!Lukaot Trufala Pis Mo Traehad Blong Kasem!
“Man we i wantem gudfala laef, we i wantem haremgud evri dei nomo, . . . hem i mas tanem baksaed long ol nogud fasin mo mekem ol gudfala fasin. Hem i mas lukaot pis mo traehad blong kasem.”—1 PITA 3:10, 11, NW.
1. ?Plante man oli save wanem tok blong Aesea we i sua blong kamtru?
“BAMBAE olgeta oli tekem hama, oli tanem ol naef blong faet blong olgeta oli kam aean blong brekem graon long garen, mo ol spia blong olgeta oli kam sisis blong katem han blong tri. Bambae wan nesen i no leftemap naef blong faet agens long narafala nesen, mo bambae oli no moa lanem fasin blong faet.” (Aesea 2:4) Nating se oli raetem vas ya kolosap long hedkwota blong Yunaeted Nesen long Nyu Yok, grup ya i no mekem ol tok ya oli kamtru nating. Be, tok blong Jeova God i no save mestem, taswe tok ya i sua blong kamtru.—Aesea 55:10, 11.
2. Folem Aesea 2:2, 3, ?wanem “i mas hapen long laswan haf blong ol dei”?
2 Ol tok we yumi ridim long Aesea 2:4 oli haf blong wan nambawan profet tok, wan profet tok long saed blong trufala pis, we i stap kamtru stret long taem blong yumi. Bifo we profet tok ya i talem se bambae i no moa gat ol faet mo ol tul blong faet, hem i talem se: “I mas hapen long laswan haf blong ol dei, se bigfala hil blong haos blong Jeova bambae i stanap strong antap long ol bigfala hil, mo tru, bambae hem i kam hae moa i bitim ol hil, mo ol nesen oli mas kam wanples long hem, we oli fulap. Mo tru ya, plante man bambae oli go, mo oli talem se: ‘Yufala i kam, bambae yumi go antap long bigfala hil blong Jeova, long haos blong God blong Jekob. Mo hem bambae i tijim yumi long ol fasin blong hem, mo bambae yumi wokbaot long ol rod blong hem.’ From we bambae loa i kamaot long Saeon, mo tok blong Jeova bambae i kamaot long Jerusalem.”—Aesea 2:2, 3.
Ol Man Oli Save Kam Ol Man We Oli Gat Pis
3. ?Olsem wanem wan man blong rao i save jenis, i kam wan man we i mekem pis?
3 Makem se, ol man ya we bambae oli traehad blong kasem pis, fastaem oli mas kasem tijing long saed blong ol rod blong Jeova. Sipos wan man i obei long tijing blong Jeova, ol tingting mo fasin blong hem oli save jenis. Olsem nao, wan man blong rao i save kam wan man we i gat pis. ?Olsem wanem jenis ya i save kamtru? Rom 12:2 (NW) i talem se: “Yufala i no moa mas folem fasin blong naoia, be yufala i mas mekem tingting blong yufala i kam nyuwan blong jenisim fasin blong yufala. Ale bambae yufala nomo i luksave ol samting we God i wantem, we ol samting ya oli gud, oli mekem man i glad, mo oli stret gud olgeta.” Yumi mekem tingting blong yumi i kam nyuwan, no mekem i go long wan narafala rod, taem yumi fulumap hem wetem ol rul mo loa blong Tok blong God. Sipos yumi stadi Baebol oltaem, samting ya bambae i halpem yumi blong mekem jenis ya, mo bambae yumi kam naf blong luksave wanem samting Jeova i wantem yumi blong mekem. From samting ya, yumi luk klia rod ya we yumi mas wokbaot long hem.—Ol Sam 119:105.
4. ?Olsem wanem blong putum nyufala fasin blong laef we i gat pis long hem?
