ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w03 2/1 ep. 11-16
  • Eitavelo loye ola pama shi fike peni?

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eitavelo loye ola pama shi fike peni?
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Eitavelo ohali tu pe ouladi
  • Eitavelo ohali tu ningi ovalididimiki
  • Eitavelo ohali tu pe omalalakano a tongomana
  • Eitavelo ohali eta onghalamwenyo tai ti sha
  • Eitavelo ohali pamekwa kekwashilipaleko
  • Eitavelo ohali xumifa komesho ombili
  • Eitavelo ohali tu kwafele tu lididimike
  • “Tu wedela eitavelo”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2015
  • Mbela owa itavela ngoo shili onghundana iwa?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
  • Kala u na eitavelo tali longo momaudaneko aJehova
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa)—2016
  • Eitavelo — Oukwatya oo tau dulu oku tu kwafela tu kale twa pama
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2019
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2003
w03 2/1 ep. 11-16

Eitavelo loye ola pama shi fike peni?

“Meitavelo omwa pama.”—2 OVAKORINTO 1:24.

1, 2. Omolwashike tu na okukala tu na eitavelo, nongahelipi tali dulu okukala la pamenena?

OVAPIYA vaJehova ove shi shii kutya ove na okukala ve na eitavelo. Doshili, “kape na ou ta dulu okuwapalela Kalunga, ngenge kape neitavelo.” (Ovaheberi 11:6) Onghee hano, ohatu ilikana pandunge tu pewe omhepo iyapuki nosho yo eitavelo, olo li li oshitukulwa shoshiimati shayo shiwa. (Lukas 11:13; Ovagalati 5:22, 23, NW) Okuhopaenena eitavelo lovaitaveli vakwetu otaku dulu yo okupameka oukwatya ou mufye.—2 Timoteus 1:5; Ovaheberi 13:7.

2 Eitavelo letu otali ka kala la pamenena ngeenge ohatu twikile okushikula onghatu oyo ya tulilwa po Ovakriste aveshe kEendjovo daKalunga. Oshidjemo shokulesha Ombibeli efiku keshe nokukonakona Omishangwa noukeka nekwafo loileshomwa oyo ya yandjwa okupitila ‘melenga lidiinini,’ osho eitavelo lihapu. (Lukas 12:42-44, OB-1954; Josua 1:7, 8) Ohatu ladipikwa keitavelo lakeshe umwe okupitila pokukala kwetu pokwoongala kwopaKriste nosho yo poyoongalele inini naai ya kula nope he na okufaula. (Ovaroma 1:11, 12; Ovaheberi 10:24, 25) Eitavelo letu ohali pamekwa yo ngeenge hatu popi navamwe moukalele.—Epsalme 145:10-13; Ovaroma 10:11-15.

3. Shi na sha neitavelo, ekwafo lilipi hatu mono kovakulunhuongalo Ovakriste ovanahole?

3 Mokuyandja omayele opamishangwa nosho yo etwomukumo, ovakulunhuongalo Ovakriste ovanahole otave tu kwafele tu tunge eitavelo letu. Ove na oikala ngaashi oyo yomuyapostoli Paulus, oo a lombwela Ovakorinto ta ti: “Fye ovayakuli pamwe nanye omolwehafo leni; osheshi meitavelo omwa pama.” (2 Ovakorinto 1:23, 24) Etoloko limwe otali lesha tali ti: “Omwa kola meitavelo.” (OB-1986) Ovayuki ohava kala nomwenyo keitavelo. Doshili, kape na ou ta dulu okukala neitavelo ponhele yetu ile oku tu ninga ovakanyateli voudiinini. Moshinima osho, ‘otu na okuhumbata omutengi wetu vene.’—Ovagalati 3:11; 6:5.

4. Ongahelipi omahokololo opamishangwa e na sha novapiya vaKalunga ovadiinini taa kwafa okupameka eitavelo letu?

4 Omishangwa odi yadi omahokololo e na sha naavo va li ve na eitavelo. Otashi dulika twa shiiva nawa oilonga yavo ya denga mbada, ndele mbela ongahelipi shi na sha neitavelo olo va ulika efiku keshe, tashi dulika momukokomoko wonghalamwenyo yefimbo lile? Okukonakona paife nghee va ulika oukwatya oo meenghalo da faafana naado detu, otaku dulu okukwafa okupameka eitavelo letu.

