Zen
Dimans le 1 Zen
Nou bezwen pas dan en kantite difikilte pour antre dan Rwayonm Bondye.—Akt 14:22.
Zeova ti beni bann Kretyen dan premye syek anmezir ki zot ti adapte avek zot nouvo sirkonstans. Zot ti souvan ganny persekite. Parfwa zot ti ganny persekite ler zot pa ti pe ekspekte. Annou vwar sa ki ti arive avek Barnabas ek zapot Pol ler zot ti pe anons sa bon nouvel dan rezyon lavil Lis. O konmansman, zot ti ganny byen akeyir e bann dimoun ti ekout zot. Me pli tar, bann dimoun ki ti opoz zot ti “persyad lafoul” e serten sa bann dimoun ti saboul Pol avek ros e kit li demi mor. (Akt 14:19) Me Barnabas ek Pol ti kontinyen anons sa bon nouvel dan lezot landrwa. Ki rezilta sa ti anmennen? Zot ti ed “en bon pe dimoun pour vin disip” e sa ki zot ti dir e fer ti ankouraz zot bann frer ek ser. (Akt 14:21, 22) Vi ki Barnabas ek Pol pa ti aret anons sa bon nouvel menm si zot ti pe ganny persekite, sa ti anmenn byenfe pour en kantite dimoun. Pareyman, Zeova pou beni nou tan ki nou kontinyen fer sa travay ki I’n demann nou pour fer. w23.04 16-17 ¶13-14
Lendi le 2 Zen
O Zeova, ekout mon lapriyer e ekout mwan ler mon pe sipliy ou pour ed mwan. Mon priy ou ler mon dan problenm, parski ou pou reponn mwan.—Ps. 86:6, 7.
Lerwa David ti annan en kantite lennmi e souvan i ti demann Zeova led dan lapriyer. David ti asire ki Zeova ti ekout son lapriyer e i ti reponn li. Ou osi ou kapab asire ki Zeova i ekout ou e reponn ou lapriyer. Labib i asir nou ki Zeova i kapab donn nou sa lasazes ek sa lafors ki nou bezwen pour andire. I kapab servi nou bann frer ek ser ouswa bann dimoun ki pour le moman pa pe servi li pour ed nou. Menm si Zeova pa toultan reponn nou lapriyer dan sa fason ki nou pe ekspekte, nou konnen ki i pou reponn nou lapriyer. I pou donn nou sa ki nou bezwen e dan sa moman ki nou bezwen sa keksoz. Alor, annou kontinyen annan lafwa ler nou priye. Annan konfyans ki Zeova pou pran swen avek ou la konmela e ki dan nouvo lemonn, i pou “satisfer dezir tou sa ki vivan.”—Ps. 145:16. w23.05 8 ¶4; 13 ¶17-18
Mardi le 3 Zen
Ki mon pou rann Zeova pour tou bann bon keksoz ki i’n fer pour mwan?—Ps. 116:12.
I byen pour nou konsantre lo bann byenfe ki nou gannyen ler nou atenn en lobzektif. Ki byenfe ki ou kapab konsantre lo la? Si ou lobzektif i annan pour fer avek ou lektir Labib oubyen lapriyer, medit lo ki mannyer sa lobzektif pou ed ou vin pli pros avek Zeova. (Ps. 145:18, 19) Si ou lobzektif i annan pour fer avek devlop en kalite Kretyen, medit lo ki mannyer sa lobzektif pou amelyor ou lanmitye avek lezot. (Kol. 3:14) Petet ou kapab fer en lalis tou bann rezon akoz ou anvi atenn ou lobzektif. Pas lo sa lalis regilyerman. Ou kapab osi pas letan avek bann dimoun ki pou ankouraz ou pour atenn ou lobzektif. (Prov. 13:20) Me kantmenm sa, nou bezwen rekonnet ki i annan zour kot nou tou nou pa anvi atenn nou lobzektif. Eski sa i vedir ki nou pa kapab fer keksoz pour atenn nou lobzektif? Non. Nou kapab fer keksoz pour atenn nou lobzektif menm ler nou pa anvi. Byensir sa pa pou fasil. Me ou pou zwaye ler ou atenn ou lobzektif. w23.05 27-28 ¶5-8
Merkredi le 4 Zen
Sa ki en dimoun pe senmen, sanmenm ki i pou rekolte osi.—Gal. 6:7.
Lefet ki nou konnen ki nou bezwen pran responsabilite pour nou desizyon, sa i kapab motiv nou pour konfes nou pese, pour remet keksoz drwat e pour evite refer menm fot. Ler nou fer bann keksoz koumsa, sa i kapab ed nou pour reste dan sa lakours pour ganny lavi eternel. Si ou’n fer en move desizyon, ou bezwen aksepte ou nouvo sirkonstans. Pa servi ou letan ek lenerzi pour zistifye ou lekor oubyen blanm ou lekor ouswa lezot. O kontrer rekonnet ki ou’n fer fot e fer ou mye dan ou nouvo sirkonstans. Si ou santi ou koupab pour en move keksoz ki ou’n fer, demontre limilite e koz avek Zeova dan lapriyer, admet ou fot e demann li pour pardonn ou. (Ps. 25:11; 51:3, 4) Demann leskiz avek bann ki petet in ganny blese par sa ki ou’n fer e si neseser demann led avek bann ansyen. (Zak 5:14, 15) Aprann avek ou bann fot e esey pa fer menm keksoz. Ler ou fer sa, ou kapab asire ki Zeova pou pran pitye pour ou e i pou donn ou sa led ki ou bezwen.—Ps. 103:8-13. w23.08 28-29 ¶8-9
Zedi le 5 Zen
Zeoas ti kontinyen fer sa ki byen dan lizye Zeova pandan tou sa letan ki pret Zeoada ti donn li bann konsey.—2 Rwa. 12:2.