4 Trutok blong Baebol i save jenisim tingting, be i no hemia nomo. Hem i save jenisim ol fasin mo laef blong yumi tu. Hem i save halpem yumi blong mekem wanem we aposol Pol i talem se: “Yufala i mas sakem olfala fasin blong laef blong yufala we yufala i stap folem bifo, mo we i stap kam nogud, from we i stap mekem yufala i wantem tumas ol samting we oli blong gyaman nomo. Mo yufala i mas kam olsem nyufala man, from paoa we i stap wok long tingting blong yufala. Mo . . . yufala i mas putum nyufala fasin blong laef we God i wokem olsem we hem i wantem. Fasin ya i kamaot long trufala stret fasin mo fasin blong obei long hem oltaem.” (Efesas 4:22-24, NW) Paoa we i pusum tingting blong yumi i stap insaed long yumi. Paoa ya i stap jenis mo i stap kam strong moa taem lav we yumi gat long Jeova mo ol loa blong hem, i stap gru. Samting ya i mekem se yumi kam ol man long saed blong speret mo ol man we oli gat pis.
5. ?Olsem wanem “nyufala loa” ya we Jisas i givim long ol disaepol blong hem i mekem se pis i stap long medel blong olgeta?
5 Tijing we Jisas i givim long ol disaepol blong hem long ol laswan haoa bifo we hem i ded, i soem se yumi nidim blong mekem jenis ya. Hem i talem se: “Mi mi givim wan nyufala loa long yufala, se ‘Yufala i mas laeklaekem yufala.’ Olsem we mi mi laekem yufala, ale long sem fasin, yufala i mas laeklaekem yufala. Nao from we yufala i stap laeklaekem yufala, bambae olgeta man oli luksave se yufala i man blong mi.” (Jon 13:34, 35) Lav ya we Kraes i bin soemaot, mo we i stanap long fasin ya blong no tingbaot yumi wan nomo, i joenem ol disaepol oli kam wan nomo stret. (Kolosi 3:14) Olgeta nomo we oli rere blong bilif long “nyufala loa” ya mo folem hem long laef blong olgeta, bambae oli kasem pis ya we God i promes blong givim. ?I gat sam man we oli stap haremgud long pis ya naoia?
6. ?From wanem ol Wetnes blong Jeova oli gat pis, be ol man blong wol oli no gat?
6 Ol Wetnes blong Jeova oli traehad blong soem lav long kampani blong ol brata blong olgeta long olgeta ples blong wol. Oli kamaot long olgeta kantri blong wol, be oli no joen long ol rao blong wol, nating se ol man blong politik mo skul oli mekem i strong tumas long olgeta. Olsem wan grup we i joengud, Jeova i stap tijim olgeta, mo oli gat pis. (Aesea 54:13) Oli no joen nating long ol rao blong politik, mo oli no mekem faet. Samfala we oli gat raf fasin bifo, oli livim fasin ya. Oli kam ol Kristin man we oli laekem pis, from we oli folem fasin blong Jisas Kraes. Wetem fulhat blong olgeta, oli folem advaes ya blong Pita se: “Man we i wantem gudfala laef, we i wantem harem gud evri dei nomo, hem bambae i no moa tok nogud, hem bambae i no moa gyaman. Be hem i mas tanem baksaed long ol nogud fasin mo mekem ol gudfala fasin. Hem i mas lukaot pis mo traehad blong kasem.”—1 Pita 3:10, 11, NW; Efesas 4:3.
Olgeta We Oli Stap Traehad Blong Kasem Pis
7, 8. Talem eksampel blong sam man we oli livim fasin blong faet mo oli lukaot trufala pis. (Talem sam narafala store we yu save long olgeta.)
7 I gat eksampel blong Rami Oved. Bifo, hem i wan bigman blong wan spesel grup we i agensem ol man we oli sakem bom from politik. Hem i kasem trening blong kilim i ded ol enemi blong hem. Hem i bilif strong se kantri blong hem Isrel i moagud i bitim ol narafala kantri, go kasem dei we hem i faenemaot se ol man Jyu oli no wantem we hem i mared wetem woman we hem i laekem. Oli no wantem, jes from we woman ya i blong Esia, hem i wan hiten woman. Ale Rami i stat lukaotem trutok insaed long Baebol. Biaen, hem i faenem ol Wetnes blong Jeova. Taem hem i stadi Baebol wetem ol Wetnes, hem i luksave se hem i no moa save joen long krangke grup we i leftemap kantri blong hem antap long ol narafala kantri. Kristin lav i minim se hem i mas livim fasin blong faet mo ol tul blong faet, mo lanem blong laekem ol man blong evri laen. !Hem i sapraes tumas taem hem i kasem wan gudfala leta we i stat wetem ol tok ya “Rami, brata blong mi”! ?From wanem hem i sapraes? From we woman we i raetem leta ya hem i wan Wetnes blong Palestaen. Rami i talem se: “I olsem wan samting we mi no save bilif long hem, from we bifo, ol man Palestaen oli ol enemi blong mi, be naoia, wan long olgeta i stap kolem mi ‘Brata blong hem.’ ” Naoia, Rami wetem waef blong hem tufala i stap traehad blong kasem trufala pis long rod we God i agri long hem.
8 Wan narafala eksampel, hemia Georg Reuter. Hem i bin wok long ami blong Jemani we i kam insaed long Rasia long Namba Tu Bigfala Faet blong Wol. I no longtaem, hem i luksave se bigfala plan blong Hitler blong rulum wol ya i olsem wan gyaman samting nomo. Taem hem i kambak long faet, hem i stat stadi Baebol wetem ol Wetnes blong Jeova. Hem i raetem se: “Saye, naoia ol samting oli kam klia long tingting blong mi. Mi luksave se olgeta blad we i ron long ol faet we man i mekem, hemia i no fol blong God . . . Mi kasem save se stampa tingting blong hem, i blong putum paradaes long ful wol, mo bambae hem i karem ol blesing we oli stap olwe, oli kam long ol man we oli obei. . . . Hitler i bin tokflas long saed blong ‘Rul Blong Wan Taosen Yia’ blong hem, be hem i rul blong 12 [yia] nomo—!mo ol frut we oli kamaot long rul ya oli nogud tumas! I no Hitler be Kraes . . . we hem i naf mo we hem i sua blong rul blong wan taosen yia antap long wol ya.” Blong kolosap 50 yia nao, Georg i bin mekem wok blong prij fultaem olsem wan man blong karem trufala pis i go long ol narafala.
9. ?Olsem wanem store blong ol Wetnes blong Jeova long Nasi Jemani i pruvum se oli no fraet mo oli gat pis?
9 Long Jemani, long taem blong rul blong ol Nasi, ol Wetnes blong Jeova oli holemstrong long bilif blong olgeta mo oli no joen nating long faet. Bitim 50 yia biaen, fasin ya i stap yet wetem olgeta olsem wan pruf we i soem se oli laekem God tumas mo oli laekem pis tu. Holokos Memoriol Musium we i stap long Wasington, D.C., long Yunaeted Stet, i wokem wan buk we i talem se: “Ol Wetnes blong Jeova oli stanap strong taem ol Nasi we oli rul oli mekem i nogud tumas long olgeta. . . . Oli winim respek blong plante man raonabaot long olgeta, from fasin no fraet we bighaf long olgeta oli soemaot, taem oli no wantem [lego skul blong olgeta], nating se ol man long ol rabis kalabus blong Nasi oli mekem olgeta oli harem nogud tumas, oli mekem ol raf fasin long olgeta, mo oli kilim sam long olgeta i ded.” Buk ya i gohed olsem se: “Taem ol man oli stap kam fri long ol rabis kalabus ya, ol Wetnes blong Jeova oli gohed blong mekem wok blong olgeta yet, oli stap wokbaot long medel blong ol man ya we oli laef i stap, blong traem pulum olgeta blong joen long skul blong olgeta.”
Wan Jenis We i Bigwan Moa
10. (a) ?I mas gat wanem bigfala jenis i kamaot blong mekem trufala pis? (b) ?Olsem wanem buk blong Daniel i tokbaot jenis ya?
10 ?Samting ya i minim se ol Wetnes blong Jeova oli bilif se oli save putum pis long ful wol, sipos oli pulum bighaf long ol man blong folem Kristin fasin blong no moa joen long faet? !No gat! Blong putum pis long wol, i nidim wan jenis we i bigwan moa. ?Wanem jenis ya? Rul blong Kingdom blong God i mas tekem ples blong rul blong man we i seraotem ol man, i strong tumas long ol man, mo i raf tumas. Hemia Kingdom ya, we Jisas i tijim ol man blong hem blong prea from. (Matyu 6:9, 10) ?Be olsem wanem jenis ya bambae i kamaot? Long wan drim we God i givim, profet Daniel i kasem save se long ol las dei, Kingdom blong God, we i olsem wan bigfala ston we ‘ol man oli no katem,’ bambae i smasem wan bigbigfala aedol. Aedol ya i minim ol politik paoa blong man we oli rul long wol. Biaen, Daniel i talemaot se: “Long taem blong ol king ya, God blong heven bambae i stanemap wan kingdom we neva i save brokdaon. Mo bambae kingdom ya i no save go long han blong narafala nesen. Bambae hem i smasem mo i finisim olgeta kingdom ya, mo hem nomo bambae i stanap olwe.”—Daniel 2:31-44.
11. ?Long wanem rod bambae Jeova i mekem jenis ya we yumi nidim blong kasem pis?
11 ?From wanem bigfala jenis ya bambae i kamaot long wol? From we Jeova i bin promes se bambae hem i klinim wol ya, mo bambae hem i tekemaot olgeta we oli stap mekem hem i kam doti mo spolem hem. (Revelesen 11:18) Jenis ya bambae i kamaot taem Jeova i mekem wan faet long stret fasin agens long Setan mo rabis wol blong hem. Yumi ridim long Revelesen 16:14, 16, se: “Trifala devel ya, trifala i nogud tumas, mo trifala i gat paoa blong mekem ol saen blong soemaot paoa blong trifala. Nao trifala i go luk ol king blong evri ples long wol blong tekem olgeta oli kam wanples, blong oli mekem faet long bigfala Dei blong God ya we i gat olgeta paoa. Nao trifala devel ya, trifala i tekem ol king oli kam wanples long ples ya we long lanwis blong ol man Isrel oli talem se ‘Amageden’ we i min se ‘Bigfala Hil long Megido.’ ”
12. ?Bambae Amageden i olsem wanem?
12 ?Bambae Amageden i olsem wanem? Hem i no wan nyuklia faet no wan bigfala trabol we ol man nomo oli mekem i kamaot. No gat. Hem i wan faet we God bambae i mekem blong finisim ol faet blong man mo spolem olgeta we oli wantem mekem ol faet olsem. Hemia wan faet we God bambae i mekem blong karem trufala pis i kam long olgeta we oli laekem pis. Yes, Amageden i stap kam olsem Jeova i wantem. Bambae hem i no let. Profet blong God Habakuk i raetem se: “Vison ya bambae i kamtru long stret taem blong hem nomo. Bambae hem i hareap blong kasem en blong hem, mo hem i no save gyaman. Nating sipos hem i tektaem, be yu mas rere. From we bambae hem i kamtru. Hem i no save let.” (Habakuk 2:3) Maet yumi ol man i stap harem se Amageden i let finis, be Jeova i stap folemgud program blong hem. Bambae Amageden i kasem wol ya long stret taem we Jeova i makemaot finis.
13. ?Bambae God i mekem wanem long Devel Setan, we i stampa blong ol trabol?
13 !Bigfala faet ya bambae i mekem rod blong trufala pis i kamtru! Be blong mekem se trufala pis i save kamtru fulwan, wan narafala samting i mas hapen. Hemia se, man ya we hem i stampa blong fasin seraot, fasin blong no laekem narafala man, mo ol trabol, i mas lus. Hemia nao nekiswan samting we ol profet tok blong Baebol oli talem se bambae i hapen. Setan, man ya we hem i stampa blong ol faet mo ol gyaman toktok, bambae i go kalabus long bigfala hol ya we i godaon we i godaon. Aposol Jon i lukluk samting ya long wan vison we hem i olsem wan profet tok tu, long Revelesen 20:1-3: “Mi luk wan enjel we i aot long heven i kamdaon. Long han blong hem, hem i stap holem ki blong lokem bigfala hol ya we i godaon we i godaon olgeta, mo i stap holem wan bigfala jen. Nao hem i holem bigfala algita ya, we i snek ya blong bifo, we nem blong hem ‘Setan,’ no ‘Man we i stap agensem man.’ Nao i fasem hem long jen ya blong i stap wan taosen yia, nao i sakem hem i go long bigfala hol ya, mo i lokem doa blong hol. Mo i putum mak long doa ya blong bambae man i no openem, blong bambae algita ya i no moa gyaman long ol man, blong pulum olgeta oli go krangke, gogo wan taosen yia i pas.”
14. ?Olsem wanem yumi save eksplenem samting we Jeova bambae i mekem agensem Setan?
14 Samting ya i no wan drim, hem i wan promes blong God. Baebol i talem se: “God i no save gyaman.” (Hibrus 6:18) Taswe Jeova i save talem tru long profet Jeremaea se: “ ‘Mi mi Jeova, we mi stap soemaot lav mo kaengud fasin long ol man long wol ya. Mi stap jajem man long fasin we i stret mo mi stap mekem stret fasin oltaem. From we mi mi laekem tumas ol fasin olsem,’ hemia tok blong Jeova.” (Jeremaea 9:24) Jeova i folem stret fasin oltaem, mo hem i jajem man long stret fasin, mo hem i laekem tumas pis ya we bambae hem i putum long wol ya.
Rul Blong Prins Blong Pis
15, 16. (a) ?Jeova i jusum hu blong rul olsem King? (b) ?Olsem wanem Baebol i tokbaot rul blong hem, mo hu bambae i rul wetem hem?
15 Blong mekem sua se olgeta we oli laef aninit long Kingdom blong Jeova bambae oli kasem trufala pis, hem i putumap trufala Prins blong Pis, Jisas Kraes, blong rul long Kingdom ya, olsem Aesea 9:6, 7 i talemaot: “Wan pikinini i bon long mifala, mifala i kasem wan boe. Mo rul blong prins bambae i stap long solda blong hem. Bambae hem i karem nem ya se Nambawan Man blong Givim Advaes, Strong God, Papa blong Olwe, Prins blong Pis. Bambae bigfala rul blong hem olsem prins, mo pis, oli no save finis . . . Strong tingting blong Jeova blong ol ami nao, bambae i mekem samting ya i kamaot.” Man blong raetem Sam tu, i talemaot wan profet tok long saed blong rul blong Mesaea we i gat pis, i se: “Long taem blong hem, bambae stret fasin i kam bigwan long kantri mo mifala i gat gudfala laef oltaem, olsem we mun i stap oltaem.”—Ol Sam 72:7.
16 Mo tu, ol 144,000 brata blong Kraes we tabu speret i makemaot olgeta, bambae oli rul wetem hem long heven. Oli joen wetem Kraes, we Pol i tokbaot hem olsem se: “Bambae i no longtaem, God ya we i stampa blong pis blong yumi, hem i kilimdaon Setan olgeta, we bambae yufala i save go purumbut long hem. Hemia prea blong mi, we Jisas Masta blong yumi, hem bambae i stap givhan long yufala long gladhat blong hem.” (Rom 16:20) !Yes, bambae oli stap wetem Kraes long heven blong winim Devel Setan, man ya we i stampa blong ol faet!
17. ?Yumi mas mekem wanem blong kasem trufala pis?
17 Naoia kwestin i stap se, ?Yu mas mekem wanem blong kasem trufala pis? Trufala pis i save kamtru long rod we God i agri long hem nomo, mo blong kasem pis ya yu mas mekem sam samting. Yu mas bilif long Prins blong Pis mo lukluk i go long hem. I min se yu mas bilif long Kraes olsem Man blong Sevem no Pemaot ol sinman. Jisas hem wan i talem ol tok ya we ol man oli savegud long hem se: “God i laekem tumas ol man long wol, nao hem i givim mi, mi stret Pikinini blong hem, mi wan nomo we hem i gat, blong olgeta man we oli bilif long mi bambae oli no save lus, oli gat laef we i no save finis.” (Jon 3:16) ?Yu yu rere blong bilif long Jisas Kraes olsem Man ya we God i Yusum blong putum pis mo blong sevem ol man? I no gat wan narafala man aninit long heven we i save putum pis mo mekem promes se bambae pis ya i stap longtaem. (Filipae 2:8-11) ?From wanem? From we Jisas hem i Man we God i Jusumaot. Man ya we i bin wokbaot long wol blong karem mesej blong pis i go long ol man, hem i hae moa bitim ol narafala man we oli bin traem mekem olsem. ?Bambae yu yu lesin long Jisas mo folem eksampel blong hem?
18. ?Yumi mas mekem wanem blong folem ol tok blong Jisas long Jon 17:3?
18 Jisas i talem se: “Hemia laef ya we i no save finis, we man i save yu, we yu nomo yu God tru, mo we man i save mi ya, Jisas Kraes, we yu yu sanem mi mi kam.” (Jon 17:3) Naoia, hem i taem blong kasem stret save ya. Blong mekem olsem, yu mas go long ol miting blong ol Wetnes blong Jeova long Haos Kingdom. Ol miting ya bambae oli pusum yu blong serem save mo hop blong yu wetem ol narafala. Yu tu yu save kam wan man blong karem mesej blong pis blong God i go long ol narafala. Yu save gat pis naoia sipos yu trastem Jeova God, olsem Aesea 26:3 i talem long New International Version: “Bambae yu mekem se man we tingting blong hem i strong, bambae i stap gat pis we i stretgud olgeta from we hem i trastem yu.” ?Yu yu mas trastem hu? “Yufala ol man, yufala i mas trastem Jeova olwe, from we Ja Jeova i wan Bigfala Ston blong olwe.”—Aesea 26:4.
19, 20. ?Olgeta we oli stap lukaot pis mo traehad blong kasem naoia, oli save kasem wanem long fyuja?
19 Tekem disisen blong yu naoia, ale bambae yu save kasem laef we i no save finis long nyufala wol blong God we i gat pis long hem. Long Revelesen 21:3, 4, Tok blong God i promes long yumi se: “’!Yu luk! Naoia God i mekem ples blong hem wetem ol man. Hem bambae i stap oltaem wetem olgeta, nao olgeta bambae oli man blong hem. God bambae i kampani wetem olgeta, mo hem bambae i God blong olgeta. Hem bambae i ravemaot wora blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded mo man we i krae from ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo man i harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.” ?Hemia nao fyuja we yu yu wantem tumas, fyuja we i fulap long pis?
20 Ale, tingbaot ol promes we God i bin mekem. ‘Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Bambae oli harem gud, from we oli stap long pis, mo oli gat plante samting. Yu luklukgud man ya we i no gat poen mo makemgud fasin blong man we laef blong hem i stret, from we fyuja blong man olsem bambae i fulap long pis.’ (Ol Sam 37:11, 37) Taem yumi luk nambawan taem ya i kamtru, bambae yumi talem wetem bigfala tangkyu se, “!Yumi kasem trufala pis nao! !Tangkyu Jeova God, stampa blong trufala pis!”
?Yu Yu Save Eksplenem?
◻ ?Wanem samting i save halpem wan man blong jenisim ol tingting mo fasin blong hem?
◻ ?Olsem wanem ol Wetnes blong Jeova wanwan mo olsem wan grup, oli bin soemaot se oli laekem trufala pis?
◻ ?Jeova bambae i mekem wanem long olgeta we oli folem fasin blong no laekem nating narafala, mo fasin blong faet?
◻ ?Rul blong Prins blong Pis bambae i mekem wanem long ol man?
[Tok blong pija long pej 14]
I no Yunaeted Nesen we i mekem ol tok blong Aesea oli kamtru, be olgeta ya we oli obei long tijing blong Jeova
[Tok blong pija long pej 15]
Tufala man ya oli jenisim fasin blong tufala blong traehad blong kasem pis
Rami Oved
Georg Reuter
[Tok blong pija long pej 16]
Trufala pis bambae i kamtru aninit long rul blong Prins blong Pis