ penji ma nyanok, kud iwec iwi lembe ma tung’ tung’ dupa. Kan icoko lembe ceke mir udukuwec, jumange bidong’ ku lembe ma nok kende ma gicopo yero. Ku lapor, i udukuwec maeni, jumiyo lembe ario ma e: Keth dwokowang’ penji peri ubed nyaradundo, man kud iwec iwi lembe ma tung’ tung’ dupa. Ka in re ma jular junyuthi pi nidwoko wang’ penji i udukuwec maeni, pirang’o ngo iwec iwi lembe acel kende m’i kindgi?
Waromo ng’iyo nia kud wating’ cingwa i coko i saa ma kani? (Nen udukuwec mir 14)f
14. Ang’o ma bikonyowa ning’eyo kadhiri ma wabiting’o cingwa i iye? (Nen bende cal.)
14 Tii ku rieko kinde m’ibeng’iyo kadhiri m’ibibeting’o cingi i iye pi nidwoko wang’ penji. Tek wabeting’o cingwa ndhindhi hai, jatel wi ponji romo nwang’u nia wabedhuro mac i kume kara enyuth kwa wan, ma ke nwang’u jumange fodi unwang’u de ngo kaka mi weco. Eno romo ketho jumange cwinygi tur i kum ting’o cing’gi.—Ekl. 3:7.
15. (a) Ukwayu ngo watim ang’o ka junyuthowa ngo? (b) Jutel wi ponji giromo nyutho nenedi nia gibedieng’ pi ng’atuman? (Nen sanduku, “Kinde m’ibetelo wi ponji.”)
15 Ka dhanu dupa ubewotho ting’o cing’gi i saa mi ponji, waromo weco ngo wang’ ma pol calu ma nwang’u wamaru. Saa moko lundo jatel wi ponji romo nwang’u ngo kaka mi nyuthowa anyutha zoo de. Eno romo turo cwinywa; re ukwayu ngo ng’eicwiny umakwa man wakun ka junyuthowa ngo.—Ekl. 7:9.
16. Wacopo tielo nenedi cwiny jumange m’ubedwoko wang’ penji?
16 Tek ecopere ngo iri nidwoko wang’ penji wang’ ma pol calu ma nwang’u nyo imaru, pirang’o ngo iwinj jumange kilili kinde ma gibeweco, man i ng’ey coko ifoygi pi dwokowang’ penji ma gimiyo? Nifoyo umego ku nyimego peri copo tielo cwinygi tap calu dwokowang’ penji ma nwang’u ibecimiyo. (Rie. 10:21) Nibefoyo jumange utie ayi mukende mi tielo cwinywa i kindwa.
AYI MANGE MA WATIELO KO CWINYWA I KINDWA
17. (a) Junyodo romo konyo awiya migi niyiko dwokowang’ penji mi kadhiri migi nenedi? (b) Nimakere ku video, lembe ang’wen ma kani ma bikonyojo niyiko dwokowang’ penji? (Nen bende cal.)
17 Waromo tielo cwinywa i kindwa i coko mwa i ayi mange ma kani? Kan itie janyodo, kony awiya peri m’aradu giyik dwokowang’ penji mi kadhiri migi. (Mat. 21:16) Saa moko i thiwiwec acel, juweco pi lembe ma dongo, calu ve lembe mi gamiri kunoke mi kurajo, ento udukuwec acel kunoke ario copo bedo nuti ma nyathin romo dwoko wang’ penji i iye. Bende, kony awiya peri ginyang’ nia pirang’o saa moko jucopo benyuthogi ngo ka giting’o cing’gi. Nikoro lembuno bikonyogi kara cwinygi kud utur ka junyutho jumange kakare ninyutho gin.—1 Tim. 6:18.d
18. Wacopo cerara nenedi nitelo nen mi dhanu i wiwa giwa saa ma wabedwoko wang’ penji? (Lembrieko 27:2)
18 Wan ceke wacopo yiko dwokowang’ penji ma yungo Yehova, man ma giero Jukristu wadwa. (Rie. 25:11) Kinde ma wabekoro i adundo lembe moko ma wagam wanwang’ara ko, ukwayu wacerara nibeweco akeca piwa giwa. (Som Lembrieko 27:2; 2 Kor. 10:18) Ento waii nimedara niketho wiwa zoo i kum Yehova, Lembe pare, man i kum dhanu pare i zoone. (Nyu. 4:11) I andha, ka penji mir udukuwec moko ubekwayuwa nia wawec piwa giwa, etie ber nitimo kumeno. Ku lapor, i udukuwec m’ubelubo, jumiyo iri kaka mi weco piri giri.
19. (a) Ka wabedieng’ pi dhanu ceke i coko, adwogine bibedo ang’o? (Jurumi 1:11, 12) (b) In giri ibed ifoyo lembang’o pi dwokowang’ penji i coko?
19 Kadok wambe ku cik ma tap iwi kite mi dwoko wang’ penji de, re wan ceke waromo ii nitielo cwinywa i kindwa. Eno copo kwayu nia kud wawec hai. Kunoke romo kwayu nia wafoy ku kaka ma wanwang’u mi dwoko wang’ penji, man anyong’a negwa nia jumange de gimaru rwom maeno lee calu wan. Ka wan ceke wabeketho wiwa nidieng’ pi jumange i coko, wan zoo wabimaru nia “watiel cwinywa i kindwa.”—Som Jurumi 1:11, 12.
WER 93 Pok mugisa iwi coko mwa
a Watielara i kindwa ka wabedwokowang’ penji i coko. Re jumoko lundo lworo negogi nidwoko wang’ penji. Jumange ke gimaru nidwoko wang’ penji, ento gimito junyuthgi wang’ dupa. I lembe ario maeno ceke, waromo nyutho nenedi nia ng’atuman iye ubepido pi wadi, kara wan ceke wanwang’ tielocwinyi? Man waromo dwokowang’ penji ma cwalu umego ku nyimego mwa i mer man i tic ma ber nenedi? Thiwiwec maeni bikoro.
b Pi ninwang’u paru mange, dok inen Otkur ma Wiw mi dwi mi 1, 2019, mba. 8-13; man Otkur ma Wiw mi nindo 1, dwi mir 9, oro 2003 mba. 19-22, mi français.
c Juloko nying’ moko.
d Nen video ma thiwiye wacu, Deviens l’ami de Jéhovah—Prépare ta réponse, i jw.org.
e Nen Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 7, oro 2013, mba. 32; man mi nindo 1, dwi mir 9, oro 2003, mba. 21-22, mi français.
f KORO I CAL: I cokiri acel ma dhanu lee i iye, umego moko ma dong’ udaru dwokowang’ penji uweko kaka ni jumange de kara giwec i coko.