Zeoada ti ed Lerwa Zeoas pour vin en bon dimoun. Sa ti fer ki ler Lerwa Zeoas ti ankor zenn, i ti anvi fer plezir Zeova. Me apre ki Zeoada ti’n mor, Zeoas ti ekout bann prens ki pa ti servi Zeova. (2 Kron. 24:4, 17, 18) Menm si sa ki zot ti fer, ti fer Zeova vreman sagren, Zeova ti “kontinyen anvoy bann profet kot zot pour fer zot retourn kot [li] . . . , me zot pa ti oule ekoute.” Zot pa ti ekout Zekarya, garson Zeoada. Zekarya ti en profet, en pret e osi kouzen Zeoas. Anfet, Lerwa Zeoas ti fer touy Zekarya. (2 Kron. 22:11; 24:19-22) Zeoas pa ti kontinyen annan en gran respe pour Zeova. Zeova ti’n dir: “Bann ki mank respe pour mwan pou ganny abese.” (1 Sam. 2:30) Pli tar, en pti larme Siriyen ti ranport laviktwar lo larme Zeoas, ki ti en “gran larme.” Zeoas ti ganny en gran blesir. (2 Kron. 24:24, 25) Bann serviter Zeoas ti touy li parski i ti’n touy Zekarya. w23.06 18-19 ¶16-17
Vandredi le 6 Zen
Zot ti deza dan fernwanr, me aprezan zot dan lalimyer.—Efe. 5:8.
Zapot Pol ti’n pas en pe letan Efez pe anons e ansenny sa bon nouvel. (Akt 19:1, 8-10; 20:20, 21) I ti kontan son bann frer ek ser en kantite e i ti anvi ed zot pour reste fidel avek Zeova. Avan ki bann Kretyen dan lavil Efez ti aprann laverite, zot ti pe swiv bann lansennyman fo larelizyon e zot ti krwar dan siperstisyon. Bann dimoun dan lavil Efez ti fer en kantite keksoz imoral e zot pa ti onte pour fer bann move keksoz. Souvan dan zot bann pyes teat e dan zot bann lafet relizye, zot ti koz lo sèks. (Efe. 5:3) En kantite dimoun dan lavil Efez ti’n “perdi tou sans moral.” Sa lekspresyon i literalman vedir “nepli santi okenn douler.” (Efe. 4:17-19) Avan ki bann Kretyen dan sa lavil ti konn bann standar Zeova konsernan sa ki byen ek sa ki mal, zot konsyans pa ti fatig zot ler zot ti fer en keksoz mal. I pour sa rezon ki Pol ti kapab dir ki zot “lespri i dan fernwanr, [e] zot napa okenn par dan lavi ki Bondye i donnen.” Me serten dimoun dan lavil Efez pa ti reste dan sa fernwanr ki Pol ti koz lo la. w24.03 20 ¶2, 4; 21 ¶5-6
Sanmdi le 7 Zen
Bann ki annan lespwar dan Zeova pou reganny lafors. Zot . . . pa pou fatige.—Iza. 40:31.
Konman en ziz, Gideonn ti travay dir. Ler bann Madyanit ti sove pandan lager dan lannwit, Gideonn ti tay deryer zot depi Vale Zizreel ziska Larivyer Zourden. (Ziz 7:22) Eski ler zot ti ariv kot Larivyer Zourden Gideonn ti aret tay deryer zot? Non. Menm si Gideonn ek son 300 zonm ti fatige, zot ti travers larivyer e kontinyen tay deryer sa bann Madyanit ziska zot ti zwenn zot. Finalman, zot ti ranport laviktwar lo bann Madyanit. (Ziz 8:4-12) Gideonn ti annan konfyans ki Zeova ti pou donn li lafors e i sanmenm ki Zeova ti fer. (Ziz 6:14, 34) En fwa, Gideonn ek son bann zonm ti pe tay deryer de lerwa Madyann. I tre probab ki sa de lerwa ti lo samo e Gideonn ek son bann zonm ti apye. (Ziz 8:12, 21) Me Bondye ti ed bann Izraelit pour atrap sa de lerwa e pour ranport laviktwar lo zot. Pareyman bann ansyen i kapab depan lo Zeova, sa enn ki “pa zanmen fatige, ni epwize.” Zeova pou donn zot lafors ler zot bezwen.—Iza. 40:28, 29. w23.06 6 ¶14, 16
Dimans le 8 Zen
[Zeova] pa pou kit ou, ni abandonn ou.—Det. 31:6.
Nenport problenm ki nou fer fas avek, nou kapab annan en leker ki fidel. Alor annan konfyans dan Zeova. Annou vwar legzanp Barak. Barak ti reisi parski i ti annan konfyans dan lenstriksyon ki Zeova ti donn li. Sa letan pep Izrael pa ti prepare pour lager. Zot ti napa okenn zarm. Me Zeova ti dir Barak al lager avek larme Kananeen ek zot sef, Sisera ki ti annan en kantite zarm. (Ziz 5:8) Debora, ki ti en profet, ti dir Barak sorti dan montanny e al dan en landrwa plat pour li lager avek Sisera ek son 900 saret lager. Menm si i ti pou difisil pour bann Izraelit lager avek bann solda ki ti dan saret dan en landrwa plat, Barak ti obei. Anmezir ki bann solda ti pe desann Montanny Tabor, Zeova ti fer en gro lapli tonbe. Bann saret Sisera ti pri dan labou e Zeova ti fer Barak ganny laviktwar. (Ziz 4:1-7, 10, 13-16) Dan menm fason, Zeova pou fer nou ganny laviktwar si nou annan konfyans dan li e dan lenstriksyon ki i donn nou atraver son lorganizasyon. w23.07 19 ¶17-18
Lendi le 9 Zen
Me sa enn ki’n andire ziska lafen pou ganny sove.—Mat. 24:13.
Pour nou ganny sove, nou bezwen annan pasyans. Parey bann serviter fidel dan lepase, nou bezwen esper Zeova avek pasyans ziska ler i akonpli son bann promes. (Ebr. 6:11, 12) Labib i konpar nou sityasyon avek sa ki pour en fermye. (Zak 5:7, 8.) En fermye i travay dir pour plante e aroz son bann plant me i pa konnen kan ki son bann plant pou pouse. Alor sa fermye i esper avek pasyans e i annan konfyans ki son bann plant pou raporte. Pareyman, nou reste okipe dan nou bann aktivite spirityel menm si nou “pa konnen ki zour [nou] Senyer pe vini.” (Mat. 24:42) Nou esper avek pasyans e nou annan konfyans ki dan son moman apropriye, Zeova pou akonpli tou son bann promes. Si nou napa pasyans, i kapab ki nou konmans fatige esper Zeova e nou konmans elwannyen avek li. Nou kapab osi konmans konsantre lo bann keksoz ki nou krwar pou fer nou ere la konmela. Me si nou annan pasyans, nou pou kapab andire ziska lafen e nou pou ganny sove.—Mik. 7:7. w23.08 22 ¶7
Mardi le 10 Zen
Bann ledwa lipye ti an feray e an larzil.—Dan. 2:42.
Ler nou konpar sa profesi ki dan Danyel 2:41-43 avek lezot profesi dan liv Danyel ek liv Revelasyon, nou konpran ki sa lipye pe reprezant Pouvwar Mondyal Angle ek Ameriken, ki sa pouvwar mondyal ki pe dirize ozordi. Konsernan sa pouvwar mondyal, Danyel ti dir ki “sa rwayonm pou for e an menm tan fay.” Akoz Danyel ti dir ki sa? Parski bann dimoun ordiner ki pe ganny reprezante par larzil, i fer li difisil pour sa rwayonm azir avek lafors. Nou aprann en kantite laverite enportan avek sa ki Danyel ti dir konsernan sa stati. Premyerman, Pouvwar Mondyal Angle ek Ameriken in montre ki zot pwisan. Par egzanp, Lanmerik ek Langleter ti parmi bann nasyon ki ti ganny Premye Lager Mondyal ek Dezyenm Lager Mondyal. Me sa pouvwar mondyal i nepli for parey avan e zot pou kontinyen afeblir parski zot bann sitwayen i lager avek kanmarad e avek gouvernman. Dezyenmman, Pouvwar Mondyal Angle ek Ameriken pou sa dernyen pouvwar mondyal ki pou dirize avan ki Rwayonm Bondye i detri tou gouvernman imen. w23.08 10-11 ¶12-13
Merkredi le 11 Zen
Dan mon soufrans, mon ti priy Zeova, mon ti kontinyen kriy osekour mon Bondye. Dan son tanp, i ti tann mon lavwa.—Ps. 18:6.
Parfwa, David ti per akoz bann problenm ki i ti pe fer fas avek. (Ps. 18:4, 5) Me sa lanmour ek tandres ki Zeova ti demontre anver li ti fer li reganny lafors. Ler David ti fatige, Zeova ti anmenn li “dan laplenn zerb” e “kot i annan bokou delo pour repoze.” Akoz sa, David ti kapab reganny lafors e kontinyen servi Zeova avek lazwa. (Ps. 18:28-32; 23:2) Ler nou pas dan problenm ek difikilte, Zeova i fer menm keksoz pour nou, parey i ti fer pour David. “Nou pa’n disparet akoz Zeova in demontre son lanmour fidel” anver nou. (Lam. 3:22; Kol. 1:11) Souvan, lavi David ti an danze e i ti annan en kantite lennmi pwisan. Me sa lanmour ki Zeova ti annan pour li, ti fer li santi li an sekirite e ki Zeova pe protez li. Dan tou sityasyon ki David ti pas ladan, i ti kapab santi ki Zeova i avek li e sa ti reasir li. I pour sa rezon ki i ti kapab sante: “[Zeova] ti delivre mwan avek tou sa ki fer mwan per.” (Ps. 34:4) Menm si parfwa David ti vreman per, i ti kapab sirmont son lafreyer parski i ti konnen ki Zeova i kontan li. w24.01 30 ¶15-17
Zedi le 12 Zen
Si bann dimoun ki fer pese i esey antrenn ou, pa bezwen swiv zot.—Prov. 1:10.
Aprann avek bann move desizyon ki Zeoas ti fer. Apre ki Granpret Zeoada ti’n mor, Zeoas ti swazir bann move zanmi. (2 Kron. 24:17, 18) I ti deside pour ekout konsey bann prens Zida ki pa ti kontan Zeova. Ou pou dakor ki Zeoas ti’n devret reste lwen avek zot parski zot ti fer bann move keksoz. O kontrer, i ti ekout zot bann move konsey. Ler Zekarya, ki kouzen Zeoas ti esey donn li konsey, Zeoas ti fer touy li. (2 Kron. 24:20, 21; Mat. 23:35) Sa ti vreman mal e i ti en desizyon bet! O konmansman, Zeoas ti en lerwa ki ti fidel me apre i ti vin en aposta ek en mertriye. Finalman, son bann serviter ti touy li. (2 Kron. 24:22-25) Si Zeoas ti kontinyen ekout Zeova ek bann ki ti kontan Zeova, son lavi ti pou’n diferan. w23.09 9 ¶6
Vandredi le 13 Zen
Pa bezwen per.—Lik 5:10.
Zezi ti konnen ki zapot Pyer ti kapab reste fidel. Alor Zezi ti dir avek Pyer “pa bezwen per.” Sa konfyans ki Zezi ti annan dan Pyer ti annan en bon lefe lo Pyer e sa ti fer li sanz son fason viv. Pli tar, Pyer ek son frer Andre ti kit zot biznes lapes e zot ti vin bann disip Zezi e zot ti pas tou zot letan avek li dan son minister. Apre sa, Zeova ti beni zot dan diferan fason. (Mark 1:16-18) Pyer ti ganny en kantite bon leksperyans konman en disip Zezi. I ti vwar ler Zezi ti geri bann malad, sas bann demon e menm resisit bann dimoun ki ti’n mor. (Mat. 8:14-17; Mark 5:37, 41, 42) Pyer ti osi vwar en vizyon konsernan ler Zezi ti pou vin Lerwa dan Rwayonm Bondye. Pyer pa ti zanmen oubliy sa ki i ti’n vwar. (Mark 9:1-8; 2 Pyer 1:16-18) Pyer pa ti pou’n zanmen vwar sa si i pa ti en disip Zezi. Sirman i ti vreman kontan ki i ti’n sirmont bann santiman negatif e ganny tou sa bann benediksyon. w23.09 21 ¶4-5
Sanmdi le 14 Zen
Zezi ti dir li: “Mon dir ou, pa zis set fwa, me ziska 77 fwa.”—Mat. 18:22.
Dan son premye let, zapot Pyer ti servi sa lekspresyon “kontan kanmarad en kantite.” Sa kalite lanmour i pa kouver enn de fot, me i “kouver en kantite pese.” (1 Pyer 4:8) Petet Pyer ti rapel sa leson ki i ti’n aprann avek Zezi plizyer lannen oparavan lo lenportans pardonnen. Petet Pyer ti krwar ki i en bon dimoun akoz i ti pare pour pardonn “set fwa,” me Zezi ti dir li e nou osi, ki nou devret pare pour pardonnen ziska “77 fwa,” setadir ki nou devret toultan pare pour pardonn lezot. (Mat. 18:21) Si ou vwar li difisil pour aplik sa konsey, pran kouraz! Nou tou nou enparfe e parfwa nou kapab vwar li difisil pour pardonn lezot. Me sa ki enportan, i fer sa ki neseser pour pardonn lezot e fer lape. w23.09 29 ¶12
Dimans le 15 Zen
Mon ti kriy Zeova e i ti reponn mwan.—Zon. 2:2.
Ler Zonas ti dan vant sa pwason, i ti asire ki Zeova ti pou ekout son lapriyer e ki Zeova ti pou ed li. Zeova ti sov Zonas e pli tar, Zonas ti pare pour desarz sa responsabilite ki Zeova ti’n donn li. (Zon. 2:10–3:4) Ler ou pas dan en problenm, eski ou’n deza santi ou sitan enkyet ki ou pa kapab koz avek Zeova dan lapriyer? Oubyen eski ou santi ki ou tro fatige pour fer ou letid personnel? Rapel ki Zeova i konpran byen ou sityasyon. Alor, menm si ou fer en senp pti lapriyer, ou kapab asire ki Zeova pou donn ou egzakteman sa ki ou bezwen. (Efe. 3:20) Si i difisil pour ou lir e fer ou letid personnel parski ou malad, fatige oubyen ou santi ou tro enkyet, ou kapab ekout lanrezistreman odyo Labib oubyen enn nou bann piblikasyon baze lo Labib. Ou kapab osi ekout enn nou bann sanson oubyen get en video ki lo jw.org. Zeova i anvi fer ou for. I fer sa ler ou koz avek li dan lapriyer e apre ou rod larepons ou lapriyer dan Labib e dan lezot piblikasyon baze lo Labib. w23.10 13 ¶6; 14 ¶9
Lendi le 16 Zen
Lespri sen i fer kler ki personn pa ti ankor konnen ki mannyer pour antre dan landrwa sen ler premye latant ti ankor egziste.—Ebr. 9:8.