Eitavelo ohali tu pe ouladi

5. Oumbangi wopamishangwa ulipi u li po kutya eitavelo ohali tu pameke tu udife eendjovo daKalunga nouladi?

5 Eitavelo ohali tu pameke tu udife eendjovo daKalunga nouladi. Henok okwa xunganeka nouladi ewanifo letokolo laKalunga. Okwa ti: “Tala, Omwene ote uya novayapuki vaye omayovi omilongo, okutokola aveshe nokuhandukila ovahenakalunga aveshe omolwoilonga yavo aishe youhenakalunga, ve i longa mouhenakalunga wavo, neendjovo davo adishe dikukutu, ovalunde ovo vehenakalunga ve di popya va twa ondubo naye.” (Judas 14, 15) Eshi va uda eendjovo odo, ovatondi vaHenok ve he fi ovatilikalunga ova li va hala shili oku mu dipaa. Ndelenee meitavelo okwa popya nouladi, na Kalunga okwe “mu kufa po” moku mu kofifa mefyo, sha yela kutya ine mu pitika a mone ouyahame wokufya. (Genesis 5:24; Ovaheberi 11:5) Ihatu ningilwa oikumwifilonga ya tya ngaho, ndele Jehova oha nyamukula omailikano etu opo tu dule okuudifa eendjovo daye tu na eitavelo nosho yo ouladi.—Oilonga 4:24-31.

6. Ongahelipi eitavelo nouladi oo wa yandjwa kuKalunga ya kwafela Noa?

6 Meitavelo Noa “okwa tunga ongulu yomomeva, a xupife eumbo laye.” (Ovaheberi 11:7; Genesis 6:13-22) Noa okwa li yo “omuudifi wouyuki” oo a udifa nouladi elondwelo laKalunga kovanhu vopefimbo laye. (2 Petrus 2:5) Osha yela kutya ova li tava sheke etumwalaka laye li na sha nEyelu olo la li tali ke uya, nokuli ngaashi vamwe tava sheke ngeenge hatu yandje euliko lopamishangwa kutya onghalelo ei yoinima otai ka hanaunwa po diva. (2 Petrus 3:3-12) Ndelenee ngaashi Henok naNoa, ohatu dulu okuyandja etumwalaka olo omolweitavelo nouladi wetu oo twa pewa kuKalunga.

Eitavelo ohali tu ningi ovalididimiki

7. Ongahelipi Abraham nosho yo vakwao va ulika eitavelo nelididimiko?

7 Otwa pumbwa eitavelo nelididimiko, unene tuu eshi twa teelela exulilo longhalelo ei youkolokoshi. Mokati kaavo ‘keitavelo nokelididimiko tava ka ninga ovafyuululi vaasho sha udanekwa,’ omwa kwatelwa tatekulululwa omutilikalunga Abraham. (Ovaheberi 6:11, 12) Meitavelo okwa fiya po oshilando Ur nomauwa asho aeshe nokwa ninga omunailongo moshilongo shi he fi shaye osho a udanekelwa kuKalunga. Isak naJakob ova li ovafyuululi veudaneko olo tuu olo. Ndelenee “meitavelo aveshe ava va fila mo, vo inava mona eshi sha udanekwa.” Meitavelo ova ‘lalakanena oshilongo shiwa shi dule shinya, shomeulu.’ Onghee hano, Kalunga “okwe va longekidila oshilando.” (Ovaheberi 11:8-16, yelekanifa OB-1954.) Heeno, Abraham, Isak naJakob nosho yo ovakainhu vavo ovatilikalunga, ova li va teelela nelididimiko Ouhamba waKalunga womeulu, koshi yao oko tava ka nyumuninwa okukala nomwenyo kombada yedu.

8. Abraham, Isak naJakob ova ulika elididimiko neitavelo nande pa li shike?

8 Abraham, Isak naJakob inava kanifa eitavelo. Edu lEudaneko inali ya mepangelo lavo noinava mona oiwana aishe tai linangeke noupuna okupitila moludalo laAbraham. (Genesis 15:5-7; 22:15-18) Nonande opa li pe na okupita omafelemido fimbo ‘oshilando osho sha tungwa kuKalunga’ inashi holoka, ovalumenhu ovo ova twikila okuulika eitavelo nosho yo elididimiko momukokomoko wonghalamwenyo yavo aishe. Doshili, otu na okuninga sha faafana unene eshi Ouhamba wopaMessias wa holoka po meulu.—Epsalme 42:5, 11; 43:5.

