Wetaem Yu Save Stat Mo Yu Save Talem Wanem
ILUK olsem plante papa mama we oli wantem tijim gud pikinini blong olgeta, oli ting se oli save eksplenem ol samting long seks taem oli wokbaot long bus wetem pikinini blong olgeta we i gat 13 yia blong hem. From we oli sem blong tokbaot samting ya, ale oli eksplenem long olgeta kwiktaem nomo, ating 10 menet olsem. Be samting ya i no naf, mo plante taem, oli mekem olsem taem ol pikinini oli bigwan finis, nao i let finis. Plante taem wan gudfala papa no mama i talem se: “Bighaf blong olgeta samting we mi traem talem long hem, i luk olsem we hem i save olgeta ya finis.”
?Olsem wanem? ?I gat wan rod we i moa gud blong tijim olgeta long impoten samting ya? Sipos i olsem, ?wetaem ol papa mama oli save stat, mo oli save mekem mo talem wanem?
Kolosap afta we bebi i bon, i waes we yu yu putum faondesen long ol bigfala tijing ya. Sipos yu stat taem pikinini ya i yang, yu yu save givim ol save ya long kwaet fasin. Mo tu yu yu save talem smol save nomo wantaem blong hem i save kasem mining blong olgeta.
Taem ol papa mama oli mekem pikinini blong olgeta i swim, oli save tijim olgeta long ol defren haf blong bodi. Oli save talem se: “Hemia i jes blong yu . . . hemia bel blong yu . . . hemia ni blong yu.” ?Be from wanem yu yu stap tokbaot bel blong hem mo yu godaon wantaem long ni? ?I gat wan samting long medel we hem i mas sem from? ?Samting ya i blong hem nomo? No gat. I tru, yumi no mas yusum ol doti tok we ol man oli talem blong tokbaot ol tabu ples ya. Be yu save talem nomo “samting blong man” no “samting blong woman.” Olsem ol narafala samting we hem i wokem, God i talem se tufala samting ya tu oli “gud tumas.”—Jenesis 1:31, NW; 1 Korin 12:21-24.
Samtaem biaen, ating taem pikinini i luk yu no narafala i jenisim napkin blong wan bebi, yu save talem wetem respek se ol boe oli gat prapa samting blong olgeta mo ol gel oli gat prapa samting blong olgeta. Long gud fasin, yu save eksplenem se ol samting ya oli blong olgeta nomo, oli tabu. Hem i save tokbaot ol samting ya long famle nomo, be hem i no save tokbaot olgeta wetem ol narafala pikinini no ol man we oli no memba blong famle.
Olsem nao, yu save eksplenem plante samting bifo yu yu save sem blong tokbaot olgeta. Stat taem oli smol nomo, mo lelebet lelebet taem pikinini blong yu i save kasem moa save, yu save ademap sam moa samting.
Eksplenem Fasin Blong Bonem Pikinini
Taem wan pikinini i kasem tri no faef yia,a hem i save stat askem kwestin blong save olsem wanem hem i bon. Hem i save askem se: “?Ol bebi oli stat olsem wanem?” Yu save ansa olsemia: “Yu yu gru long wan hot mo sef ples insaed long bel blong mama.” Ating hemia nomo i naf blong ansa long kwestin blong hem. Samtaem biaen, hem i save askem se: “?Olsem wanem ol bebi oli kamaot long bel?” Yu yu save ansa se: “God i mekem wan spesel ples long bodi blong mama we i save open blong bebi i kamaot.” Wan yang pikinini i no save tingting dip longtaem. From samting ya, ol ansa blong yu oli mas isi. Yu save givim ol save ya sloslou, i no plante wantaem, nao biaen yu save givim sam moa save bakegen.
Sipos ol papa mama oli lukaot gud, bambae oli save faenem plante rod blong tijim pikinini blong olgeta. Sipos wan famle i mas karem wan bebi, wan mama i save talem olsem: “I luk olsem kolosap nao bambae anti Susan i gat wan bebi—mi mi bigwan olsemia sam wik bifo yu yu bon.” Taem wan smol brata no sista i bon, long plante manis yu gat jans blong tijim pikinini blong yu. Evriwan i save harem gud from.
Samtaem biaen, ating pikinini i save askem se: “?Bebi i stat olsem wanem?” Yu save ansa olsemia: “Wan ‘sid’ blong papa i mas joen wetem wan smosmol ‘eg’ long bel blong mama. Mo wan bebi i stat blong gru, i olsem wan sid we yu yu planem long graon nao bambae hem i gru i kam wan flaoa no wan tri.” Wan narafala taem, pikinini i save askem se: “?Olsem wanem sid blong papa i go insaed long mama?” Wetem fasin respek yu save talem se: “Yu yu save finis wan boe i olsem wanem. Hem i gat samting blong hem. Wan mama i gat wan hol daon long bodi blong hem we samting blong man i save go insaed long hem. I olsem we man i planem sid. God i mekem yumi long fasin ya blong ol bebi oli save gru long wan naes mo hot ples gogo oli bigwan i naf mo oli save kamaot long bel blong mama mo laef olgeta nomo. !Nao wan naesfala nyu bebi i bon!” Taem yu toktok, yu save soemaot olsem wanem God i gat nambawan fasin blong wokem ol samting ya.b
Yu no mas mekem eskyus blong no ansa long kwestin blong hem, olsem we yu talem wetem fasin sem se: “Bambae mi talem samting ya taem yu yu bigwan i naf.” Fasin ya i save pulum hem blong traem faenem ansa, mo blong lukaot ansa long ol man we oli no save ansa long klia fasin. Wan pikinini we i naf blong putum wan kwestin, i naf tu blong kasem save long wan ansa we i isi mo i gat respek long hem. Sipos yu yu no ansa long wan kwestin blong hem, samting ya i save spolem tingting blong hem mo hem i no moa save go long yu blong askem kwestin.
?Eli Olsem Wanem?
Plante papa mama oli ting se ol pikinini blong olgeta oli mas kasem save long ol samting ya bifo we oli statem skul. Long ples ya, ol pikinini oli no save givim stret save long saed ya.
Wan bubu man i eksplenem se: “Mi neva askem kwestin. Be taem mi kasem sikis yia blong mi, papa blong mi i ting se i stret taem blong eksplenem ol bebi oli stat olsem wanem. Hem i talem se taem man mo woman tufala i slip tugeta, samting ya i save mekem wan pikinini. Fasin ya i stret nomo, i olsem taem man i kakae. Be God i talem se ol man nomo we oli mared oli save slip tugeta. Olsem nao, i save gat wan mama mo wan papa we i laekem pikinini blong olgeta mo i lukaot gud long hem.” Bubu ya i ademap tok ya se: “Hem i eksplenem samting ya long stret taem blong hem. Long taem ya mi luk finis sam yang boe we oli gat sikis yia we oli dro sam doti pija mo oli laf long olgeta. Be mi mi no kasem save long mining blong ol pija ya.”
I tru, yu no mas eksplenem ol samting ya olsem wan samting blong sem, be olsem wan samting we i tabu. Yu save talem long hem bakegen se hem i wan tok haed we i stap long famle nomo, nao hem i no mas tokbaot ol samting ya wetem narafala. Sipos pikinini blong yu i no folem rul ya, long gudfala fasin yu save talem long hem se: “!Shhh! Rimemba hemia i tok haed blong yumi. Yumi save tokbaot hem long famle nomo.”
I No Wan Samting Blong Sek From
Ating sam man we oli ridim magasin ya oli sek we mifala i tokbaot samting ya. Sipos i olsem, yu yu save tingbaot se plante yangfala papa mama oli wantem save wan gudfala fasin blong eksplenem ol samting ya long ol pikinini blong olgeta. I moa gud we oli lanem ol samting ya long wan gudfala ples we lav i stap long hem, olsem long famle. Yes, samting ya i moa gud bitim rod we plante papa mama oli folem bifo, hemia blong lanem ol doti samting afsaed long famle.
Sipos yu rili lesin mo sipos yu yu ansa long ol kwestin wetem ol isi tok mo fasin respek, bambae i isi moa long pikinini blong yu blong kam long yu mo askem ol narafala kwestin we bambae hem i nidim blong save.
[Ol Futnot]
a Ol pikinini oli defren wanwan. Olsem nao, taem magasin ya i tokbaot yia blong ol pikinini, hem i wantem soemaot nomo olsem wanem lelebet lelebet ol papa mama oli save tijim ol pikinini.
b Buk ya ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi? i tokbaot samting ya mo plante narafala fasin blong trenem pikinini mo advaes long saed blong famle laef. Yu yu save askem buk ya long ol man we oli karem magasin ya long yu, no yu save raet long ol man we oli wokem magasin ya long adres we i stap long pej 5.
[Tok blong pija long pej 6]
Taem kolosap wan bebi i bon, samting ya i wan jans blong givim wan gudfala tijing