THIWIWEC MI 20
Kite ma wacopo yiko ko rwo mwa ubed ma ber nisagu
“Wukonj adundewu woko i wang’e.”—ZAB. 62:8.
WER 45 Nyamu i lembe mir adundena
I ADUNDOa
Waromo rwo nja i bang’ Yehova man wasayu telowic pare i kit lembe moko ci mi kwo mwa (Nen udukuwec mi 1)
1. Yehova ubekwayu jutic pare gitim ang’o? (Nen bende cal.)
WAROMO penjo ng’a ka watie ku yeny mi jukocwiny man mi telowici? Wang’eyo dwokowang’ penji maeno. Wacopo coro ceng’ini i vut Yehova Mungu nikadhu kud i rwo. Eno re m’utie gin m’ebekwayu i bang’wa nia watim. Ekwayuwa nia warwo wang’ udul, niwacu ‘warwo areri.’ (1 Thes. 5:17) Wacopo coro i vute nikadhu kud i rwo m’umbe lembe moko, man nikwayu telowic i lembe ceke mi kwo mwa i bang’e. (Rie. 3:5, 6) Calu ma Yehova utie Mungu ma won berocwiny, eketho ngo mupaka nia waromo rwo i bang’e wang’ adi.
2. Wabineno lembang’o i thiwiwec maeni?
2 Waneno rwo ni giramiya ma pire tek. Re i lembe ceke ma wabetimo, eromo bedo iwa tek ninwang’u saa pi nirwo. Wacopo nwang’u bende nia watie ku yeny mi yubo rwo mwa udok ber nisagu. Lembe ma ber utie nia waromo nwang’u tielocwiny ku telowic dupa i Lembagora. I thiwiwec maeni, wabineno ponji ma wacopo nwang’u niai kud i bang’ Yesu iwi kite ma waromo koyo ko saa pi rwo. Wabineno bende kite ma wacopo yiko ko rwo mwa udok ber nisagu, nwang’u waberoyo lembe abic ma pigi tek i iye.
YESU UKOYO SAA PI NIRWO
3. Yesu ung’eyo lembang’o iwi rwo?
3 Yesu ung’eyo nia Yehova neno rwo ni gin ma pire tek. I wang’ nibino i ng’om, Yesu ubed uneno won ubedwoko wang’ rwo mi jumaco ku jumamon ma giweg bedopwe. Ku lapor, Yesu ubino nuti kinde ma Won ubedwoko wang’ rwo pa Hana, Daudi, Eliya ku mi jumange de dupa. (1 Sam. 1:10, 11, 20; 1 Ub. 19:4-6; Zab. 32:5) Eno re m’uketho Yesu uponjo julub pare nia girwo areri man gibed ku yiyoyic!—Mat. 7:7-11.
4. Yesu uweko iwa lapor ma kani pi rwo?
4 Yesu uweko lapor ni julub pare nikadhu kud i rwo m’ebed erwo i bang’ Yehova. Ebed erwo areri i kind tic pare mi lembanyong’a. Ubed ukwayere nia ekoy saa athothi pi nirwo, pilembe wang’ ma pol ebed ebedo ku tic lee man nwang’u dhanu de upong’ lee i ng’ete. (Mark. 6:31, 45, 46) Ebed eai pir kugweno kara enwang’ saa mi rwo enikende. (Mark. 1:35) Nindo moko, erwo traka i wang’ nimaku yub ma pire tek. (Luka 6:12, 13) Man erwo bende wang’ dupa i uthieno m’i wang’ tho pare i wang’ nidaru theng tic pare m’ubino ku peko lee, kud i kind tic m’ebin etimo iwi ng’om.—Mat. 26:39, 42, 44.
5. Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi?
5 Lapor pa Yesu ubeponjowa nia ukwayu wabed wakoy saa pi nirwo kadok nwang’u watie ku tic rukani de. Calu Yesu, saa moko kwayu nia wakoy saa pi nirwo; ecopo bedo con kugweno kunoke uthieno. Ka wabetimo kumeno, wanyutho ni Yehova nia watie ku foyofoc pi giramiya maeno ma segi. Nyamego moko ma nyinge Lynne ubepoy pi foyofoc m’ebino ko saa m’eponjo wang’ ma kwong’a rwom m’etie ko mi rwo. Eyero kumae: “Kinde m’anyang’ nia acopo rwo i bang’ Yehova saa moko ci, eno ukonya ninene calu jarimba ma ceng’ini man ukonya nirwo i bang’e i ayi ma ber nisagu.” Ma jiji mbe, ju dupa m’i kindwa de giwinjiri kumeno. Dong’ wakewec iwi lembe abic ma pigi tek ma wacopo royo i rwo mwa.