Eitavelo ohali tu pe omalalakano a tongomana

9. Eitavelo ohali nwefa mo ngahelipi omalalakano?

9 Ootatekulululwa ovadiinini inava tambula ko nande onghedi yokukalamwenyo ya nyonauka yOvakanaan, omolwaashi ova li ve na omalalakano a tongomana neenghono. Sha faafana, eitavelo ohali tu pe yo omalalakano opamhepo oo tae tu dulifa tu kondjife okufaafana nounyuni ou u li mepangelo lomunawii, Satana Ondiaboli.—1 Johannes 2:15-17; 5:19.

10. Otu shi shii ngahelipi kutya Josef okwa lalakanena elalakano la tongomana li dule unene etumbalo lomounyuni?

10 Omolwewiliko laKalunga, Josef omona waJakob okwa longa e li omupashukili woikulya muEgipti, ndele kasha li elalakano laye okukala omulumenhu munene mounyuni ou. E na eitavelo momawanifo omaudaneko aJehova, omunamido 110 Josef okwa lombwela ovamwaxe ta ti: “Ame ohandi ka fya, ndelenee Kalunga te mu diinine ndee te mu [kufa moshilongo eshi note mu twala koshilongo, OB-1954] shinya Ye a udanekela nokwaana Abraham naIsak naJakob.” Josef okwa pula opo a ka pakwe medu leudaneko. Pefyo, oshimhu shaye osha li sha vaekwa opo shi ha nyonauke nosha tulwa moshikefa muEgipti. Ndelenee eshi Ovaisrael va mangululwa moupika wOvaegipti, omuprofeti Moses okwa kufa oipongolo yaJosef i ka pakwe mEdu lEudaneko. (Genesis 50:22-26; Exodus 13:19) Eitavelo ngaashi olo laJosef oli na oku tu linyengifa tu lalakanene omalalakano a tongomana neenghono e dule etumbalo lomounyuni.—1 Ovakorinto 7:29-31.

11. Omonghedi ilipi Moses a ulika kutya okwa li e na omalalakano opamhepo?

11 Moses “okwe lihoololela, a hepekwe pamwe noshiwana shaKalunga nokwa dina ouwa wokafimbo womoulunde” e li oshilyo sha hongwa nawa shomoukwaneumbo wouhamba waEgipti. (Ovaheberi 11:23-26; Oilonga 7:20-22) Okwa efa etumbalo lomounyuni nosho yo tashi dulika efudiko linene moshikefa sha fewekwa monhele yonhumba ya fimana yOvaegipti. Ndele mbela osho osha li tashi ka kala shi na ongushu yashike mokuyelekanifa noufembanghenda wokukala e li “omulumenhu waKalunga,” omupokati wehangano lOmhango, omuprofeti waJehova nomushangi wOmbibeli? (Esra 3:2) Mbela owa hala efimano lokuyelwa mounyuni ile eitavelo ole ku pa omalalakano opamhepo a tongomana neenghono?

Eitavelo ohali eta onghalamwenyo tai ti sha

12. Eitavelo ola li la nwefa mo ngahelipi onghalamwenyo yaRahab?

12 Eitavelo itali pe ashike ovanhu omalalakano a tongomana ndele otali va pe yo onghalamwenyo tai ti sha. Osha yela kutya Rahab wokuJeriko okwa li e udite kutya onghalamwenyo yaye e li ombwada kaya li i na eityo lasha. Ndelenee osho inashi lunduluka tuu eshi a kala neitavelo tali longo! Okwa li a “yukipalifwa molwoilonga [yeitavelo], eshi a yakulile eendadi [daIsrael] ndele te di pitifa mondjila ilili moku va lekela,” opo va henuke ovatondi vavo Ovakanaan. (Jakob 2:24-26) Omolwokudimina Jehova e li Kalunga kashili, Rahab okwa ulika yo eitavelo mokweefa po onghalamwenyo yaye youmbwada. (Josua 2:9-11; Ovaheberi 11:30, 31) Okwa hombolwa komupiya waJehova, ndele hakOmukanaan e he fi omwiitaveli. (Deuteronomion 7:3, 4; 1 Ovakorinto 7:39) Rahab okwa li e na oufembanghenda munene wokuninga inakulululwa yaMessias. (1 Omafimbo 2:3-15; Rut 4:20-22; Mateus 1:5, 6) Ngaashi vamwe ovo va efa onghalamwenyo yoluhaelo, ota ka pewa natango ondjabi ikwao—okunyumuninwa omwenyo moparadisa kombada yedu.

