Fasin Blong Stanap Strong i Mekem Yumi Gohed
OLSEM JOSÉ MAGLOVSKY I TALEM
Taem polisman i holem han blong mi, mi lukaot papa blong mi. Be mi no save we oli bin tekem hem i go finis long polis stesen. Taem mi kasem longwe, ol polisman oli tekem olgeta buk blong mifala wetem ol Baebol blong mifala tu, mo oli putum olgeta ya long floa. Taem papa blong mi i luk samting ya, hem i askem se: “?Yufala i putum ol Baebol long floa?” Bigman blong ol polis i talem sore, afta hem i pikimap ol Baebol mo hem i putum olgeta antap long tebel.
?WANEM i mekem se mifala i kam long polis stesen? ?Mifala i bin stap mekem wanem? ?Mifala i stap long wan kantri we rul blong gavman i strong mo i no bilif long God, ale oli tekemaot ol Baebol long mifala? Blong ansarem ol kwestin ya, bambae yumi gobak long 1925, bifo we mi mi bon.
Long yia ya papa blong mi Estefano Maglovsky, mo mama blong mi Juliana, oli aot long ples we oli kolem long taem ya Yugoslavia mo oli muf i go long Brasil, blong stap long São Paulo. Nating se papa blong mi hem i wan man Protestan mo mama blong mi i skul Katolik, skul i no mekem se tufala i seraot. Olsem nao, ten yia biaen wan samting i mekem se tufala i kam wan ples long saed blong skul. Tawean blong Papa i givim long hem wan buklet, we i gat kala long hem, long Hangari lanwis. Hem i tokbaot ol ded man oli stap wea. Tawean blong Papa i kasem buklet ya olsem wan presen. Mo hem i askem papa blong ridim mo biaen blong talem tingting blong hem long ol haf blong buklet ya, antap moa long haf we i tokbaot “hel.” Papa i spenem ful naet blong ridim buklet ya bakegen mo bakegen. Mo long nekis dei, taem tawean blong papa i kam blong askem tingting blong hem, papa i talem se: “!Hemia nao Trutok!”
Smol Stat
Tufala i go lukaotem ol Wetnes blong Jeova, blong tufala i save lanem moa samting long saed blong ol bilif mo ol tijim blong olgeta, from we buklet ya i blong olgeta. Taem oli mitim ol Wetnes blong Jeova, sam memba blong famle blong mifala i stat blong storeyan long saed blong Baebol wetem ol Wetnes. Long sem yia 1935, oli statem wan Baebol stadi long lanwis blong Hangari, samwe eit man oli joen long hem. Mo stat long taem ya, i gat ol Baebol stadi long haos blong mifala oltaem.
Long 1937, afta long tu yia we papa i stadi long Baebol, hem i tekem baptaes mo hem i kam wan Wetnes blong Jeova. Hem i joen long wok blong prij long ol haos wanwan, mo tu oli putumap hem olsem wan man blong mekem wok mo blong lidim stadi. Hem i givhan blong stanemap faswan kongregesen long eria we oli kolem Vila Mariana long São Paulo. Biaen, Kongregesen ya i muf i go long medel blong taon ya mo oli kolem Sentrol Kongregesen. Ten yia biaen, oli stanemap namba tu kongregesen long eria blong Ypiranga, mo long ples ya oli putumap Papa olsem man blong mekem wok long kongregesen. Long 1954 oli stanemap namba tri kongregesen, long eria Moinho Velho. Long ples ya tu hem i man blong mekem wok long kongregesen.
Taem grup ya i kam strong moa, hem i stat blong givhan long wan grup we i kolosap, long São Bernardo do Campo. Jeova i blesem ol hadwok blong ol smol grup ya blong ol Wetnes long ol yia we oli pas. From samting ya namba blong olgeta i kam antap tumas. Ale, long 1994, i gat bitim 70,000 pablisa long 760 kongregesen long São Paulo mo long ol eria kolosap. Sore tumas, Papa i no stap laef blong luk fasin we namba blong ol man i go antap. Hem i ded long 1958, taem hem i gat 57 yia.