Lafason ki bann tanp ti ete anndan, ti parey avek lafason ki tabernak ti ete anndan. Anndan, i ti annan de konpartiman, sa i “Landrwa Sen” ek “Tre Sen” e i ti annan en rido ki ti separ sa de landrwa. (Ebr. 9:2-5; Egz. 26:31-33) Dan Landrwa Sen, i ti annan en sandelye annor, en lotel pour bril lansan ek en latab pour dipen prezantasyon. Zis bann pret ki ti’n “ganny swazir” ki ti annan drwa antre dan Landrwa Sen pour fer zot servis konman pret. (Nom. 3:3, 7, 10) Dan Tre Sen, i ti annan lars lalyans ki ti ganny fer avek lor e ki ti reprezant prezans Zeova. (Egz. 25:21, 22) Zis granpret ki ti annan drwa pas atraver rido pour al dan Tre Sen. I ti annan drwa fer sa enn fwa par lannen, Zour Rekonsilyasyon. (Lev. 16:2, 17) I ti antre dan Tre Sen avek disan zannimo pour ki son pese i ganny pardonnen e pour ki pese nasyon Izrael i ganny pardonnen. Avek letan, Zeova ti fer nou konpran ki sa bann keksoz ki dan tabernak i reprezante.—Ebr. 9:6, 7. w23.10 27 ¶12
Mardi le 17 Zen
Kontan kanmarad.—Zan 15:17.
Dan plizyer verse Labib, nou vwar sa lord pour “kontan kanmarad.” (Zan 15:12; Rom. 13:8; 1 Tesa. 4:9; 1 Pyer 1:22; 1 Zan 4:11) Me lanmour i en santiman dan nou leker ki personn pa kapab vwar. Alor ki mannyer nou kapab montre nou bann frer ek ser ki nou kontan zot? Nou fer sa par sa ki nou dir e fer. I annan plizyer fason ki nou kapab montre nou bann frer ek ser ki nou kontan zot. Annou vwar detrwa legzanp: “Koz laverite avek kanmarad.” (Zek. 8:16) “Reste anpe avek kanmarad.” (Mark 9:50) “Zot devret touzour premye pour onor lezot.” (Rom. 12:10) “Byen resevwar kanmarad.” (Rom. 15:7) “Kontinyen . . . pardonn kanmarad.” (Kol. 3:13) “Kontinyen anmenn fardo kanmarad.” (Gal. 6:2) “Kontinyen rekonfort kanmarad.” (1 Tesa. 4:18) “Kontinyen . . . batir kanmarad.” (1 Tesa. 5:11) “Priy pour kanmarad.”—Zak 5:16. w23.11 9 ¶7-8
Merkredi le 18 Zen
Annan lazwa akoz zot lespwar.—Rom. 12:12.
Toulezour, i annan bann desizyon ki nou bezwen fer kot nou bezwen annan en lafwa for. Par egzanp, nou fer bann desizyon konsernan nou frekantasyon, divertisman, ledikasyon, maryaz, zanfan ek travay. I byen pour nou demann nou lekor: ‘Eski mon bann desizyon i montre ki mon asire ki sa lemonn i tanporer e ki byento i pou ganny ranplase par en nouvo lemonn? Oubyen eski mon pe fer bann menm keksoz ki bann dimoun ki pa krwar zot kapab viv pour touzour pe fer?’ (Mat. 6:19, 20; Lik 12:16-21) Si nou vreman annan lafwa ki sa nouvo lemonn i pros pour vini, nou pou fer bann bon desizyon. Nou osi bezwen annan en lafwa for ler nou pe fer fas avek problenm. I kapab ki nou pe ganny persekite, nou annan en maladi grav oubyen lezot problenm ki kapab fer nou dekouraze. Petet o konmansman, nou krwar ki nou kapab andir nou problenm. Me bann problenm koumsa i souvan dire pour en kantite letan. Alor nou bezwen annan en lafwa for pour nou kapab andire e pour kontinyen servi Zeova avek lazwa.—1 Pyer 1:6, 7. w23.04 27 ¶4-5
Zedi le 19 Zen
Toultan priye.—1 Tesa. 5:17.
Zeova i ekspekte ki nou azir an armoni avek nou lapriyer. Par egzanp, en frer i kapab demann Zeova pour ed li kapab ganny bann zour konze pour asiste lasanble rezyonal. Ki mannyer Zeova i kapab reponn lapriyer sa frer? Zeova i kapab donn sa frer sa kouraz ki i bezwen pour koz avek son anplwayer. Me sa frer ki pou bezwen fer zefor lo li menm pour al koz avek son anplwayer. I kapab ki i pou bezwen demann son anplwayer plizyer fwa. I menm kapab demande pour sanz zour travay avek enn son koleg oubyen i kapab demande pour pran son konze san ganny peye. Zeova i ekspekte ki nou kontinyen priy konsernan bann keksoz ki enportan pour nou. (1 Tesa. 5:17) Zezi ti dir ki serten keksoz ki nou demande nou pa pou gannyen deswit. (Lik 11:9) Alor pa abandonnen! Kontinyen priy Zeova avek tou nou leker. (Lik 18:1-7) Ler nou fer sa, nou pe montre Zeova ki nou vreman anvi sa ki nou pe demande. Nou osi montre ki nou krwar ki i kapab ed nou. w23.11 22 ¶10-11
Vandredi le 20 Zen
Lespwar pa pou dezapwent nou.—Rom. 5:5.
Zeova ti promet son zanmi Abraam ki i ti pou ganny en garson e ki tou nasyon lo later ti pou ganny beni atraver son garson. (Zen. 15:5; 22:18) Vi ki Abraam ti annan lafwa dan Bondye, i ti asire ki sa promes ki Bondye ti’n fer avek li ti pou vin vre. Kantmenm sa, ler Abraam ti annan 100 an e son madanm ti annan 90 an, sa koup fidel pa ti ankor ganny en garson. (Zen. 21:1-7) Me Labib i dir: “Abraam ti annan lespwar ek lafwa ki i ti pou vin papa en kantite nasyon dapre sa ki i ti’n ganny dir.” (Rom. 4:18) Parey nou konnen, sa ki Abraam ti pe espere ti vin vre. I ti vin papa Izaak, sa garson ki i ti pe espere pour en kantite letan. Akoz Abraam ti asire ki Zeova ti pou gard son promes? Abraam ti annan en bon lanmitye avek Zeova, sa ti fer ki Abraam ti “antyerman konvenki ki sa ki [Bondye] ti’n promet li,” ti pou vin vre. (Rom. 4:21) Zeova ti pran plezir dan Abraam e i ti konsider li konman en dimoun drwat akoz son lafwa.—Zak 2:23. w23.12 8 ¶1-2
Sanmdi le 21 Zen
Sa ki fidel dan sa ki mwen enportan pou osi fidel dan sa ki enportan e sa enn ki move dan sa ki mwen enportan pou osi move dan sa ki enportan.—Lik 16:10.
En zenn frer ki diny konfyans, i travay dir pour desarz tou son bann responsabilite. Annou vwar legzanp parfe ki Zezi in kite. I ti toultan fer byen atansyon sa ki i ti fer e i ti en dimoun responsab. I ti osi fer tou sa ki Zeova ti demann li pour fer, menm ler i ti difisil pour li. I ti kontan lezot, sirtou son bann disip e i ti pare pour donn son lavi pour zot. (Zan 13:1) Parey Zezi, travay dir pour desarz nenport responsabilite ki ou gannyen. Si ou pa asire ki mannyer pour desarz en responsabilite, demontre limilite e demann bann frer matir pour ed ou. Pa bezwen fer pares e fer mwens ki sa ki neseser. (Rom. 12:11) O kontrer, fini sa ki ou’n ganny donnen pour fer e fer li “pour Zeova e non pa pour zonm.” (Kol. 3:23) Byensir, ou pou fer fot. Alor rekonnet ou limit e admet bann fot ki ou fer.—Prov. 11:2. w23.12 26 ¶8
Dimans le 22 Zen
Ki sa zonm ki met son konfyans dan Zeova i ganny beni.—Zer. 17:7.
Nou kontan ler nou batize e form parti fanmir Zeova. I en loner pour form parti fanmir Zeova e nou dakor avek sa ki psalmis David ti dir. I ti dir: “Ere sa enn ki ou [Zeova] swazir e ki ou fer vin reste dan bann lakour ou tanp.” (Ps. 65:4) Zeova pa permet nenport ki pour antre dan bann lakour son tanp. I swazir bann ki montre ki zot anvi annan en lanmitye pros avek li. (Zak 4:8) Ler ou dedye ou lavi avek Zeova e ou batize, ou kapab asire ki apre ki ou’n batize, Zeova pou ‘devid en benediksyon lo ou ziska ki ou pa mank nanryen.’ (Mal. 3:10; Zer. 17:8) Batenm i zis en konmansman. Ou pou anvi fer ou mye pour gard ou promes pour servi Zeova e ou pou reste fidel avek li, menm ler ou ganny tante pour fer en keksoz mal oubyen ler ou pas dan difikilte. (Ekle. 5:4, 5) Konman en disip Zezi, ou pou fer ou mye pour swiv legzanp Zezi e obei son bann lord.—Mat. 28:19, 20; 1 Pyer 2:21. w24.03 8 ¶1-3
Lendi le 23 Zen
En zonm pou kit son papa ek son manman, i pou atase avek son madanm.—Zen. 2:24.
Ki ou pou fer si ou ek ou konzwen zot pa kontan pas letan ansanm? Annou vwar legzanp en dife. O konmansman, sa dife i en pti dife. Anmezir ki sa dife i brile, ou bezwen azout bann pli gro bout dibwa. Pareyman, akoz zot pa konmans par pas bann pti moman ansanm toulezour? Fer sir ki zot fer en keksoz ki zot tou le de zot pou kontan. (Zak 3:18) Ler zot konmans par fer bann pti keksoz, sa i kapab fer zot lanmour pour kanmarad vin for parey avan. Dan en maryaz, i enportan ki sa msye ek son madanm i annan respe pour kanmarad. Respe i parey sa loksizenn ki kontinyen fer sa dife brile. Si napa loksizenn, en dife pou tenny vitman. Pareyman, si napa respe dan en maryaz, sa lanmour ki annan ant sa koup i kapab refrwadir vitman. Ler en msye ek son madanm i demontre respe anver kanmarad, zot pe osi fer zefor pour kontinyen annan lanmour antre zot. Me gard antet ki sa ki pli enportan i pa ki ou santi ki ou pe demontre respe, me ki ou konzwen i santi ki ou annan respe pour li. w23.05 22 ¶9; 24 ¶14-15
Mardi le 24 Zen
Ler mon ti enkyet en kantite, ou ti rekonfort mwan e soulaz mwan.—Ps. 94:19.
Dan Labib, bann serviter fidel Zeova i koz lo bann moman kot zot ti vreman dekouraze e per akoz zot lennmi oubyen lezot problenm. (Ps. 18:4; 55:1, 5) Pareyman, i kapab ki nou osi nou pe ganny opoze kot lekol, dan travay, avek nou fanmir oubyen avek gouvernman. I kapab osi ki nou per ki nou pou mor akoz nou annan en maladi. Dan bann moman koumsa, nou kapab santi nou parey en zanfan ki pa kapab fer nanryen. Ki mannyer Zeova i ed nou dan bann moman koumsa? Zeova i rekonfort e soulaz nou. Alor, pas letan avek Zeova regilyerman par fer lapriyer e par lir son Parol. (Ps. 77:1, 12-14) Si ou annan sa labitid, i tre probab ki sa premye keksoz ki ou pou fer ler ou anba presyon, i pour rod led ou Papa ki dan lesyel. Dir li kwa ki fer ou per e enkyet. Apre sa, ekout son larepons par lir son Parol e ou pou vwar ki mannyer Zeova i rekonfort ou.—Ps. 119:28. w24.01 24-25 ¶14-16
Merkredi le 25 Zen
Bondye . . . i fortifye zot e donn zot sa dezir ek lafors pour azir.—Fili. 2:13.
I enportan ki nou annan sa dezir pour atenn nou lobzektif spirityel. Ler nou annan sa dezir pour atenn nou lobzektif, nou pou travay dir pour atenn sa lobzektif. Si nou vreman anvi atenn nou lobzektif, i tre probab ki nou pou kapab fer li. Alor ki ou kapab fer pour annan sa dezir pour atenn ou lobzektif? Demann Zeova pour donn ou sa dezir pour atenn ou lobzektif. Zeova i kapab servi son lespri sen pour donn ou sa dezir pour atenn ou lobzektif. Parfwa nou met en lobzektif parski nou konnen ki nou devret fer sa keksoz e ki i en bon keksoz pour nou fer. Me i kapab ki nou pa vreman anvi atenn sa lobzektif. Medit lo sa ki Zeova in fer pour ou. (Ps. 143:5) Zapot Pol ti medit lo labonte ekstraordiner ki Zeova in demontre anver li e sa ti motiv li pour travay dir pour Zeova. (1 Kor. 15:9, 10; 1 Tim. 1:12-14) Pareyman, si ou kontinyen medit lo sa ki Zeova in fer pour ou, ou pou pli anvi atenn ou lobzektif.—Ps. 116:12. w23.05 27 ¶3-5
Zedi le 26 Zen
Loue non Zeova.—Ps. 113:1.
Nou fer plezir nou Papa ki dan lesyel ler nou loue son non. (Ps. 119:108) Me eski sa i vedir ki sa Bondye tou pwisan i parey bann imen enparfe ki oule ki lezot i loue zot parski zot bezwen lankourazman? Non. Ler nou loue nou Papa ki dan lesyel, nou ede montre ki en lot mansonz ki Satan in dir konsernan nou, pa vre. Satan i dir ki i napa en imen ki pou fidelman defann non Bondye. I dir ki napa en imen ki pou reste fidel avek Bondye ler zot ganny teste. I dir ki nou tou nou pou aret servi Bondye si nou krwar ki sa pou pli bon pour nou. (Zob 1:9-11; 2:4) Me Zob ti reste fidel avek Bondye e i ti montre ki Satan i en manter. Me ou, eski ou pou reste fidel avek Bondye? Sakenn parmi nou i annan sa privilez pour defann non nou Papa e pour fer li plezir par servi li fidelman. (Prov. 27:11) I vreman en loner pour fer sa. w24.02 8-9 ¶3-5
Vandredi le 27 Zen
Annan lafwa dan son bann profet e zot pou reisi.—2 Kron. 20:20.
Apre ki Moiz ek Zozye ti’n mor, Zeova ti swazir bann ziz pour gid son pep. Pli tar, dan letan bann lerwa, Zeova ti apwent bann profet pour gid son pep. Bann lerwa ki ti fidel ti swiv konsey bann profet. Par egzanp, Lerwa David ti demontre limilite e i ti aksepte konsey profet Natan. (2 Sam. 12:7, 13; 1 Kron. 17:3, 4) Lerwa Zeosafat ti swiv gidans profet Zaazyel e i ti ankouraz pep Zida pour ‘annan lafwa dan bann profet’ Bondye. (2 Kron. 20:14, 15) Ler Lerwa Ezekya ti enkyet, i ti rod led avek profet Izai. (Iza. 37:1-6) Sak fwa ki bann lerwa ti swiv gidans Zeova, Zeova ti beni zot e protez son pep. (2 Kron. 20:29, 30; 32:22) Tou dimoun ti’n devret konpran ki Zeova ti pe servi son bann profet pour gid son pep. w24.02 21 ¶8
Sanmdi le 28 Zen
Zot pa devret annan nanryen pour fer avek sa bann dimoun.—Efe. 5:7.
Satan i anvi ki nou pas letan avek bann dimoun ki fer li pli difisil pour nou obei bann standar Zeova. Me nou bezwen fer plis atansyon parski ozordi nou kapab pas letan avek dimoun an personn me osi lo rezo sosyal. Dimoun dan lemonn i krwar ki i normal pour fer bann keksoz imoral. Me nou, nou bezwen fer zefor pour pa annan menm pwennvi avek zot parski nou konnen ki sa i mal. (Efe. 4:19, 20) Kantmenm sa, i ti pou byen nou demann nou lekor: ‘Eski mon fer sir ki mon evite pas plis letan ki neseser avek mon bann koleg travay, bann kanmarad lekol oubyen lezot dimoun ki pa obei bann standar Zeova? Eski mon demontre kouraz e mon swiv bann standar Zeova menm si serten dimoun i dir ki mon bet parski mon pa aksepte bann dimoun ki zot lopinyon i diferan avek sa ki pour mwan?’ Parey nou vwar dan 2 Timote 2:20-22, i kapab ki nou osi bezwen fer atansyon ler nou pe swazir nou zanmi dan kongregasyon. Nou bezwen gard antet ki serten pa pou ed nou pour reste fidel dan nou servis pour Zeova. w24.03 22-23 ¶11-12
Dimans le 29 Zen
Zeova i annan en kantite lafeksyon ek tandres.—Zak 5:11, not.
Eski ou’n deza esey imazinen ki mannyer Zeova i ete? Menm si nou pa kapab vwar Zeova, Labib i dekri li dan diferan fason. Labib i dir ki Zeova i “en soley e en boukliye” e ki i parey “en dife ki detri konpletman.” (Ps. 84:11; Ebr. 12:29) Dan en vizyon, Ezekyel ti vwar ki mannyer i ete dan prezans Zeova e i ti dir ki i parey safir, en metal ki klate e en larkansyel ki pe briye. (Ezek. 1:26-28) Vi ki nou pa kapab vwar Zeova, nou kapab vwar li difisil pour krwar ki i kontan nou. Serten dimoun ki’n eksperyans bann move keksoz i kapab krwar ki Zeova pa pou zanmen kapab kontan zot. Me Zeova i konpran nou santiman e i konnen akoz nou kapab vwar li difisil pour vin pros avek li. Pour ed nou vin pros avek li, Zeova i fer nou konn son bann zoli kalite dan son Parol. Sa mo ki dekri Zeova byen i lanmour. Labib i dir ki “Bondye i lanmour.” (1 Zan 4:8) Tou sa ki Bondye i fer i akoz i annan lanmour. Bondye i sitan annan lanmour e son lanmour i sitan for, ki i pa zis kontan bann ki kontan li me i osi kontan bann ki pa kontan li.—Mat. 5:44, 45. w24.01 26 ¶1-3
Lendi le 30 Zen
I ti koz avek zot dan kolonn nyaz.—Ps. 99:7.
Zeova ti swazir Moiz pour diriz pep Izrael ler zot ti pe kit Lezip e konman laprev ki Li ki ti pe gid zot atraver Moiz, i ti servi en kolonn nyaz lizour e en kolonn dife aswar pour gid zot. (Egz. 13:21) Moiz ti swiv sa kolonn ki ti diriz zot ziska Lanmer Rouz. Me bann Ezipsyen ti tay deryer bann Izraelit. Alor bann Izraelit ti vreman per parski zot ti krwar ki bann Ezipsyen ti pou touy zot. Me i pa ti en fot. Zeova ki ti’n gid Moiz pour anmenn son pep ziska Lanmer Rouz. (Egz. 14:2) Apre sa, Bondye ti sov zot dan en fason ekstraordiner. (Egz. 14:26-28) Pandan 40 an, Moiz ti kontinyen annan konfyans ki Zeova ti pe servi sa kolonn nyaz pour gid pep Bondye dan dezer. (Egz. 33:7, 9, 10) Zeova ti koz avek Moiz atraver sa kolonn nyaz e apre Moiz ti dir pep Izrael sa ki Zeova ti’n dir. Bann Izraelit ti annan ase levidans ki Zeova ti pe servi Moiz pour gid zot. w24.02 21 ¶4-5