13. Ongahelipi David a nyona shi na sha naBatseba, ndele okwa ulika oikala ilipi?

13 Konima yokweefa onghalamwenyo yaye youlunde, osha yela kutya Rahab okwa twikila nonghatu ya yuka. Ndelenee vamwe ovo va li ve liyapulila Kalunga oule wefimbo ova li va nyona sha kwata moiti. Ohamba David oya li ya nyona ohombo naBatseba, ya dipaifa omulumenhu waye moita opo nee oye mu kufa po a ninge omukulukadi wayo. (2 Samuel 11:1-27) Eshi e livela ombedi noluhodi linene, David okwa ilikana Jehova ta ti: ‘Omhepo yoye iyapuki ino i kufulula nge.’ David ina kanifa omhepo yaKalunga. Okwa kala e na eitavelo kutya Jehova omolwonghenda yaye ita ka dina “omutima, ou wa teyauka nowa alamekwa” kenyono. (Epsalme 51:13, 19; 103:10-14) Omolweitavelo lavo, David naBatseba ova hafela oufembanghenda wokukala vomepata omo mwa dja Messias.—1 Omafimbo 3:5; Mateus 1:6, 16; Lukas 3:23, 31.

Eitavelo ohali pamekwa kekwashilipaleko

14. Omakwashilipaleko elipi Gideon a pewa, nehokololo olo otali kumu ngahelipi eitavelo letu?

14 Nonande ohatu ende meitavelo, omafimbo amwe otwa pumbwa ekwashilipaleko lekwafo laKalunga. Eshi osha li shoshili shi na sha nomutokolipangeli Gideon, umwe womwaavo “va teya po oilongo [keitavelo].” (Ovaheberi 11:32, 33) Eshi Ovamidian nosho yo oikwafelilongo yavo va homona Israel, omhepo yaKalunga oya ya muGideon. Molwaashi okwa li a hala eshilipaleko kutya Jehova okwa li tuu e li pamwe naye, okwa pula omauliko a kwatela mo olududi leedi la fiwa moshipale oufiku. Meuliko lotete, omume oya wila ashike kolududi, ofimbo edu la li la kukuta. Meuliko etivali, onghalo oya li mepingafano neuliko lotete. Omolwokupamekwa komashilipaleko oo, Gideon oo kwa li a lungama okwa katuka meitavelo nokwa finda ovatondi vaIsrael. (Ovatokolipangeli 6:33-40; 7:19-25) Ngeenge hatu kongo eshilipaleko ngeenge hatu ningi etokolo, itashi ti kutya katu na eitavelo. Ohatu ulike shili eitavelo mokutala mOmbibeli nosho yo moileshomwa yopaKriste nokwiilikana omolwewiliko lomhepo iyapuki ngeenge hatu ningi omatokolo.—Ovaroma 8:26, 27.

15. Ongahelipi hatu dulu okukwafelwa mokudiladila keitavelo laBarak?

15 Eitavelo lomutokolipangeli Barak okwa li la pamekwa kekwashilipaleko monghedi yetwomukumo. Omuprofeti omukainhu Debora okwe mu ladipika a katuke onghatu okumangulula Ovaisrael mokuhepekwa kohamba yOvakanaan Jabin. Molweitavelo nosho yo eshilipaleko lekwafo laKalunga, Barak okwa ongela ovalumenhu 10 000 ve he na oilwifo ya wana moita nokwa finda omatanga ovakwaita manene aJabin oo a li taa wilikwa kuSisera. Efindano olo ola li la danwa neimbilo lihafifa laDebora naBarak. (Ovatokolipangeli 4:1–5:31) Debora okwa ladipika Barak a katuke e li omuwiliki waIsrael a nangekwa po kuKalunga, nokwa li umwe womovapiya vaJehova ovo okupitila meitavelo “va taata po eengudu dovakwaita dovanailongo.” (Ovaheberi 11:34) Okudiladila kunghee Kalunga a nangeka noupuna Barak omolwokukatuka meitavelo otashi dulika shi tu linyengife tu katuke ngeenge omafimbo amwe ohatu ongaonga okuwanifa oinakuwanifwa oyo i li eshongo moilonga yaJehova.

