Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w90 10/1 bf. 4-5
  • Jeŋ Hee he miiha wɔ

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Jeŋ Hee he miiha wɔ
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Ani Jeŋ Toiŋjɔlɛ Ebɛŋkɛ Kpaakpa?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1991
  • Bɔ ni Awuɔ Ta Ahaa lɛ Etsake
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2004
  • Ani Obaabo Nyɔŋmɔ Kɔkɔbɔɔ lɛ Toi?
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1993
  • Mɛni Hewɔ Shihilɛ Eyi Obɔ Kɛ Naagbai Nɛkɛ?
    Mɛni Hewɔ Shihilɛ Eyi Obɔ Kɛ Naagbai Nɛkɛ?
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1990
w90 10/1 bf. 4-5

Jeŋ Hee he miiha wɔ

KUU osɛɛ ni oyakwɛ shihilɛi ni ebɔle ohe kɛkpe lɛ. Ani oosumɔ nɔ ni onaa lɛ?

Ekolɛ oyɛ bo diɛŋtsɛ oshia fɛfɛo ko, yɛ shihilɛ he ko ni akwɛɔ jɛmɛ shihilɛ nɔ jogbaŋŋ lɛ mli. Ekolɛ oyɛ nitsumɔ kpakpa ko ni osumɔɔ ni onaa nyɔmɔwoo ni fa bɔ ni sa hu yɛ mli. Kɛfata he hu lɛ, ekolɛ bo diɛŋtsɛ kɛ osuɔlɔi lɛ hu yɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ kpakpa bɔ ni sa mli. Enɛ fɛɛ tsɔɔ akɛ, ekolɛ oyɛ shweshweeshwe kɛ miishɛɛ shihilɛ mli.

Shi susumɔ okutsoŋbii krokomɛi, aloo maŋ nɔ he ni oyɔɔ lɛ mli hei krokomɛi, kɛ maji krokomɛi ahe okwɛ. Susumɔ jeŋ muu lɛ fɛɛ shikamɔ he okwɛ. Ani nɔ ni onaa lɛ yɛ fɛo kɛha bo? Ani eji nɔ ni haa mɔ tsui nyɔɔ emli, ni toiŋjɔlɛ kɛ shweremɔ yɔɔ mli?

Taakɛ bɔ ni wiemɔ ko ni aka hiɛ awie yɛ afii oha nɛɛ shishijee mli gbɛ lɛ tsɔɔ lɛ, kulɛ esa akɛ benɛ jeŋ nilee ejie helai wuji fɛɛ kɛtee, ni eha niyenii babaoo aba kɛha mɛi fɛɛ, ni etsi adebɔɔ mli nibii atsakemɔi anaa ni eha eya hiɛ, ni eha toiŋjɔlɛ be aba. Shi mɛni diɛŋtsɛ ji nɔ ni eba?

Ehe ehiaaa ni opɛi nibii amli babaoo ko dani ona akɛ toiŋjɔlɛ elaaje wɔ shibɔlemɔ ŋulami nɛɛ kwraa. Michael Renner ŋma yɛ State of the World 1990 lɛ mli akɛ: “Kɛjɛ Biblia bei amli beebe lɛ, awoɔ gbɔmɛi ahewalɛ ni amɛkɛ klantei asɔ kɔii. Be ko bako ni nakai ŋaawoo lɛ sa jogbaŋŋ tamɔ be nɛ. Bɔ ni atiuɔ tawuu mli hewalɛ sɛɛ kɛ mɔdɛŋbɔɔ ni mli wa lɛ eha adesai aweku lɛ ebɛŋkɛ eshishi bulemɔ he kpaakpa diɛŋtsɛ.”

Amaniɛbɔi babaoo yɛ ni tsɔɔ bɔ ni majimaji ateŋ bei kɛ tai gbeɔ mɛi babaoo yɛ maji pii amli yɛ jeŋ fɛɛ. Taakɛ bɔ ni amaniɛbɔɔ jɛɛhe ko tsɔɔ lɛ, akã he aawuu tai 22 lolo yɛ 1988 mli.a Mɛi enyiɛ egboi yɛ nakai tai lɛ amli? Kɛbashi nakai afi lɛ nɔ kɛ afi lɛ mli fɛɛ lɛ, “mɛi fɛɛ ni agbe amɛ yɛ tai fɛɛ ni awuɔ yɛ 1988 mli lɛ ji 4,645,000. Mɛi ni agbe nɛɛ amli oha mlijaa nyɔŋmai kpawo kɛ ekpaa ji maŋbii foji,” taakɛ St Louis Post-Dispatch lɛ tsɔɔ lɛ.

Ani nibii ni yaa nɔ yɛ je lɛŋ amrɔ nɛɛ tsɔɔ akɛ toiŋjɔlɛ jeŋ ko ka wɔhiɛ? “Awieɔ akɛ Majimaji Ateŋ Bei Nigii lɛ miiba shi ni aha toiŋjɔlɛ hegbɛ. Shi kwɛmɔ shikome ekoŋŋ,” taakɛ sane ko ni aŋma yɛ San Jose Mercury News lɛ mli yɛ California, U. S. Amerika lɛ tsɔɔ lɛ. “Tai yaa nɔ yɛ Jeŋmaji ni Kpaako Amɛyaa Amɛhiɛ lɛ amli, ni hiɛnɔkamɔ bibioo ko pɛ yɔɔ akɛ abaana naa. Enɛɛmɛi ji je lɛŋ tai ni akɛtee lɛ. Amɛteŋ babaoo ji naataomɔi ni haa nɔyelii teɔ shi woɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛmaŋbii: maŋbii ateŋ nɔmɔi ni kɛ lashishwiemɔ babaoo baa yɛ shikpɔŋ, jamɔ, hewolo nɔ sui kɛ wiemɔi sɔrɔtoi, maŋkwramɔŋ hewalɛ taomɔ, kɛ tsofai po ahewɔ. . . . Kɛjɛ Afrika Koŋ lɛ nɔ aahu kɛyashi Asia Wuoyi-Bokagbɛ fɛɛ lɛ, tai enyɛ mɛi akpekpei abɔ nɔ ni amɛjo foi amɛshi amɛshiai. Ahuɔ ni aduuu mli nii, atutuaa helatsamɔ hei, akpataa kooloi ahiɛ, ni akɛ yiwalɛ gbeɔ fɔlɔi yɛ amɛbii ahiɛ, ni ahaa gbekɛbii hii ni eye afi 10 lɛ tsɔmɔɔ jatsu terelɔi kɛkɛ lɛ atsɔmɔ amɛ asraafoi po, ni atoɔ gbekɛbii yei kaabonaa. Yɛ nɛkɛ maji ni hiɛ ekpa amɛnɔ nɛɛ babaoo amli lɛ, tai eha maji nɛɛ ashihilɛ efee butuu ni adesai ashihilɛ mli basabasafeemɔi ni eba nɛkɛ maji nɛɛ amli lɛ haŋ amɛhi kɛmɔ shi dɔŋŋ. . . . Nii amli taomɔ tsɔɔ akɛ awuu tai babaoo yɛ 1980 afii lɛ amli fe afii nyɔŋmai abɔ ni eho lɛ fɛɛ eko.”

Mɛi ni nyɛɔ amɛjoɔ foi kɛyaa maji ni etee hiɛ lɛ amli lɛ naa akɛ toiŋjɔlɛ ni amɛtaoɔ lɛ laajeɔ kwraa yɛ hegbeyeiwoo ni jɛɔ awuiyelii amli baa lɛ hewɔ. U.S.News & World Report lɛ bɔɔ amaniɛ akɛ: “Awuiyeli ni yaa nɔ yɛ [United States] lɛ etee hiɛ yɛ 1980 afii lɛ amli yɛ wiemɔi ni akaa hiɛ awieɔ akɛ ebaaba shi lɛ fɛɛ sɛɛ. Yɛ afi pɔtɛɛ ko mli lɛ: Aye awui ni mli wa, tamɔ gbɔmɔgbee, mɛi atutuamɔ, kɛ ojotswaa aaafee akpekpei 8.1. Nɔ ni yɔɔ hejaramɔ fe fɛɛ ji bɔ ni aŋmɛ lashishwiemɔ gbɛ yɛ he fɛɛ he ni anyɛɛɛ agba nɔ ni aaanyɛ ajɛ mli aba lɛ. Bɔ ni awaa mɛi ayi lɛ efee nɔ ni anyɛɛɛ he nɔ ko afee. U. S. Amerika Nitsumɔ He ni Kwɛɔ Jalɛsaneyeli Akɔntaabuu nɔ lɛ buɔ naa akɛ kɛji awuiyeli lɛ baaya nɔ tamɔ bɔ ni eji amrɔ nɛɛ lɛ, gbekɛbii ni eye afii 12 amrɔ nɛɛ ateŋ oha mlijaa 83 baafee mɛi ni awaa amɛ yi diɛŋtsɛ loo mɛi ni aaaka akɛ aaaye amɛ awui. . . . Toigbalamɔ ni akɛhaa adesai ateŋ efɔŋfeelɔi lɛ jeee nɔ ni ama nɔ mi loo ebaa mra. Awuiyelii wuji ni mɛi feɔ lɛ fɛɛ ateŋ 5 mli 1 pɛ polisifoi lɛ nyɛɔ amɛtsuɔ he nii, yɛ maŋ muu lɛ fɛɛ mli.” Shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ yɛ je lɛŋ he fɛɛ he. Jeŋmaji Ekomefeemɔ lɛ Gwabɔɔ lɛ bɔ “bɔ ni awuiyeli yaa nɔ babaoo ni emli woɔ wu hu yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ hei sɔrɔtoi fɛɛ” lɛ he amaniɛ.

Shi kɛji tai fɛɛ, kɛ tawuu nibii, kɛ awuiyelii fɛɛ hu aaalaaje kɛjɛ shikpɔŋ lɛ nɔ amrɔ nɔŋŋ po lɛ, wala baaka he ahi oshara mli lolo. Worldwatch Institute lɛ kadiɔ enɛ yɛ amɛwolo ni ji State of the World 1990 lɛ mli amaniɛbɔɔ ko mli akɛ: “Ohia futaa, helai ni egbɛ eshwa, kɛ mɛi akpekpei ohai abɔ ni leee woloŋ ji shihilɛ ni yɔɔ maji ni kpaako amɛyaa amɛhiɛ lɛ amli. Adesai ateŋ kui sɔrɔtoi fɛɛ​—niiatsɛmɛi loo ohiafoi, mɛi ni he wa yɛ ta mli loo mɛi ni he waaa​—lɛ fɛɛ kɛ adebɔɔ mli nibii afitemɔ ni eko ni tamɔ nakai bako da lɛ baakpe.”

Hɛɛ, nibii ni baa wala yi diɛŋtsɛ ni adesai fɛɛ ashihilɛ damɔ nɔ lɛ ebafee nɔ ni aafite amɛ fiofio. Niŋmalɔ Paul Hoffman ŋma yɛ Discover wolo tɛtrɛɛ lɛ mli akɛ: “Jeŋ muu lɛ fɛɛ ebaje fitemɔ shihilɛ ko mli [fe bɔ ni eji yɛ 1910 lɛ]. Jwɛi ni afu yɛ shikpɔŋ lɛ fɛɛ miifa kpo kɛmiiba. Kɔɔyɔɔ fɔŋ ni fiteɔ hewalɛi ni tsiɔ hulu la hiɛ lɛ eha jeŋ dɔlɛ miiya hiɛ. Kɔɔyɔɔ ni tsiɔ hulu hewalɛ hiɛ ni atsɛɔ lɛ ozone lɛ miita kwraa. Shia ŋai lɛ miilɛɛ, ni kooi hayii ni nugbɔ nɛɔ yɛ mli babaoo lɛ miita. Tsei kɛ kooloi sɔrɔtoi lɛ ateŋ ekomɛi aseshi miibule yɛ efalɛ aaafee 17 yɛ ŋmɛlɛtswaa kome mli.”

Ni okɛ nibii ni jɛɔ shikpɔŋ kɛ nu mli mujiwoo ni yaa hiɛ lɛ mli baa lɛ afata he. Susumɔ bɔ ni je lɛŋ gbɔmɛi ayifalɛ yaa hiɛ be fɛɛ be, ni haa amamɔɔ tsui yɛ shikpɔŋ ni baa nii pii lɛ anɔ babaoo aloo agbalaa gbɛjegbɛi yɛ nɔ, ni no hewɔ lɛ ehaa tsei komɛi kɛ kooloi komɛi ashishi buleɔ lɛ hu he okwɛ. Susumɔ bɔ ni nu kpakpa ni anuɔ hu he sɛ̃ɔ kɛ naagbai ni ji nugbɔnɛmɔ ni ebɔɔ yɔɔ mli lɛ kɛbaa lɛ hu he okwɛ. Ni okɛ kɔɔyɔɔ mli mujiwoo babaoo kɛ hewalɛnamɔ mli naagbai ni nibii ni efite ni ebɔɔ yɔɔ mli ni ayatsiɔ ashwieɔ lɛ kɛbaa lɛ hu afata he okwɛ. Kɛ abua fɛɛ naa lɛ, fɛɛ tsɔɔ hiɛkpatamɔ kɛha adesai aweku lɛ. Mɛi ni wɔji kɛ he ni wɔyɔɔ jio, kɔɔyɔɔ, niyenii, nu, kɛ adebɔɔ mli nibii krokomɛi ahe hiaa wɔ bɔni afee ni wɔhi wala mli. Amɛhe hiaa wɔ akɛ nɔ ni awoko amɛmli muji, kɛ efalɛ bɔ ni sa hu. State of the World 1990 wolo lɛ kɛɔ akɛ, amrɔ nɛɛ. “kɛha ohiafoi lɛ, afii nyɔŋmai kpaanyɔ lɛ amli osharai lɛ anaa baaa shi kwraa, ni amɛji bei ni ana niyenii bibioo kɛ gbelei ni yaa hiɛ babaoo.”

Akɛni aawo adesai aweku lɛ he gbeyei yɛ gbɛi sɔrɔtoi pii anɔ hewɔ lɛ, ani mɔ ko baanyɛ aje jeŋ hee ko ni he miihia waa diɛŋtsɛ lɛ he ŋwane? Shi ani enɛ ji nɔ ko ni baaba mli diɛŋtsɛ? Nɛgbɛ jeŋ ni tamɔ nɛkɛ baajɛ aba? Mɛɛ gbɛtsii nibii esa akɛ aye nɔ kunim dani abaanyɛ akɛɛ akɛ wɔ shibɔlemɔ ŋulami nɛɛ yɛ shweshweeshwe ni eeya hiɛ hu? Nyɛhaa wɔkwɛa.

[Shishigbɛ niŋmai]

a Atsɔɔ “ta” shishi akɛ naataomɔ loo bei ni kɛ hooo kwraa lɛ ekɔɔ nɔyeli kome he ni agbɛnɛ hu agbeɔ gbɔmɛi 1,000 loo nɔ ni fe nakai yɛ mli yɛ afi kome mli.

[He ni Mfoniri ni yɔɔ baafa 4 lɛ Jɛ]

WHO photo by P. Almasy

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje