Jeŋ ni Julɔi Bɛ Mli
ETEE nɔ oyayaayai waa. Nuu ko ni kɛ atade fɛfɛo esaa ehe jogbaŋŋ kɛ tu tsɔɔ Antonioa yitso he yɛ lɛ diɛŋtsɛ eshia hiɛ yɛ São Paulo, Brazil, ni ebi ni ekɛ ekar naa samfele kɛ ehe woji aha lɛ, kɛkɛ ni eta kar lɛ mli oya ni efa kar lɛ kɛjo foi.
Yɛ Rio de Janeiro hu lɛ, hii ejwɛ ni amɛkɛ tui ewula amɛhe jogbaŋŋ mɔ nuu ko ni atsɛɔ lɛ Paulo yɛ ebiyoo ni eye afii nyɔŋma hiɛ. Beni amɛkɛ lɛ wo kar mli kɛtee eshia lɛ, julɔi lɛ bote mli ni amɛju nɔ fɛɛ nɔ ni amɛsumɔɔ amɛwo Paulo kar sɔrɔtoi enyɔ lɛ mli. Amɛwo Paulo ŋa he gbeyei akɛ amɛbaagbe lɛ, ni amɛmɔ lɛ kɛ nitsulɔ kome ekãa naa amɛfata amɛhe kɛtee Paulo shwapo ko ni ehɔɔ jwetrii yɛ mli lɛ mli, ni amɛju nɔ fɛɛ nɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ he yɛ mli. Yɛ sɛɛ mli lɛ julɔi lɛ tswa telefon ni akpaaa gbɛ amɛkɛtsɔɔ he ni amɛshi kar sɔrɔtoi enyɔ lɛ yɛ.
Kwɛ bɔ ni ohiɛ baafee bo yaa aha akɛ aaaju oshika kɛ nibii ni okɛ deŋmegbomɔ ebɔ mɔdɛŋ otsu ona lɛ! Eyɛ mli akɛ Antônio loo Paulo tsuuu sane nɛɛ he nii amɛ diɛŋtsɛ ni mla bɛ mli moŋ, shi mɛi komɛi feɔ nakai ni amɛshiɔ mla lɛ yɛ sɛɛ ni amɛtsuɔ enɛ he nii amɛ diɛŋtsɛ. Amɛgbeɔ julɔ lɛ loo amɛyeɔ lɛ awui, loo amɛlaajeɔ amɛ diɛŋtsɛ amɛwala tete po. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, beni obalanyo ko sha Brazil yoo ko watsi kɛjɛ edɛŋ lɛ, yoo ni mli efu nɛɛ gbala tu kɛjɛ ebaaji mli ekɛgbe julɔ lɛ. Mɛni jɛ mli ba? O Estado de S. Paulo lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Gbɔmɛi ni na nɔ ni tee nɔ lɛ jie yoo ni amɛleee lɛ nɛɛ subaŋ yi jogbaŋŋ, ni mɔ ko mɔ ko sumɔɔɔ ni eyeɔ ebuaa polisifoi lɛ koni ana yoo lɛ.” Eyɛ mli akɛ Kristofoi miishwe jeŋ ni julɔi bɛ mli moŋ, shi amɛtooo najiaŋ taakɛ yoo lɛ fee lɛ. Akɛni oweletɔɔ ji Nyɔŋmɔ nɔ hewɔ lɛ, amɛboɔ wiemɔi ni yɔɔ Abɛi 24:19, 20 lɛ toi: “Kaawo otsui la yɛ efɔŋ feelɔi ahe, ni asaŋ ohiɛ akakɔ mɛi fɔji anɔ. Ejaakɛ wɔsɛɛ be ko bɛ ha mɔ fɔŋ.”
Shi kɛ mɔ ko batutua bo lɛ, mɛni obaanyɛ ofee? Sane ko ni ba yɛ Rio de Janeiro tsɔɔ bɔ ni ehe hiaa ni afee dioo yɛ shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ shishi. Kristofonyo ko, Heloísa ta bɔs mli eeya ni eyafee Biblia mli nikasemɔ. Kɛkɛ ni hii enyɔ je shishi akɛ amɛaashɔ mɛi ni kɛ bɔs lɛ faa gbɛ lɛ anibii kɛ shika kɛjɛ amɛdɛŋ. Beni eshɛ bɔs stɔp ni ebaayi shi lɛ, Heloísa kɛɛ amɛ akɛ Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ ko ji lɛ ni akɛ eeya ni ekɛ mɔ ko ayakase Biblia lɛ. Ekɛ e-Biblia lɛ kɛ wolo ni ekɛ mɔ lɛ yaakase lɛ tsɔɔ amɛ. Amɛheee enɔ ko kɛjɛɛɛ edɛŋ, julɔi lɛ ŋmɛ lɛ gbɛ ni eyi shi. Shi amɛŋmɛɛɛ gbɛfalɔ kroko gbɛ koni eyi shi. Sɛɛ mli ni tsɔne kudɔlɔ lɛ kɛɛ akɛ enako nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ da.