Eitavelo ohali xumifa komesho ombili

16. Oshihopaenenwa shiwa shilipi Abraham e tu tulila po mokulalakanena ombili naLot?

16 Ngaashi ashike eitavelo hali tu kwafele tu wanife po oinakuwanifwa idjuu moilonga yaKalunga, ohali xumifa yo komesho ombili nengungumano. Omunamido Abraham okwa efa omona womumwaina Lot oo a li omunyasha kuye a hoolole oulifilo muwa eshi ovafita vavo va tanguna nokutukauka kwa li kwa pumbiwa. (Genesis 13:7-12) Osha yela kutya Abraham okwa li a ilikana meitavelo omolwekwafo laKalunga opo a kandule po oupyakadi oo. Ponhele yokupitifa komesho ouwa waye mwene, okwa pongolola po oinima nombili. Ngeenge otwa i meenhamanana nomumwatate Omukriste, natu ilikane meitavelo ‘nokukonga ombili,’ fimbo hatu dimbuluka oshihopaenenwa shaAbraham shokukala e na ko nasha novanhu pahole.—1 Petrus 3:10-12.

17. Omolwashike hatu dulu okutya etukauko olo la li la kwatela mo Paulus, Barnabas nosho yo Markus ola li la kandulwa po monghedi yombili?

17 Tala nghee okutula moilonga omafinamhango opaKriste meitavelo taku dulu oku tu kwafela tu xumife komesho ombili. Eshi Paulus kwa li e li pokuhovela olweendo laye letumo etivali, Barnabas okwa dimina eetepo kutya nava ka talele po vali omaongalo muKipro nosho yo muAsia Linini. Ndelenee Barnabas okwa li a hala va ye nomumwaina Markus. Paulus okwe shi anya molwaashi Markus okwa li e ve liteeka muPamfilia. “Ova handuka” neenhamanana odo oda eta etukauko. Barnabas okwa kufa Markus ndele tava i naye kuKipro, ofimbo Paulus a hoolola Silas a kale omweendi pamwe naye nova “pitila muSiria nomuKilikia nokwa pameka omaongalo.” (Oilonga 15:36-41) Konima yefimbo, etukauko ola li la kandulwa po, molwaashi Markus okwa li naPaulus muRoma, nomuyapostoli okwe mu popya nawa. (Ovakolossi 4:10; Filemon 23, 24) Eshi Paulus a li moukwatwa muRoma lwopo 65 O.P., okwa lombwela Timoteus ta ti: “Kufa Markus, mu uye naye, osheshi ye e noshilonga kuame a yakule nge.” (2 Timoteus 4:11) Osha yela kutya Paulus okwa kwatela mo ekwatafano laye naBarnabas naMarkus momailikano aye eitavelo, naasho osha eta engungumano olo la kwatakanifwa “nombili yaKalunga.”—Ovafilippi 4:6, 7.

18. Otashi dulika oshike sha ningwa po moshinima shi na sha naEuodia naSintike?

18 Doshili, mokukala inatu wanenena “atushe ohatu puka luhapu.” (Jakob 3:2) Omaupyakadi okwa li a holoka pokati kovakainhu Ovakriste vavali, ovo Paulus a shanga kombinga yavo ta ti: “Euodia naSintike ohandi va kumaida va kale va twa omhango imwe mOmwene. [Kwafela] ovakainhu ava, osheshi ovo va kondjela evangeli pamwe naame.” (Ovafilippi 4:1-3) Otashi dulika ovakainhu ovo ovatilikalunga ova kandula po oupyakadi wavo monghedi yombili mokutula moilonga efinamhango ngaashi olo la shangwa muMateus 5:23, 24. Okutula moilonga omafinamhango opamishangwa meitavelo otashi ka ninga shihapu okuxumifa komesho ombili kunena.