LEMBE ABIC MA PIGI TEK PI RWO
6. Nimakere ku Lembanyutha 4:10, 11, Yehova uromo kud ang’o?
6 Pak Yehova. I ginmawokiwang’ moko ma wang’u ijo, jakwenda Yohana uneno judongo 24 gibeworo Yehova i polo. Gipaku Mungu kum ging’eyo nia eromo ku “dwong’, ku yung man tego.” (Som Lembanyutha 4:10, 11.) Jumalaika ma gigwoko bedoleng’ migi bende gitie ku thelembe dupa mi paku Yehova man mi yunge. Gibekwo karacelo kude i polo man ging’eye cuu dit. Gibeneno kite pare ma tung’ tung’ nikadhu kud i gin m’ecwiyo. Ka gineno gin ma Yehova ubetimo, eno cwalugi nipake.—Yob 38:4-7.
7. Wacopo paku Yehova pi lembang’ogi?
7 Wan bende wamito wapak Yehova i rwo mwa, ma nwang’u wanyutho ko gin ma wamaru man ma wabefoyo i bang’e. Saa m’ibesomo man ibeponjo Biblia, keii nineno kurayung ma tung’ tung’ pa Yehova ma nyeng’i. (Yob 37:23; Rum. 11:33) I ng’eye kor ni Yehova ayi m’ibewinjiri ko pi kurayung parene. Wacopo paku bende Yehova pi gin m’ebetimo iwa man ni umego ku nyimego mwa ceke ma Jukristu. Saa ceke edieng’ piwa man egwokowa.—1 Sam. 1:27; 2:1, 2.
8. Waromo foyo Yehova pi thelembe moko ma kanigi? (1 Juthesaloniki 5:18)
8 Foy Yehova. Watie ku thelembe dupa mi foyo Yehova i rwo mwa. (Som 1 Juthesaloniki 5:18.) Wacopo foyo Yehova pi piny moko ci ma watie ko, pilembe giramiya ceke ma ber uai i bang’e. (Yak. 1:17) Ku lapor, waromo nyutho foyofoc mwa ire pir ayi ma ng’om leng’ ko man pi giracwiya ma wang’u ijo. Waromo nyutho bende foyofoc pi kwo mwa, pi juruot mwa, pi jurimbwa man pi genogen ma watie ko. Bende, wabemito wafoy Yehova pilembe eyiyo nia wabed ku winjiri ma ceng’ini kude.
9. Pirang’o waromo bedo ku yeny mi nyutho foyofoc ni Yehova?
9 Saa moko kwayu watim kero ma segi pi niparu thelembe ma wan giwa ukwayu wadwok ko foyofoc ni Yehova, kum wabekwo i ng’om ma foyofoc umbe i iye. Wang’ ma pol dhanu ketho wigi kwa i kum gin ma gimito, kakare niketho wigi i kum gin ma gicopo timo pi ninyutho foyofoc pi piny ma gitie ko. Ka wan de wacaku lubo kit timo ma kumeno, rwo mwa copo doko kwa kwayukwac. Pi niuro timo maeno, mito wamedara nicego kite mi foyofoc man ninyuthe i lembe ceke ma Yehova ubetimo iwa.—Luka 6:45.
Ninyutho foyofoc mwa ni Yehova copo konyowa niciro (Nen udukuwec mir 10)
10. Nibedo ku foyofoc ukonyo nyamego moko nenedi niciro? (Nen bende cal.)
10 Nibedo ku kite mi foyofoc copo konyowa niciro peko. Kenen lapor pa nyamego Kyung-sook, ma nwang’ere i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mi 1, 2015. Jugam junwang’u nia etie ku kanser mir umbo. Ekoro kumae: “Peko mi leng’kum maeno uturo cwinya lee mandha; anwang’u nia akoso piny moko ci, man abino ku lworo lee mandha.” Re ang’o m’ukonye niciro? Eyero nia nja uthieno i wang’ nivuto, ebed eidho i kusika ma malu mi ot pare man erwo ku dwande ma tek pi nidwoko foyofoc pi lembe abic ma Yehova ukonye i iye ceng’ nica. Eno ubed ujuko cwinye man ubed ucwale ninyutho mer pare ni Yehova. Eneno kite ma Yehova ukonyo ko jutic pare ma weg bedopwe saa ma gin’i peko, man enyang’ nia karaman i kwo mwa, mugisa tie lee nisagu peko. Calu Kyung-sook, wan bende watie ku thelembe dupa mi dwoko foyofoc ni Yehova kadok nwang’u wan’i die peko ma ndruk de. Ninyutho foyofoc mwa ire i rwo copo konyowa niciro man nibedo ngo kud adieng’acwiny ma hai.
11. Pirang’o julub pa Yesu gibino ku yeny mi tegocwiny i ng’ey ma Yesu udok i polo?
11 Kway Yehova umii iri tegocwiny i tic mi lembanyong’a. Tap i wang’ nidok i polo, Yesu upoyo wi julub pare pi tic mi miyo lembatuca i wiye “i Yeruzalem, i Yudea ku Samaria ceke, man nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu.” (Tic. 1:8; Luka 24:46-48) I ng’eye nyanok, judong dini mi Juyahudi gimaku jakwenda Pethro giku jakwenda Yohana e giterogi i wang’ Sanedrini, man ging’olo ni jumaco maeno nia gijig nirweyo, gisendogi bende. (Tic. 4:18, 21) Jakwenda Pethro giku jakwenda Yohana gitimo ang’o?
12. Nimakere ku Tic mi Jukwenda 4:29, 31, julub gitimo girang’o?
12 Pi masendi ma judong dini mi Juyahudi ginyayu, Pethro giku Yohana giwacu kumae: “Tek etie lembe m’atira i wang’ Mungu nia wawinj wun kakare niwinjo Mungu, wung’ol wun. Wan re wacopo weko ngo niweco iwi gin ma waneno man ma wawinjo.” (Tic. 4:19, 20) Kinde ma jugonyo Pethro giku Yohana, julub girwo ku dwandgi ma tek i bang’ Yehova, ma rwone ujengere iwi timo yeny pare. Girwo kumae: “Kony jutic peri kara gimediri niyero lembe peri ku tegocwiny ceke.” Yehova udwoko wang’ rwo m’uai kud i adundegi.—Som Tic mi Jukwenda 4:29, 31.
13. Waromo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Jin-hyuk?
13 Wacopo lubo lapor mi julub nwang’u wabemedara nirweyo kadok i saa ma judong ng’om ging’olo nia wajig nirweyo de. Wakewecu pir umego Jin-hyuk, ma jugam jutwiyo pilembe ekwero nimondo i lemgamba. I kol kuca, jumiyo ire tic mi konyo jukol moko ma jukoyogi kendgi man jukwero ire nia kud ewec iwi lembe mi Biblia ento ewec kende kende iwi lembe m’uneno tic ma jumiyo i kore. Erwo pi nikwayu tegocwiny man bodho mi weco iwi lemandha saa moko ci ma tek kare unen ire. (Tic. 5:29) Eyero kumae: “Yehova udwoko wang’ rwo para, emiyo ira tegocwiny man rieko mi caku ponji mi Biblia dupa mi dakika abic i dhugola ma tung’ tung’ mi otkol. Uthienone, akiewo barua m’acopo dok miyo ni jukol wada i nindone m’ulubo.” Calu Jin-hyuk, wan bende waromo kwayu tegocwiny man rieko ma nwang’u watie ku genogen nia Yehova bikonyowa pi nitimo tic mwa mi lembanyong’a.
14. Ang’o ma copo konyowa ka wabekadhu kud i peko? (Zaburi 37:3, 5)
14 Kway Yehova ukonyi inyeg ku peko peri. Ju ma dupa m’i kindwa ubenyego ku peko mi twoyo kunoke peko mi paru, mi wedi migi m’utho, peko mi ot, ragedo, kunoke peko mange. Man lembe ma calu ve thong’om ku lwiny uketho niciro pekone ma pol udoko tek nisagu. Kor ni Yehova kite m’ibewinjiri ko i andha. Kor ire lembe peri tap calu m’iromo koro ni jarimbi moko ma ceng’ini. Bed ku genogen nia Yehova bitimo lembe moko pi nikonyi.—Som Zaburi 37:3, 5.
15. Rwo copo konyowa nenedi niciro “kinde ma wabenwang’ara ku masendi”? Kemii lapor.
15 Nimediri nirwo bikonyowa ‘niciro kinde ma wabenwang’ara ku masendi.’ (Rum. 12:12) Yehova ung’eyo lembe ma jutic pare gibekadhu kud i iye, “ebiwinjo ywak migi bende.” (Zab. 145:18, 19) Nyamego Kristie ma tie jayab yo ma oro pare 29 unwang’u nia eno tie lemandha. Rek kumeni, enwang’ere ku twoyo moko ma pek. Lembene unyayu apidacwiny lee i iye. I ng’eye elund ewinjo nia junwang’u min utie ku twoyo ma binege. Kristie uyero kumae: “Abed arwo i bang’ Yehova lee nia emii ira tego m’atie ku yenyne kubang’ ceng’. Abed aii nilubo program para mi lembe mi tipo, niwacu abed acidho i coko man abed atimo ponji para ma segi.” Emedo kumae: “Rwo ukonya niciro i saa mi peko maeno. Ang’eyo nia Yehova ubino nuti kuda saa ceke, man eno ubino ira ni jukocwiny mi tuko de ngo. Kadok twoyo para uthum ungo ndhundhu nica de, re Yehova udwoko wang’ rwo para m’emiyo ko ira kwiyocwiny mir adunde.” Wiwa kud uwil zoo de nia “Yehova ung’eyo ayi mi bodho kud i amulaic ju ma gimoko kikiki i kume.”—2 Pet. 2:9.
Pi niceriri i wang’ abidhe, (1) kway kony i bang’ Yehova nikadhu kud i rwo, (2) tii nimakere ku rwo perine, man (3) dwok winjiri peri kude udok tek (Nen udukuwec mir 16-17)
16. Pirang’o watie ku yeny mi kony pa Yehova pi nicerara i wang’ abidhe?
16 Kway Yehova ukonyi iceriri i wang’ abidhe. Calu ma watie ku kum mi dubalaga, ukwayu saa ceke wabed wanyeg i dhu abidhe mi timo lembe ma rac. Sitani ubetimo tego ma lee kara edwok anyego maeno udok iwa tek nisagu. Yo acel m’eii ko ninyotho paru mwa utie nikadhu kud i galuwang’ ma cuu ngo. Galuwang’ ma kumeno copo pong’o rieko mwa ku paru ma cuu ngo, niwacu paru ma romo nyotho adundewa man ma romo cwaluwa i dubo ma pek.—Mark. 7:21-23; Yak. 1:14, 15.
17. Wacopo tiyo nenedi nimakere ku rwo mwa mi uro abidhe? (Nen bende cal.)
17 Watie ku yeny mi kony pa Yehova kan ubekwayere nia wavoy abidhe mi timo lembe ma rac. I rwo mi lapor, Yesu uroyo lembe moko ma jucikiri nikwayu. Eyero kumae: “Kud iketh wapodh i abidhe ento bodhwa kud i cing’ ng’atu ma rac.” (Mat. 6:13) Yehova ubemito ekonywa, re wacikara nikwayu konyne i bang’e. Wacikara bende nitimo lembe nimakere ku rwo mwane. Kwayu watim tego waur nisomo man niwinjo paru ma reco m’unyay i ng’om pa Sitani. (Zab. 97:10) Wacopo pong’o wiwa ku paru ma beco nwang’u wabesomo man wabeponjo Biblia. Nibedikiri i coko man i tic mi lembanyong’a de bigwoko paru mwa. Yehova de ulund ung’olo nia ebiweko ngo jubidhwa nisagu ma waromo ciro.—1 Kor. 10:12, 13.
18. Wan ceke watie ku yeny mi timo ang’o i lembe m’uneno rwo?
18 Ng’atuman m’i kindwa utie ku yeny mi rwo lee pi nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova i kind nindo maeni mi kajik ma peko lee i iye. Bed ikoy saa kubang’ ceng’ mi berwo kud adundeni ceke. Yehova ubemito ‘wakonj adundewa woko i wang’e’ i rwo. (Zab. 62:8) Pak Yehova man ifoye pi lembe ceke m’etimo, kwaye emii iri tegocwiny i tic mi lembanyong’a, kwaye ekonyi inyeg ku peko moko ci, man iceriri i wang’ abidhe moko ci m’icopo nweng’iri ko. Kud iwek piny moko kunoke ng’atu moko ci uceri ku nirwo i bang’ Yehova wang’ ma pol. Dong’ Yehova bedwoko wang’ rwo mwa nenedi? Wabineno penji maeno ma pire tek i thiwiwec m’ulubo.
WER 42 Rwo pa jaratic pa Mungu
a Wabemito rwo mwa ubed calu barua ma mulo adunde jarimbwa moko ma ceng’ini. Re, etie yot ungo saa ceke ning’iewo saa pi rwo. Man eromo bedo tek ning’eyo lembe m’ukwayu jurwo pire. Thiwiwec maeni biweco iwi lembe ma pigi tek maeno ceke.