Regina hu fee diŋŋ beni hii enyɔ ni hiɛ tui fa lɛ akɛ ebote lɛ diɛŋtsɛ ekar mli lɛ. Regina kɛ Awake! wolo tɛtrɛɛ ni ehiɛ lɛ tsɔɔ amɛ, ni eye amɛ odase. Akɛni julɔi lɛ efee tamɔ amɛmiishe gbeyei hu hewɔ lɛ, ekɛɛ amɛ akɛ amɛgbele nɔ ko tamɔ adeka bibioo ko ni yɔɔ kar lɛ mli yɛ ehiɛ gbɛ he ni ekɛ sikletɛi komɛi toɔ lɛ. Shi akɛni amɛna Kingdom Melodies cassette lɛ hewɔ lɛ, amɛbɔi nakai lalai lɛ atoiboo. Agbɛnɛ akɛni naanyobɔɔ su ko eba shihilɛ lɛ mli hewɔ lɛ, julɔi lɛ kpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaayi Regina shi ni amɛtaaa ehe yɛ gbɛjegbɛ lɛ nɔ, ni amɛkɛɛ lɛ akɛ ebaana mɔ ko ni mli jɔ ni baaye abua lɛ. Beni Regina enyiɛ aaafee minitii nyɔŋma sɛɛ lɛ, ena shia ko, shi shiatsɛ lɛ nyɛɛɛ ahe esane lɛ eye, ejaakɛ ekɛɛɛ “Otamɔɔɔ mɔ ko ni atutua lɛ; oyɛ dioo waa.”
Eyɛ mli akɛ ekolɛ ayeŋ mɔ ko ni tamɔ nakai awui yɛ gbɔmɔtsoŋ moŋ, shi niiashikpamɔ ni kaa mɔ waa nɛkɛ lɛ baanyɛ ekɛ shihilɛi ni hiɛdɔɔ yɔɔ mli aba yɛ sɛɛ mli. O Estado de S. Paulo bɔ amaniɛ akɛ, ‘Mɔ ni afee lɛ nakai lɛ baanyɛ anu he akɛ ebɛ shweshweeshwe, ebaanyɛ ena hetsɛ eha eweku mli bii loo mɛi ni bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛye amɛbua lɛ, eheee mɔ ko eyeee dɔŋŋ, nɔ ni baahe ejwɛŋmɔ ji nibii bibii ahe gbɛjianɔtoo, enuɔ he akɛ je lɛ yeee jalɛsane.’ Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, mɔ ni kɛ ehiɛ fɔɔ Yehowa Nyɔŋmɔ nɔ, ni aye lɛ sane fɔŋ lɛ baanyɛ aje niiashikpamɔ ni tamɔ nɛkɛ mli shweshweeshwe ni nɔ ko yeee lɛ awui yɛ gbɔmɔtsoŋ kɛ henumɔŋ. Ni kɛlɛ, ani okpɛlɛŋ nɔ akɛ kɛ efɔŋ feemɔ loo nɔ fɛɛ nɔ ni kɛ gbeyeishemɔ baa lɛ bɛ dɔŋŋ lɛ, ani efeŋ jɔɔmɔ?
“Julɔ lɛ, Ekaju Dɔŋŋ”
Eyɛ mli akɛ mɛi pii sumɔɔ amɛhiɛjoomɔ shihilɛ lɛ moŋ, shi Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ eye ebua julɔi ni amɛtsake amɛ akɔnɔi kɛ su kɛ baŋ. (Efesobii 4:23) Akɛni amɛna yiŋtoo diɛŋtsɛ yɛ shihilɛ mli ni damɔ Biblia lɛ nɔ hewɔ lɛ, amɛboɔ wiemɔi nɛɛ toi: “Faŋ nii fioo ni ana yɛ jalɛ naa, fe nii babaoo ni ana yɛ amimyeli naa.” (Abɛi 16:8) Cláudio bɔ amaniɛ akɛ: “Etamɔ nɔ ni mɛi fɛɛ ni yɔɔ miweku lɛ mli ji Odasefoi, shi miboko nɔ ni amɛyɔɔ kɛɛmɔ yɛ Yehowa kɛ eyiŋtoi lɛ ahe lɛ toi da. Beni mikuɔ misɛɛ kɛjɛɔ gbɛfaa ko ni kɛ mi tee aaafee shitoi 1,200 loo kilomitai 2,000 mli kɛbaa yɛ pikɔp kar ko ni miju mli lɛ, ehe bahia ni matsɔ gbɛjegbɛi ni polisifoi etsi lɛ babaoo mli. Nakai feemɔ mli ni miyoo akɛ esa akɛ matsake mishihilɛ gbɛ. Mibɔ mɔdɛŋ pɛŋ akɛ mafee nakai, shi miyeee omanye. Shi agbɛnɛ mibɔi miwekumɛi ni ji Yehowa Odasefoi lɛ ahe susumɔ, kɛ bɔ ni esoro amɛ kwraa, bɔ ni amɛmli filiɔ amɛ, amɛyɔɔ miishɛɛ, kɛ toiŋjɔlɛ ha.” Nɔ ni jɛ mli ba ji akɛ Cláudio je Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kasemɔ shishi, etsi ehe kɛjɛ tsofai fɔji kɛ etsutsu nanemɛi lɛ ahe, ni ebatsɔ Kristofonyo sɔɔlɔ.
Mɛi krokomɛi hu boɔ wiemɔi nɛɛ atoi bianɛ: “Nyɛkɛ nyɛhiɛ akafɔa amimyeli nɔ, ni nyɛyitso hu akafua yɛ juu-kɛ-fɔ̃ nii ahewɔ.” (Lala 62:11) Beni aŋmɛɛ ehe kɛjɛ etsuŋwoo mli yɛ juu kɛ mɔdɛŋ ni ebɔ koni egbe gbɔmɔ lɛ sɛɛ lɛ, José, ni kɛ tsofai fɔji tsuɔ nii ni ehɔ̃ɔ eko hu lɛ ná Biblia lɛ ni ekɛ eshabi kase lɛ he sɛɛ. Ekpa tsofai fɔji kɛ nitsumɔ kɛ ehɔ̃ɔmɔ ni amrɔ nɛɛ eji Odasefonyo ni yɔɔ ekãa.
Ni kɛlɛ, gbɔmɔ su kɛ baŋ hee lɛ baaa trukaa loo yɛ naakpɛɛ gbɛ nɔ. Oscar, ni kɛ ehe ewo tsofai fɔji kɛ nitsumɔ kɛ juu mli waa lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Mikɛ hiɛdɔɔ sɔle miha Yehowa aahu akɛ eshɛɔ be ni mihiŋmɛiaŋ nu haa shikpɔŋ lɛ tsɔɔ tamɔ kpaakpo bibioo ko.” Hɛɛ, kɛfata Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kasemɔ kɛ hekamɔ fɛɛ sɛɛ lɛ, sɔlemɔ ni jɛ tsuiŋ tɔɔ ni akaa he daa he miihia. Kadimɔ nilee ni yɔɔ bɔ ni atsɔ sɔlemɔ nɔ asusu nii ahe nɛɛ mli lɛ: “Kaaha miye ohia lɛ, asaŋ kaaha mina nii; lɛɛ mi kɛ niyenii ni sa mi, koni mikatɔ tsɔ, ni mikwao, ni mikɛɛ akɛ: ‘Namɔ ji Yehowa?’ Loo ohia miihia mi, ni miyaju, ni mitɔ mi-Nyɔŋmɔ lɛ gbɛi anɔ.”—Abɛi 30:8, 9.
Esa ákɛ akɛ suɔmɔ diɛŋtsɛ ato hesuɔmɔ najiaŋ: “Julɔ lɛ, ekaju dɔŋŋ, shi moŋ ebɔ mɔdɛŋ ni ekɛ eniji atsu nitsumɔ kpakpa, koni ena nɔ ko ni ekɛha mɔ ni ehia lɛ lɛ.” (Efesobii 4:28) Taakɛ eji yɛ klɛŋklɛŋ afi oha lɛ mli Kristofoi komɛi ni kulɛ amɛji ‘julɔi loo hiɛjoolɔi’ lɛ agbɛfaŋ lɛ, Yehowa tsɔɔ Yesu Kristo kpɔmɔ nɔ lɛ nɔ ekɛ mɔbɔnalɛ kɛ sane keɔ mɛi ni tsakeɔ amɛtsui lɛ. (1 Korintobii 6:9-11) Kwɛ bɔ ni eji miishɛjemɔ sane ha akɛ bɔ fɛɛ bɔ ni wɔ tsutsu shihilɛ ji lɛ, wɔbaanyɛ wɔtsake wɔshihilɛ gbɛ ni wɔna Nyɔŋmɔ hiɛ duromɔ!—Yohane 3:16.
Shweshweeshwe Shihilɛ yɛ Nyɔŋmɔ Jeŋ Hee lɛ Mli
Susumɔ shikpɔŋ ni julɔi bɛ nɔ lɛ he okwɛ. Kojolɔi, mlalelɔi, polisifoi kɛ gbokɛlɛfoi ashiai ahe gbɛjianɔtoo ni jara wa ni haa ayeɔ mla nɔ he ehiaŋ! Ebaafee jeŋ ni ninamɔ yɔɔ mli ni mɔ fɛɛ mɔ kɛ bulɛ baaha mɛi krokomɛi kɛ nibii ni amɛyɔɔ! Ani enɛ tamɔ nɔ ko ni anyɛŋ ahe aye? Ani Nyɔŋmɔ kɛ ehe baawo adesai asaji amli ni eha mlakwamɔ aba naagbee? Wɔmiifɔ bo nine ni opɛi odaseyeli ni tsɔɔ akɛ Biblia lɛ ji Nyɔŋmɔ Wiemɔ, ni akɛ anyɛɔ akɛ he fɔɔ emli gbalɛi anɔ lɛ mli. Obaana shishitoo nɔ ni ma shi shiŋŋ ni tsɔɔ akɛ tsakemɔ ka wɔhiɛ ni miiba nɔŋŋ. Mɔ ko mɔ ko nyɛŋ atsi Nyɔŋmɔ naa koni ekɛ jiemɔ ni ewo mɛi fɛɛ ni sumɔɔ jalɛnifeemɔ shi yɛ he lɛ akaba: “Kaawo otsui la yɛ efɔŋ feelɔi ahe, asaŋ ohiɛ akakɔ mɛi ni tsuɔ nii ni ejaaa lɛ anɔ. Shi eyeŋ be ko ni aaafolɔ amɛ ashwie tamɔ jwɛi, ni amɛaaŋala tamɔ baa fɔ.” (Lala 37:1, 2) Etsɛŋ ni nakai wiemɔi ni aŋmala kɛjɛ jeeŋmɔ lɛ baaba mli kwraa.
Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ kɛ haomɔi kɛ jalɛsane ni ayeee, ni kɛ nijiaŋwujee babaoo kɛ hiɛnɔkamɔ ni feɔ shwɛm baa lɛ baaba naagbee. Mɔ ko efeŋ mɔ ni nɔ ko he hiaa lɛ, ni no aaaha enu nɔnyɛɛ he akɛ esa akɛ eju. Gbalɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ: “Shikpɔŋ lɛ nɔ aaaba abele babaoo kɛyashwie gɔji lɛ ayiteaŋ; eyibii lɛ aaahoso tamɔ [blema] Lebanon, ni amɛaafrɔke yɛ mã lɛŋ tamɔ shikpɔŋ nɔ baai.” (Lala 72:16) Yɛ anɔkwale mli lɛ, nɔ ko nɔ ko gbaŋ adesai ni le ni sɔmɔɔ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ atoiŋjɔlɛ naa yɛ Paradeiso ni aku sɛɛ akɛba lɛ mli.—Yesaia 32:18.
Mɛɛ nyɔmɔwoo po enɛ aaaji aha mɛi ni tsiɔ hiɛjoomɔ je nɛɛ gbɛi lɛ anaa lɛ nɛkɛ! Abɛi 11:19 kɛɔ akɛ: “Mɔ ni fiɔ shi yɛ jalɛ mli lɛ, eyi aaana wala; shi mɔ ni nyiɛɔ efɔŋ sɛɛ lɛ, eeena gbele.” Hɛɛ, beni afolɔ efɔŋ feelɔi ashwie lɛ, mɔ ko sheŋ gbeyei yɛ ewala kɛ enibii ahewɔ. Lala 37:11 kɛ nɛkɛ shiwoo nɛɛ haa wɔ: “Shi mɛi ni he jɔ lɛ, shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ, ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli.”