Eitavelo ohali tu kwafele tu lididimike

19. Onghalo idjuu ilipi inai nyona po nande eitavelo laIsak naRebekka?

19 Meitavelo ohatu dulu yo okulididimikila oudjuu. Otashi dulika tu udite oudjuu molwaashi oshilyo sha ninginifwa shoukwaneumbo wetu inashi dulika kuKalunga mokuhombola umwe oo e he fi omwiitaveli. (1 Ovakorinto 7:39) Isak naRebekka ova yahamekwa omolwomona wavo Esau oo a hombola ovakainhu ve he fi ovatilikalunga. Ovakainhu vaye Ovaheti ‘ove va etela oudjuu muhapu’—nomolwaasho Rebekka a popya ta ti: “Ame nda loloka omwenyo omolwovana oukadona ava vaHet. Jakob ngenge ta hombola omwalikadi womoukadona Ovaheti vomoshilongo, omolwashike ndi kale vali nomwenyo?” (Genesis 26:34, 35; 27:46) Ndele nande ongaho, onghalo oyo idjuu inai nyona po nande eitavelo laIsak naRebekka. Natu kale tu na eitavelo la pama ngeenge eenghalo didjuu tadi ningi eshongo kufye.

20. Naomi naRut ove tu tulila po oihopaenenwa ilipi shi na sha neitavelo?

20 Omufiyekadi omunamido Naomi okwa li Omujudea nokwa li e shi shii kutya ovakainhu vonhumba vomuJuda otashi dulika tava ka dala ovanamati ovo tava ka ninga ooxekulululwa vaMessias. Ndelenee molwaashi ovanamati vaye ova fya ve he na ounona nokwa li a pita pomido dokumona ounona, omhito oyo kutya oukwaneumbo waye otau ka dula okukala u na ombinga mepata omo tamu ka dja Messias oya li inini shili. Ndele nande ongaho, oshitenya shaye shomufiyekadi Rut osha ninga omukainhu womunamido Boas, tashi mu dalele okamonamati, nosha ninga inakulululwa yaJesus, Messias. (Genesis 49:10, 33; Rut 1:3-5; 4:13-22; Mateus 1:1, 5) Eitavelo laNaomi naRut ola pondola oudjuu nole va etela ehafo. Nafye ohatu ka mona ehafo linene ngeenge ohatu kala tu na eitavelo eshi hatu shakeneke omaudjuu.

21. Eitavelo ohali tu ningile shike, noshike shi na okukala etokolotoko letu?

21 Nonande itatu dulu okupopya osho tashi ke tu ningilwa mongula pauhandimwe, meitavelo ohatu dulu okupondola eshongo keshe. Eitavelo ohali tu ningi ovaladi novalididimiki. Otali tu pe omalalakano a tongomana nosho yo onghalamwenyo tai ti sha. Eitavelo ohali nwefa mo nawa ekwatafano letu navamwe nohali pondola oudjuu. Natu kale hano ‘ovo ve na eitavelo eemwenyo detu di xupifwe.’ (Ovaheberi 10:39, yelekanifa NW.) Meenghono daKalunga ketu omunahole, Jehova, nomolwoshinge shaye, natu twikile okukala tu na eitavelo la pama notali longo.

Oto nyamukula ngahelipi?

• Euliko lopamishangwa lilipi li li po kutya eitavelo otali dulu oku tu ninga ovaladi?

• Omolwashike hatu dulu okutya kutya eitavelo otali tu pe onghalamwenyo tai ti sha?

• Ongahelipi eitavelo hali xumifa komesho ombili?

• Euliko lilipi li li po kutya eitavelo otali tu kwafele tu lididimikile oudjuu?

[Efano pepandja 12]

Eitavelo ola pa Noa naHenok ouladi opo va udife omatumwalaka aJehova

[Efano pepandja 13]

Eitavelo ngaashi olo laMoses otali tu linyengifa tu lalakanene omalalakano opamhepo

[Efano pepandja 14]

Eshilipaleko lekwafo laKalunga ola pameka eitavelo laBarak, Debora naGideon

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma