Svjedočiti ljudima svih jezika i religija

¹ Kršćani su u prvom stoljeću dali gorljivo svjedočanstvo ljudima koji su govorili drugim jezicima i koji su pripadali različitim religijama. Zbog toga je “do 100. godine unutar vjerojatno svake provincije uokolo Sredozemnog mora postojala kršćanska zajednica” (History of the Middle Ages).

² U Sjedinjenim Državama mnogi ljudi ne govore engleski već neki drugi jezik. Sada postoje gradovi i mjesta koji zbog dolaska izbjeglica imaju dosta velike strane zajednice. Doselilo se mnogo ljudi raznih ne-kršćanskih religija, uključujući i stotine tisuća budista, hindusa, Židova i muslimana. Zbog te raznolikosti jezika i religija veliki je izazov znati kako razgovarati sa svim tim ljudima i kako im svjedočiti kad ih se susretne. Ustvari, u svom vlastitom mjestu možemo imati misionarsko područje. Kako možemo slijediti Isusovu zapovijed da “propovijedamo narodu i da svjedočimo” ljudima svih jezika i religija? (Dj. ap. 10:42).

Svjedočiti ljudima koji govore drugi jezik

³ Veliki porast novih objavitelja dolazi od stanovništva stranog govornog područja. Osnivaju se mnoge skupštine na stranim jezicima, a djeluju i brojne grupe na stranim jezicima. Međutim, još se mnogo toga može postići tamo gdje nema skupština koje djeluju na stranom jeziku i koje bi već obrađivale to područje.

⁴ Svladati jezičnu barijeru: Nema sumnje da mnogi ljudi uče brže i s dubljim razumijevanjem kad ih se poučava na njihovom materinjem jeziku. “Za evangjelje” te da bi ‘imala dijel u njemu’ mnoga su braća i sestre naučili drugi jezik (1. Kor. 9:23). Iako je žena koja je govorila kineski bila godinama na ruti s časopisima sestri koja je govorila engleski, odbijala je ponudu za biblijski studij dok joj jedna druga sestra, koja je učila kineski, nije ponudila knjigu na tom jeziku. Žena je rado prihvatila knjigu i studij. Ono što je pozitivno utjecalo bio je trud druge sestre da kaže nekoliko riječi na jeziku kojim je govorila žena. (Usporedi Djela apostolska 22:2.)

⁵ S dobrim je razlogom Kula stražara od 1. novembra 1992. iznijela ovaj stav: “Učenje stranog jezika neće samo razviti duševne sposobnosti mladih već će ih učiniti i korisnijima za Jehovinu organizaciju.” Mnogi članovi betelske obitelji prihvatili su zadatak da nauče novi jezik. Na taj su način braća naročito korisna u skupštinama gdje treba preuzeti vodstvo. Ako znaš drugi jezik ili ga želiš naučiti, i ti ćeš možda moći pružiti pomoć skupštini ili grupi stranog govornog područja (Mat. 9:37, 38).

⁶ Jedan brat s Floride, koji je naučio vijetnamski prije nego je došao u istinu, sada pronalazi veliku radost u prenošenju dobre vijesti ljudima koji govore vijetnamski. Da bi se stavio što više na raspolaganje kako bi svoje znanje tog jezika iskoristio za svjedočenje, preselio se sa svojom obitelji na drugi kraj države na vijetnamsko područje gdje je potreba veća. Otkad se preselio, ima dobar uspjeh u proučavanju Biblije s mnogim Vijetnamcima.

⁷ Jedna je pionirka u Kaliforniji srela nekoliko gluhih ljudi na svom području. Molila se Jehovi za pomoć da pronađe nekoga tko bi je mogao naučiti znakovni jezik kako bi te ljude mogla poučiti istini. Jednog joj se dana, dok je kupovala u obližnjem opskrbnom centru, obratila mlada gluha žena koja joj je napisala poruku moleći je za pomoć da pronađe neki proizvod. Nakon što joj je pomogla, pionirka joj je napisala da želi naučiti znakovni jezik kako bi mogla pomoći gluhima u tom kraju. Zatim je gluha žena napisala pitanje: “Zašto želite pomoći gluhim ljudima?” Sestra je pismeno odgovorila: “Ja sam Jehovin svjedok i želim pomoći gluhima da razumiju Bibliju. Rado ću vas poučiti o Bibliji ako ćete me naučiti znakovni jezik.” Sestra kaže: “Ne možete zamisliti moju radost kad je rekla: ‘U redu.’” Sestra je svake večeri tokom šest tjedana išla k toj ženi. Naučila je znakovni jezik, a gluha je žena upoznala istinu i krstila se! To se dogodilo prije više od 30 godina, a ta pionirka još uvijek svjedoči gluhima i sada je povezana sa skupštinom koja djeluje na znakovnom jeziku.

⁸ Ako tečno govoriš drugi jezik, želiš i možeš se preseliti tamo gdje je potreba veća u području u kojem se govori tim jezikom, zašto ne bi o tome razgovarao sa starješinama u skupštini. Ako misle da udovoljavaš uvjetima za takvo preseljenje, upitaj pokrajinskog nadglednika da li postoji obližnje područje na kojem možeš služiti. Ukoliko ne postoji, možeš pisati Zajednici s tim da starješine pošalju popratno pismo s njihovim zapažanjima o tvojim sposobnostima i znanju jezika. (Vidi Kulu stražaru od 1. decembra 1988, stranice 27-9.)

⁹ Koristiti sredstva koja imamo na raspolaganju: Naša je literatura dostupna na mnogim jezicima. Bilo bi dobro nositi traktate — ili brošuru Zahtjevi ako nijedna skupština stranog govornog područja ne obrađuje isto područje — na jezicima koji se govore na tvom području. Ako je očito da hrvatski nije materinji jezik neke osobe, upitaj je koje jezike zna čitati. To može povećati tvoje mogućnosti izbora prilikom nuđenja literature. Naprimjer, možda osoba koja govori urdu može čitati i arapski.

¹⁰ Čak i ako ne govoriš jezik kojim govori osoba koju si sreo prilikom svjedočenja, još uvijek joj možeš prezentirati dobru vijest. Kako? Tako da koristiš brošuricu Good News for All Nations (Dobra vijest za sve nacije). Ona sadrži kratku tiskanu poruku na 59 jezika. Kao što objašnjavaju upute na 2. stranici brošurice, nakon što si saznao kojim jezikom govori stanar, daj mu da pročita tiskanu informaciju na odgovarajućoj stranici brošurice. Nakon što je pročita, pokaži mu publikaciju na njegovom jeziku. Ako je nemaš, pokaži publikaciju na hrvatskom ili na engleskom. Objasni da ćeš pokušati ponovno doći s primjerkom na njegovom jeziku. Upitaj kako se zove te zapiši njegovo ime zajedno s adresom. Možda informaciju možeš proslijediti najbližoj skupštini ili grupi na tom jeziku koristeći obrazac S-70a “Molimo vas da posjetite ovu osobu (strani jezik)”. Za daljnje upute o tome kako poslati takvu informaciju odgovarajućoj braći, vidi 7. stranicu Naše službe za Kraljevstvo od oktobra 1993. Ako nitko tko govori taj jezik nije na raspolaganju da bi to obavio, možda možeš ti prihvatiti izazov, čak i proučavati s osobom prateći gradivo u publikaciji na svom jeziku (1. Kor. 9:19-23).

Svjedočiti ljudima ne-kršćanskih religija

¹¹ Stanovito poznavanje religije osobe pomaže nam u davanju djelotvornog svjedočanstva o Božjem Kraljevstvu. Knjiga Čovječanstvo u potrazi za Bogom pruža nam uvid u svjetske glavne religije kako bismo dovoljno dobro mogli razumjeti vjerovanja ljudi te da bismo im pomogli da dođu do spoznaje o istini.

¹² Okvir na zadnjoj stranici ovog dodatka sadrži popis tekućih publikacija koje je Jehovina organizacija stavila na raspolaganje za korištenje prilikom svjedočenja onima koji nisu kršćani. Čitajući te publikacije, razumijemo kako pristupiti ljudima s dobrom viješću. Kao pomoćno sredstvo ne smijemo zaboraviti knjigu Raspravljanje. Stranice 21-4. te knjige pružaju praktične prijedloge o tome kako pristupati budistima, hindusima, Židovima i muslimanima.

¹³ Pazi što ćeš reći: Ne smijemo zaključiti da osobna vjerovanja pripadnika određene religije moraju biti ista kao i kod drugih koji pripadaju toj vjeri. Umjesto toga, pokušaj razumjeti kako osoba s kojom razgovaraš razmišlja (Dj. ap. 10:24-35). Kao musliman, Salimoon je bio odgajan da vjeruje da je Kur’an Božja riječ. Ipak, nikad se nije mogao potpuno složiti s muslimanskim učenjem da bi milostivi Bog mogao mučiti ljude u gorućem paklu. Jednog su ga dana Jehovini svjedoci pozvali na sastanak. Budući da je odmah prepoznao istinu, sada radosno služi kao starješina u kršćanskoj skupštini.

¹⁴ Kad svjedočimo onima koji nisu kršćani, moramo paziti da zbog svog pristupa ne izgubimo mogućnost da razgovaramo s njima o dobroj vijesti (Dj. ap. 24:16). Pripadnici nekih religija vrlo su osjetljivi na svaki pokušaj da ih se odvrati od njihove vjere. Stoga budi spreman pronaći točke na kojima ćeš graditi zajednički temelj kako bi ih privukao istini Božje Riječi u cijelosti. Pojedinci nalik ovcama odazvat će se na ljubazan pristup i jasnu prezentaciju istine.

¹⁵ Važno je uzeti u obzir svoj izbor riječi kako ne bismo nepotrebno odvratili ljude od naše poruke. Naprimjer, ako se odmah identificiraš kao kršćanin, tvoj bi te sugovornik mogao automatski povezati s crkvama kršćanstva, što bi moglo stvoriti barijeru. Također bi korisno moglo biti da Bibliju nazivaš ‘Pismom’ ili ‘svetim spisima’ (Mat. 21:42; 2. Tim. 3:15, NW).

¹⁶ Ako sretneš osobu koja pripada ne-kršćanskoj religiji, a ne osjećaš se spremnim da bi odmah dao svjedočanstvo, iskoristi priliku samo da se upoznaš, ostavi traktat i razmijenite imena. Zatim ponovno dođi za dan ili dva, nakon što si se dovoljno pripremio da daš svjedočanstvo (1. Tim. 4:16; 2. Tim. 3:17).

¹⁷ Svjedočenje budistima: (Vidi 6. poglavlje u knjizi Čovječanstvo u potrazi za Bogom.) Budistička se vjerovanja jako razlikuju od jednog pripadnika do drugog. Umjesto da zastupa postojanje Stvoritelja kao osobe, budizam smatra Buddhu Gautamu, čovjeka iz Indije iz šestog stoljeća pr. n. e., religioznim idealom. Kad je prvi put vidio bolesnog čovjeka, ostarjelog čovjeka i mrtvog čovjeka, Gautamu su počela mučiti razmišljanja o smislu života. ‘Zar je čovjek rođen samo zato da bi patio, stario i umro?’ pitao se. Naravno, mi možemo odgovoriti na ta pitanja iskrenim budistima koji žele znati odgovore.

¹⁸ Kad razgovaraš s budistima, koristi samo pozitivnu poruku i jasnu istinu koje se nalaze u najuzvišenijoj od svih svetih knjiga, Bibliji. Poput većine drugih ljudi, budisti su jako zainteresirani za mir, moralnost i obiteljski život, pa često rado razgovaraju o tim temama. To može dovesti do toga da istakneš Kraljevstvo kao realno rješenje za probleme čovječanstva.

¹⁹ U neke urbane regije doseljava se velik broj Kineza koji vjeruju u budizam i druge orijentalne filozofije. Mnogi su od njih studenti koji pohađaju sveučilišta. Kad je jedna sestra iz Montane vidjela Kineza u trgovini, uručila mu je traktat na njegovom jeziku i ponudila mu je biblijski studij. On je rekao: “Mislite na Sveto pismo? Tražim to cijeli život!” Toga je tjedna počeo proučavati i posjećivati sve sastanke.

²⁰ Više od deset godina jedna pionirka iz Nevade poučava istini studente iz Kine. Kad je obrađivala jednu zgradu s osam stanova u kojima su živjeli takvi studenti, molila se Jehovi da joj pomogne da započne studij u svakom stanu. Za dva tjedna proučavala je s najmanje jednim studentom iz svakog stana. Pristup koji joj odgovara je da kaže kako je otkrila što je zajedničko svim studentima — svi oni žele mir i sreću. Zatim pita da li to i oni žele. Studenti se uvijek slože. Njihovu pažnju usmjeri na brošuru Trajni mir i sreća — kako ih pronaći, koja je namijenjena Kinezima. Nakon što je proučavao samo pet puta, jedan student joj je rekao da je dugo vremena tražio istinu i da ju je sada našao.

²¹ Svjedočenje hindusima: (Vidi 5. poglavlje knjige Čovječanstvo u potrazi za Bogom.) Hinduizam nema definirano vjerovanje. Njegova je filozofija vrlo kompleksna. Hindusi imaju trinitarsko shvaćanje o svom glavnom bogu Brahmanu (Brahma Stvoritelj, Višnu Održavatelj i Šiva Razaratelj). Vjerovanje u besmrtnu dušu bitno je za njihovu nauku o reinkarnaciji koja hindusima daje fatalistički pogled na život. (Vidi knjigu Raspravljanje na stranicama 290-5. i Kulu stražaru od 15. maja 1997, stranice 3-8.) Hinduizam naučava toleranciju, da sve religije vode do iste istine.

²² Kad se svjedoči hindusu, pristup treba uključiti objašnjenje naše na Bibliji utemeljene nade da ćemo kao savršeni ljudi vječno živjeti na Zemlji, a i zadovoljavajuće odgovore na važna pitanja s kojima se suočava cijelo čovječanstvo, a koje daje Biblija.

²³ Svjedočenje Židovima: (Vidi 9. poglavlje knjige Čovječanstvo u potrazi za Bogom.) Za razliku od ne-kršćanskih religija, judaizam svoje korijene vuče iz povijesti, a ne iz mitologije. Putem nadahnutih Hebrejskih pisama pruža se neizostavna karika za čovječanstvo u potrazi za pravim Bogom. A ipak, suprotno Božjoj Riječi, temeljno je učenje modernog judaizma vjerovanje u besmrtnu ljudsku dušu. Zajednički temelj može se uspostaviti ako potvrdimo da obožavamo Abrahamovog Boga te ako priznamo da se svi mi u današnjem svijetu suočavamo s istim poteškoćama.

²⁴ Ako sretneš Židova koji ne vjeruje u Boga, pitaj ga da li je uvijek razmišljao na taj način jer ti to može pomoći da prosudiš što bi mu najbolje odgovaralo. Naprimjer, možda nikada nije čuo zadovoljavajuće objašnjenje zašto Bog dopušta patnje. Iskrene se Židove može ohrabriti da ponovno ispitaju identitet Isusa kao Mesije, ne kako ga pogrešno prikazuju crkve kršćanstva nego na način kakvim ga predstavljaju židovski pisci Grčkih pisama.

²⁵ Svjedočenje muslimanima: (Vidi 12. poglavlje knjige Čovječanstvo u potrazi za Bogom.) Muslimani su pripadnici islama koji obuhvaća vjerovanje u Allaha kao svog jedinog božanstva i u Muhammeda (570-632. n. e.) kao njegovog posljednjeg i najvažnijeg poslanika. Zato što ne vjeruju da Bog ima sina, muslimani Isusa Krista priznaju samo kao jednog od manjih Božjih poslanika. Kur’an, koji je star manje od 1 400 godina, citira i Hebrejska i Grčka pisma. Postoji velika sličnost između islama i katolicizma. Obje religije naučavaju besmrtnost ljudske duše, stanje privremenog mučenja i postojanje gorućeg pakla.

²⁶ Očiti zajednički temelj jest naše vjerovanje da postoji samo jedan pravi Bog te da je on nadahnuo Bibliju. Pažljivi čitač Kur’ana naići će u njemu na ukazivanja na Toru, Psalme i Evanđelja kao na Božju Riječ te će pročitati da ih kao takve treba priznati i poslušati. Dakle, osobi možeš ponuditi da ih proučavaš s njom.

²⁷ Ova bi prezentacija mogla odgovarati nekome tko se predstavi kao musliman: “Nisam razgovarao s mnogo muslimana, ali sam u ovom priručniku pročitao nešto o nekim učenjima vaše religije. [Otvori 24. stranicu knjige Raspravljanje.] On kaže da vi vjerujete da je Isus bio poslanik no da je Muhammed bio posljednji i najvažniji poslanik. Vjerujete li i da je Musa (Mojsije) bio pravi prorok? [Dozvoli odgovor.] Mogu li vam pokazati što je Musa naučio od Boga o njegovom osobnom imenu?” Zatim pročitaj 2. Mojsijevu 6:2, 3. Na ponovnom posjetu možeš razmotriti podnaslov “Jedan Bog, jedna religija” na 13. stranici brošurice Vrijeme za istinsku podložnost Bogu.

²⁸ Danas mnogi postupaju u skladu s riječima iz Izaije 55:6, gdje stoji: “Tražite Gospodina, dok se može naći; prizivajte ga, dokle je blizu.” To se odnosi na sve osobe iskrena srca, bez obzira na to kojim jezikom govore ili koje su vjere. Možemo biti uvjereni da će Jehova blagosloviti naše napore dok nastojimo ići i ‘činiti učenike od ljudi svih nacija’ (Mat. 28:19, NW).

[Okvir na stranici 6]

Literatura namijenjena ljudima koji nisu kršćanI

Budisti

U potrazi za ocem (brošurica)

“Gle! Sve novo tvorim” (brošura)

Hindusi

Od Kurukšetre do Harmagedona — i tvoje preživljavanje (brošurica)

Naši problemi — tko će nam pomoći da ih riješimo? (brošura)

Put božanske istine vodi do oslobođenja (brošurica)

Pobjeda nad smrću — možeš li je ostvariti? (brošurica)

Zašto Boga trebamo obožavati u ljubavi i istini? (brošura)

Kinezi

Trajni mir i sreća — kako ih pronaći (brošura)

Muslimani

Kako naći put u Raj (traktat)

Vrijeme za istinsku podložnost Bogu (brošurica)

Židovi

Miroljubivi novi svijet — hoće li doći? (traktat br. 17)

Jehovini svjedoci — što oni vjeruju? (traktat br. 18)

Hoće li ikada postojati svijet bez rata? (brošura)