Mi Traehad Blong Folem Eksampel Blong Papa
Wan nambawan fasin blong papa blong mi, olsem ol narafala Kristin we oli bigman long saed blong speret, hemia fasin blong tekem ol man oli kam long haos. (Lukluk 3 Jon 1, 5-8.) From samting ya, mifala i gat jans blong tekem long haos Antonio Andrade mo waef blong hem mo boe blong tufala; oli aot long Yunaeted Stet wetem brata mo sista Yuille, blong kam long Brasil long 1936. Mo tu mifala i tekem long haos blong mifala tu misinari blong Skul blong Gilead, Harry Black mo Dillard Leathco. Long 1945, oli tu faswan misinari we oli sanem i go long Brasil. Plante narafala misinari oli kam biaen. Oltaem, ol brata mo ol sista ya oli stap leftemap tingting blong evriwan long famle blong mifala. Mi laekem tumas ol samting ya, mo blong givhan long famle blong mi, ale mi traehad blong folem eksampel blong papa blong mi, long saed blong fasin blong ol Kristin we oli tekem ol man oli kam long haos.
Long 1935, taem papa i lanem trutok, olsem fasbon boe mi stat blong folem hem long ol tiokratik wok blong hem, nating we mi gat naen yia nomo. Mifala evriwan i joen long ol miting wetem hem long Haos Kingdom we i stap long hedkwota blong ol Wetnes, long São Paulo long Rod blong Eça de Queiroz, Namba 141. Mi wantem tumas blong mekem wok blong Jeova from tijing mo trening we mi kasem long papa blong mi. Mo long 1940, mi givim laef blong mi long Jeova taem mi baptaes long wora, long Reva Tietê we naoia oli sakem fulap doti long hem. Hem i ron long medel blong taon blong São Paulo.
Kwiktaem mi lanem wanem ya wan pablisa we i prij oltaem blong talemaot gud nyus, we i stap planem mo putum wora long mesej blong trutok long ol narafala, mo i stadi Baebol wetem olgeta long haos. Tede taem mi luk ol plante taosen Wetnes we oli givim laef blong olgeta long Jeova long Brasil, mi glad tumas. From we mi save se hem i yusum mi blong halpem plante long olgeta ya, blong oli kasem save long trutok blong Baebol no blong mekem se fasin tangkyu blong olgeta long saed blong trutok ya i kam dip moa.
Long olgeta ya, mi halpem Joaquim Melo, we mi mitim hem taem mi prij long ol haos wanwan. Mi stap toktok long tri narafala man we oli lesin be oli no intres tumas. Be mi luk wan yangfala boe we i joen wetem mifala mo hem i lesingud. Taem mi luk we hem i intres, mi toktok wetem hem mo afta we mi givim wan gudfala Wetnes, mi invaetem hem long Buk Stadi blong Kongregesen. Hem i no kam long miting ya, be mi luk hem long Tiokratik Skul mo afta long taem ya, hem i joen oltaem long ol miting. Hem i gohedgud long saed blong speret, hem i tekem baptaes, mo long plante yia hem i mekem wok olsem wan elda we i goraon, wetem waef blong hem.
Afta i gat Arnaldo Orsi, we mi mitim long ples we mi wok long hem. Oltaem mi stap givim wetnes long wan man we mitufala i wok tugeta, be oltaem mi luk se wan yangfala man we i gat mustas i kam blong lesin. Ale, mi stat blong toktok stret long hem. Hem i kamaot long wan famle we i strong long saed blong Katolik, be hem i askem fulap kwestin long saed long ol samting olsem, fasin blong smok, blong lukluk ol rabis video, mo fasin blong plejudo. Mi soem long hem wanem Baebol i talem. Mo mi sapraes tumas, long nekis dei hem i invaetem mi blong kam luk olsem wanem hem i brekem paep blong hem, mo samting blong laetem sigaret wetem kros blong hem. Hem i smasem ol rabis video blong hem, mo hem i sevem mustas blong hem. Long smol taem nomo man ya i nyuwan olgeta! Mo tu hem i no moa plejudo mo hem i askem blong stadi Baebol wetem mi evri dei. Nating se waef mo papa blong hem oli stap agensem hem from, hem i gohedgud long saed long speret, from ol brata we oli stap kolosap long hem oli givhan long hem. Smol taem biaen, hem i tekem baptaes mo tede hem i wok olsem wan elda long kongregesen. Waef blong hem mo pikinini blong hem tu, oli akseptem trutok.
Joen Long Wok Blong Kingdom
Taem mi gat 14 yia blong mi, mi stat blong wok long wan kampani blong mekem pablisiti, mo mi lanem olsem wanem blong pentem ol saen. Wok ya i givhan bigwan, mo blong plante yia, long ol brata blong São Paulo mi nomo we oli yusum blong pentem ol kaen notisbod we oli werem olsem klos mo ol saen blong putum long rod we i talemaot ol pablik tok mo ol asembli blong ol Wetnes blong Jeova. Blong kolosap 30 yia, mi gat jans blong wok olsem wan man blong lukaot long Saen Dipatmen long asembli. Oltaem, mi sevem ol taem blong spel long wok blong mi, olsemia nao mi save wok long ol asembli, mo tu slip long ples blong asembli blong finisim pentem ol saen long stret taem.
Mi gat jans tu blong wok wetem trak blong Sosaeti we i karem ol laodspika, we i wan nyufala samting long taem ya. Mifala i mas putum ol buk blong mifala afsaed long wan smol samting we mifala i wokem. Mo taem trak we i karem laodspika i talemaot mesej we oli tepem, mifala i mas toktok long ol man we oli kamaot long haos blong olgeta, blong luk wanem samting i stap hapen. Narafala rod we mifala i yusum blong talemaot gud nyus blong kingdom hemia teprikoda, we mifala i save karem wetem mifala. Mo mi gat yet ol rikod we mifala i yusum blong soemaot ol buk blong Sosaeti. Olsem frut we i kamaot, mifala i givimaot fulap buk we oli tokbaot Baebol.
Long taem ya, ol man blong Katolik Jyos oli mekemap wan grup we i stap maj long ol rod blong São Paulo, plante taem wetem ol man we oli wokbaot long fored blong olgeta blong mekem se i no gat wan samting we i blokem rod. Wan Sande, mi mo Papa blong mi, mitufala i stap seremaot Wajtaoa mo Wekap long rod, taem wan bigfala grup blong ol man we oli stap maj, i kamtru. Papa i werem hat blong hem, olsem hem i mekem oltaem. Wan long ol man we i stap wokbaot long fored blong bigfala grup i singaot se: “!Tekemaot hat blong yu! ?Yu no luk we ol man we oli maj, oli stap kam?” Taem Papa i no tekemaot hat blong hem, moa man oli kam, oli pusum mifala i fas long windo mo oli mekem trabol long mitufala. Samting ya i pulum tingting blong wan polisman, we i kam blong luk wanem samting i stap hapen. Wan long ol man ya i holem han blong hem, mo i wantem toktok wetem hem. Polisman i talem long hem “!Tekemaot han blong yu long yunifom blong mi!” Mo hem i slapem han blong man ya. Ale, hem i askem se wanem i hapen. Man ya i eksplenem se Papa i no wantem tekemaot hat blong hem taem ol bigfala hif blong man i pas, mo hem i talem tu se: “Mi wan apostolik Roman Katolik.” Man ya i sek long ansa blong polis we i talem se: “?Yu yu talem se yu wan man Rom? !Ale gobak long Rom! Hemia Brasil ya.” Ale hem i lukluk mitufala, mo hem i talem se: “?Hu i stap long ples ya fastaem?” Taem Papa i ansa se mifala i fastaem, polisman i sanem man ya i go, mo hem i talem long mitufala blong gohed blong mekem wok blong mitufala. !Hem i stanap long saed blong mifala go kasem we ol man we oli maj oli pas evriwan —mo Papa i no tekemaot hat blong hem!
