?From Wanem Sam Man Oli Yusum Ol Samting Blong Bifo Long Wosip?
LONG Napels, Itali. Traem tingbaot sipos yu stap long ples ya long ol yia we i ron biaen long 1700 K.T. George Berkeley we i wan waes man long fasin blong toktok long Aeris, i go long wan jyos haos long ples ya mo i stanap long fored long wan samting blong bifo we ol man ples ya oli stap yusum blong wosip. Hem i stap ting nating nomo long blad blong “San Gennaro,” wan Katolik “holi” Janewarias, we i stap kam olsem klia wora.
Napels i jenis lelebet long fasin ya . Eksampel, wan taem long ol yia we oli pas finis, nating se weta i nogud, be plante man oli kambak bakegen long jyos, mo wan merikel i kamaot. Kadinol ajbisop i lidim ol man oli karem blad blong “San Gennaro” we i kam olsem wora mo ol man oli klaphan long olgeta. Hemia wan narafala taem we blad blong “San Gennaro” i kamaot olsem wora. Ol merikel we oli ripotem se oli stap kamaot from samting ya we ol man oli stap yusum long wosip, i stat long ol yia we oli ron biaen long 1300.
Long wei blong Katolik jyos, samting blong ol dedman bifo, (tok ya i kamaot long Latin tok relinquere, i min se “livim wan samting biaen,”) hemia wan samting we wan haeman no wan man we oli ting se hem i tabu i livim biaen i stap taem hem i ded. Olsem wan buk (Dizionario Ecclesiastico) i makemaot se, ol samting blong bifo oli olsem “blong talem stret hemia, haf blong bodi no ol ases blong ol tabu man ya we oli ded finis, be long tingting blong ol man hem i samting we tabu man ya we i ded finis i stap yusum mo oli ting se i stret blong mekem wosip long hem.”
Pop i Sapotem
Plante man oli stap ona long olting blong ol dedman mo oli yusum long wosip from i luk olsem se ol merikel oli kamaot from. Mo tu plante man oli stap tinghae long ol samting ya from pop i stap sapotem.
I gat fo pop long laswan 70 yia we oli stap givim ful tingting long olting blong ol dedman bifo. Wan Katolik nyuspepa i soemaot se Pop Pius 12 i sem mak long Pop Pius 11, hem i stap “kipim olting blong dedman ya Lisieux wetem ol prapa samting blong hem.” Pop ya Pol 6 “i kipim wan fingga blong han blong aposol [Tomas] long desk blong hem,” mo pop Jon Pol 2 “i kipim sam haf bodi blong tabu Benedik mo tabu Andru long rum blong hem.”—30 giorni, Maj 1990, pej 50.
From fasin ya blong ol pop, yumi no sapraes blong luk se ol man oli wantem olting blong ol dedman blong oli kipim long haos blong olgeta no mekem ol man oli wosip long olgeta. Fasin olsem i stap kam antap. ?Be fasin blong wosip no givim ona long olting blong ol dedman bifo, God i glad long hem?
[Tok Blong Pija Long Pej 3]
Wan ‘relikweri’, hem i wan samting blong kipim olting blong ol dedman bifo
[Foto Credit line]
Courtesy of The British Museum