[Shishigbɛ niŋmai]
a Atsake gbɛii lɛ ekomɛi.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 5]
Juu ni Yɔɔ Diɛŋtsɛ lɛ Naa ni Wɔɔdamɔ
YƐ SHIA—Akɛni julɔi baanyɛ aba shia kɛ oyɛ loo obɛ hewɔ lɛ, ŋa oshinaai fɛɛ ni ola sɛɛ. Mɛi ni kaseɔ enɛ he ni lɛ woɔ ŋaa akɛ ŋmɛlɛ ko ni baatee shiatsɛ lɛ shi loo gbeei ni buɔ ahe miihia. Kɛ obaafa gbɛ lɛ, bɔɔ okutsoŋnyo ko ni onyɛɔ okɛ ohe fɔɔ enɔ lɛ amaniɛ. Too otsui shi—julɔi yeɔ oyai, amɛbaa be ni okpaaa gbɛ, ni kɛ amɛbɔi gbeyeishemɔ lɛ amɛtsakeɔ amɛŋaatsɔi oyayaayai. Kɛ oji Yehowa Odasefonyo lɛ ateŋ mɔ ko lɛ, ha amɛle, ni obɔ mɔdeŋ oye odase. Obaanyɛ otee naanyobɔɔ loo mɔbɔnamɔ shi. Kaate shi owo amɛ ja amɛtutua ogbɔmɔtso.
YƐ MAŊ TEŊ—Ha ohiɛ ahi ohe nɔ ni oyoo kɛ mɔ ko nyiɛ osɛɛ. Nyiɛmɔ gbɛ ni ato akɛ atsɔ nɔ lɛ teŋ. Kaanyiɛ duŋ mli loo gbɛjegbɛi ni mɛi bɛ nɔ lɛ nɔ. Ha oshika pɔs loo nɔ ko ni jara wa kɛha bo lɛ ahi he ni yɔɔ shweshweeshwe. Okɛ ekaa kɛ hewalɛ anyiɛ tamɔ nɔ ni ooya he ko. Kaawo atadei ni jara wawai loo jwinei ni kpɛlɛɔ. Okɛ mɔ ko anyiɛ kɛha nihemɔ kɛ shihilɛ lɛ sa nakai. Hiɛmɔ shika ni he baahia bo lɛ pɛ, ni ojara mli owo kotokui sɔrɔtoi amli loo hei ni obaanyɛ okɛtee yɛ.
YƐ KAR MLI—Kɛ kar ni ashɔɔ yɛ mɛi adeŋ be mli ni ota mli ji nɔ ni yaa nɔ yɛ he ni oyɔɔ lɛ, belɛ kaata kar lɛ mli beni owa ni oma he ko. Fɔɔ gbɛ ni otsɔɔ nɔ kɛyaa nitsumɔ kɛ oshia-baa lɛ tsakemɔ. Tsɔ gbɛ ni yɔɔ shweshweeshwe nɔ kɛ no kɛ po. Kɛ obaashi kar lɛ omashi lɛ, kwɛmɔ ohe kɛkpe akɛ ani nɔ ko yɛ ni baaha oyiŋ afee bo kɔshikɔshi lo. Kaafɔ kar lɛ sɛɛ ni akɛ jatsui toɔ lɛ gbelemɔ yɛ hei ni mɛi bɛ jɛmɛ. Kaashi onibii ni jara wawai lɛ yɛ kar lɛ mli ni aana. Kɔsɔŋkɔsɔ ko ni akɛfimɔ nii ni aana kɛ nɔ ko ni shwieɔ julɔi haŋ julɔi bibii ata kar lɛ he.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 6]
“Nyɛkabɔa jwetrii nyɛhaa nyɛhe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ he ni omlɛgɛ kɛ ŋkanale fiteɔ nii ni julɔi gbaa bajuɔ yɛ lɛ. Shi nyɛbɔa jwetrii nyɛhaa nyɛhe yɛ ŋwɛi, he ni omlɛgɛ kɛ ŋkanale fiteee nii ni julɔi “gbaaa amɛyajuuu yɛ lɛ.”—Mateo 6: 19, 20