Ol samting olsem oli no stap kamaot plante taem. Be taem oli kamaot, oli leftemap tingting blong mifala, blong save se i gat sam man we oli bilif long stret fasin, long saed blong olgeta we oli smol nomo mo oli no leftemap Katolik Jyos.
Wan narafala taem, mi mitim wan yangfala we i soem intres mo hem i askem blong mi kambak bakegen long wik biaen. Taem mi gobak hem i soemaot kaen fasin long mi mo hem i askem long mi blong kam insaed long haos. !Mi sapraes tumas blong faenem wan grup blong ol yangfala we oli kam raon long mi, oli jikim mi mo oli traem blong mekem se mi kros! Samting i kam moa nogud, mo mi harem se bambae i no longtaem oli save faetem mi. Mi talem long hemia we i invaetem mi se, sipos wan samting i hapen long mi, hem i fol blong hem mo famle blong mi oli save weples we mi stap long hem. Mi askem long olgeta blong letem mi i gowe, mo oli agri. Be, bifo mi aot, mi talem se sipos wan long olgeta i wantem toktok wetem mi hem wan nomo, bambae mi save mekem. Biaen, mi lanem se olgeta ya oli wan grup we i bitim mak folem krangke fasin, mo oli fren wetem pris blong ples ya we i pusum olgeta blong mekem miting ya. Mi glad we mi ronwe long olgeta.
Yes, long stat, namba blong ol Wetnes long Brasil i stap go antap sloslou we kolosap man i no save luksave samting ya. Mifala i jes stat blong “planem sid”, mo mifala i gat smol taem nomo blong lukaot mo blong karem ol “frut” long wok blong mifala. Oltaem mifala i tingbaot tok we aposol Pol i raetem se: “I olsem we mi mi brekem graon, nao Apolos i planem yam, be God nomo, i stap mekem ol yam ya oli gru gud. Man we i brekem graon, mo man we i planem yam, tufala ya i olsem nating nomo. Stampa blong wok ya i stap long God nomo, from we hem i stap mekem yam i gru.” (1 Korin 3:6, 7) Taem tufala faswan misinari long Skul blong Gilead oli kam long 1945, mifala i harem se taem i kamtru blong namba blong ol wetnes i save go antap. Hemia samting we mifala i stap wet long hem long taem finis.
Oli Stanap Strong Taem Oli Fesem Fasin Agens
Namba blong ol man i go antap, be fasin agens i kamaot tu, antap moa afta long stat blong namba tu bigfala faet blong wol long Yurop. Ol man oli ronem mo oli mekem nogud long mifala from we bighaf blong ol man mo sam man blong gavman, oli no kasem save se mifala i no tekem saed blong faet. Wan taem, long 1940, mifala i stap prij long taon blong São Paulo wetem sam kaen notisbod we mifala i werem olsem klos. Wan polisman i kam kolosap long mi, hem i terem ol notisbod, mo hem i holem han blong mi blong karem mi i go long polis stesen. Mi lukraon blong faenem papa blong mi, be mi no luk hem nating. Mi no save, be hem mo sam narafala brata mo sista, wetem brata Yuille we i stap lukaot long wok long Brasil, oli tekem olgeta ya finis long polis stesen. Olsem mi talem long stat blong haf ya, mi mitim Papa bakegen longwe.
Oli no save holemtaet mi long kalabus from we mi wan pikinini yet, mo i no longtaem wan polis man i karem mi i go long haos mo hem i putum mi long han blong mama. Long sem aftenun ol sista tu oli kamaot long kalabus. Biaen polis i mekem disisen blong letem olgeta brata oli go fri, oli samwe ten. Be brata Yuille nomo i mas stap long kalabus. Be ol brata oli talem strong se: “Mifala evriwan i mas kamaot long kalabus no i no gat wan we i kamaot nating.” Ol polis oli strong tumas, ale olgeta brata oli spenem naet tugeta long simen floa insaed long wan rum we i kolkol. Long nekis dei oli letem evriwan oli fri. Plante taem oli holem ol brata from we oli prij wetem ol saen. Ol saen oli talemaot wan pablik tok mo tu wan buklet we nem blong hem Fascism or Freedom. Mo sam haeman blong gavman oli yusum buklet ya blong soem se mifala i tekem saed blong Fascism pati. Ale samting ya i mekem se oli gat rong tingting.
Fasin blong fosem man blong joenem ol ami, hem i wan trabol tu blong ol yangfala brata. Long 1948, mi mi faswan we oli putum long kalabus long Brasil long saed blong samting ya. Ol haeman blong gavman oli no save wanem samting blong mekem long mi. Oli sanem mi i go long barik blong ol ami long Kasapava. Nao oli mekem mi wok long garen blong planem mo blong lukaot long ol ligim. Mo tu mi mas klinim rum we ol bigman blong ami oli yusum, blong mekem spot wetem ol naef blong faet. Mi gat fulap jans blong prij mo blong givimaot ol buk long ol man ya. Man we i lukaot long barik i faswan blong akseptem wan kopi blong buk ya, Children, blong Sosaeti. Biaen, oli putum mi blong mi tijim long saed long skul, kolosap 30 no 40 soldia we oli no save mekem eksasaes, mo oli stap long rum nomo. Blong finisim, afta kolosap ten manis long kalabus, oli jajem mi mo afta mi kamaot long kalabus. Mi talem tangkyu long Jeova, we i givim paoa long mi blong fesem ol tok blong mekem man i fraet, fasin blong daonem mo blong jikim we sam long ol man ya oli mekem long mi.
Wan Fren We i Givhan Long Mi Oltaem
Long Jun 2, 1951, mi mared wetem Barbara. Mo stat long taem ya, hem i kam wan nambawan fren we i givhangud blong tijim ol pikinini blong mitufala mo blong lukaot long olgeta, long fasin “blong stretem olgeta, mo blong trenem tingting blong olgeta olsem we Jeova i wantem.” (Efesas 6:4) Long ol faef pikinini blong mitufala, fo long olgeta ya oli glad blong mekem defren kaen wok long ogenaesesen blong Jeova. Mitufala i hop se bambae oli gohed blong stanap strong long trutok tugeta wetem mitufala, mo blong mekem se ogenaesesen i gru mo wok i gohed. Ol memba blong famle we oli stap long pija, evriwan oli man blong wok blong Jeova we oli givim laef blong olgeta long hem. Be smol gel, we i stap long han blong papa blong hem, hem nomo i no mekem yet. Fo oli elda mo oli fultaem paenia tu. Samting ya i soem se Proveb 17:6 i tru taem hem i talem se: “Hat blong ol olfala man hemia ol smol pikinini blong hem, mo ol boe blong oli naes from papa blong olgeta.”
Naoia, mi gat 68 yia, helt blong mi i no gud tumas. Long 1991, oli katem mi blong fiksimap tri string blong blad, blong mekem se blad i rongud. Mo narafala taem bakegen oli katem mi blong klinim insaed long string blong blad. Be mi glad from we mi save gohed blong wok olsem presiden elda long wan kongregesen long São Bernardo do Campo. Mi stap folem rod blong Papa, we hem i wan long ol faswan wetnes blong statem wok long ples ya. Taem blong yumi hem i rili spesel, from we yumi gat jans blong joen long nambawan wok ya we bambae yumi no save mekem wan narafala taem bakegen. Hemia wok blong talemaot se Mesaea i stap rul nao long Kingdom blong Jeova. Taswe, neva yumi mas fogetem tok blong Pol long Timote se: “Be, . . . yu mas mekem wok ya blong talemaot gud nyus blong Kraes, mo yu mas finisim olgeta wok ya we God i givim long yu blong mekem.”—2 Timote 4:5.
[Tok blong pija long pej 23]
Papa mama blong mi, Estefano mo Juliana Maglovsky
[Tok blong pija long pej 26]
Jose mo Barbara wetem ol memba blong famle blong tufala we oli givim laef blong mekem wok blong Jeova