Ove Wiimbuka Okuti Wesukisa Okuovola Ovilinga Meongano Lia Huku?

1, 2. (a) Oñgeni Isaías 60:22 ikahi nokufuisuapo mononthiki mbuno mbonthyulilo? (b) Oityi tyesukisa unene pehepano meongano lia Jeova pano pohi?

“KEHEHI makakala ovityita ekwi, iya okatutu makakala elongo liapama.” (Isaías 60:22) Onondaka ombo mbukahi nokufuisuapo pehepano momuvo uno wonthyulilo. Ngotyo, ovaumbili va Jeova vaivisa onondaka onongwa Mbouhamba mouye auho, mokueenda kuenima lio 2015, vena 8.220.105! Huku wapopia konthele yokuliyawisa kuovanthu vae okuti: “Pomuvo watyo ame Jeova mandyityilumbanesa.” Ngotyo, putyina omuvo wenda no komutwe, kuna ovilinga ovinyingi tuna okulinga. Okuti tukahi nokulinga atyiho tuvila pehepano opo tuivise nokulongesa onondaka onongwa? Ovakuatate ovanyingi no nomphange vafuapo opo vaundape ngo vakokoli-ndyila. Vakuavo vailukila kovilongo ovikuavo opo vakakuateseko ovilinga viokuivisa, iya ovakuavo vakuatesako ovilinga viokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo.

² Omanima aeho, kuonganekwa omawaneno omape ena 2.000. Omawaneno oo esukisa ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo. Kese nima, kuesukisa ovakuatesiko ovanyingi vewaneno vakale ovakulu vewaneno, tupu ovakuatate ovanyingi vesukisa okukala ovakuatesiko vovakulu vewaneno. Tyayandyuluka nawa okuti, kuna “ovilinga ovinyingi movilinga via Tatekulu” mahi kakuesukisile vala ovakuatate, tupu kuesukisa onomphange.​—1 Coríntios 15:58.

OITYI TYESUKISA PALA OKUOVOLA OVILINGA MEONGANO LIA HUKU?

3, 4. Okuovola ovilinga meongano lia Huku kuove tyihangununa tyi?

³ Tanga 1 Timóteo 3:1. Apostolu Paulu wapopia konthele yovakuatate “vaovola otyilinga” tyokukala ovakulu weuaneno. Tyina omunthu aovola otyipuka, wesukisa okulinga ononkhono nokulavelela otyipuka otyo nokuvoko inkha tyikahi kokule. Pahe soka komukuatate wovola otyilinga tyokukala omukuatesiko wovakulu vewaneno. Omukuatate oo wiimbuka okuti wesukisa okulinga ononkhono opo ayawise kovituwa viae Vioukristau. Konyima, tyina ehimbika okuundapa ngomukuatesiko wovakulu vewaneno, utualako okulinga ononkhono opo aovole okukala omukulu weuaneno.

⁴ Ovakuatate vamwe no nomphange vekahi nokulinga omapiluluko momuenyo wavo mokonda vahanda okuundapa vali unene movilinga via Jeova. Mongeleka, vahanda okukala ovakokoli ndyila, nokuundapa mo Mbetele, ine okukuatesako ovilinga viokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo. Tutalei oñgeni Ombimbiliya ipondola okutukuatesako opo tutualeko okuovola ovilinga meongano lia Huku.

TUALAKO OKUOVOLA OVILINGA MEONGANO LIA HUKU

5. Oñgeni ovakuendye vaundapesa ononkhono mbavo movilinga Viouhamba?

⁵ Ovakuendye vapondola okuundapa vali unene movilinga via Jeova mokonda vena ononkhono nekongoko likahi nawa. (Tanga Provérbios 20:29.) Ovakuendye vamwe mo Mbetele vaundapa komakina yokulinga omikanda no Nombimbiliya. Ovakuendye ovanyingi novahikuena vatunga Onondyuo Mbomaliongiyo ine okumbupindulapo. Vakuavo vakuatesako oku kuaenda ovinimawe ine ombila onene. Iya ovakuendye ovakuavo velilongesa omalaka omakuavo ine venda ko nomphangu ononkhuavo opo vakaivise onondaka onongwa.

6-8. (a) Oñgeni omukuendye umwe apilulula onkhalelo yae yokutala ovilinga via Huku, iya ouwa patyi tyaeta? (b) Oñgeni tupondola “okuhetekela nokutala okuti Jeova omuwa”?

⁶ Onthue tuhole Jeova iya tuhanda okumulingila atyiho tuvila. Nongotyo, pamwe tulitehelela ngetyi omukuatate utiwa Aaron ankho elitehelela. Ankho uhanda okuumbila Huku nehambu, mahi ankho utupu ehambu. Namphila Aaron ankho enda komaliongiyo nokuehimbika okuivisa puetyi omona, wapopia okuti: “Ame ankho ndyitala omaliongiyo novilinga viokuivisa ngotyipuka tyipuilisa unene.” Ngotyo, oityi alinga?

⁷ Aaron walinga ononkhono mbokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokupongiya omaliongiyo, nokuava omakumbululo momaliongiyo. Tupu ehimbika okulikuambela vali unene. Ovipuka ovio aviho viemukuatesako okuovola ovilinga meongano lia Huku. Anoñgonoka vali nawa Jeova iya akala vali nohole onene nae. Mokonda yotyo, Aaron akala vali nehambu. Akala omukokoli-ndyila, akuatesako vakuavo etyi vakala motyiponga, pahe ankho uhanda okukaivisa kotyilongo otyikuavo. Pehepano omukulu weuaneno iya uundapa mo Mbetele. Oñgeni pahe atala omuenyo wae? Aaron wati: “Ame ‘namona nokuaimbuka okuti Jeova omunthu omuwa.’ Mokonda undyavela ononkhano onongwa, ame ndyilitehelela okuti ndyina ongele nae, iya otyo tyindyavela ondundo yokuundapa vali unene movilinga viae, iya andyambe vali unene.”

⁸ Omuhoneki wo no Salmu wapopia okuti: “Hetekelei amutale okuti Jeova omuwa.” Ayawisako okuti: “Vana vaovola Jeova, kamavakambwa notyipuka natyike otyiwa.” (Tanga Salmo 34:8-10.) Enga, tyina tulingila Jeova atyiho tuvila, tukala nehambu mokonda onthue tutyii okuti tukahi nokumuhambukiswa. Iya mafuisapo omulao wae wokututekula.

KOLELEYA IYA UHASOYE

9, 10. Omokonda yatyi tyakolela okukala “notyiwa tyokukevela”?

⁹ Onthue tupondola okukala nehando liokuundapa vali unene movilinga via Jeova. Iya inkha onkhalelo yetu yomuenyo ipiluluka ine tuakevela omanima omanyingi, mahi nongotyo otyo tuhapewa ovilinga meongano? Tuesukisa okupwa-elundo. (Miquéias 7:7) Namphila Jeova ayeka ovipuka ovio vimoneke, mahi onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti metukuatesako. Tupondola okulilongesila kongeleka ya Abraiau. Jeova wemulaa okuti makala nomona, mahi akevela omanima omanyingi konyima Isake atyitwa. Mokueenda kuomuvo oo, Abraiau walekesile okuti wapua-elundo iya atualako nekolelo liae mu Jeova.​—Gênesis 15:3, 4; 21:5; Hebreus 6:12-15.

¹⁰ Tyotyili, katyapepukile okukevela. (Provérbios 13:12) Mahi inkha tutualako okusoka kotyitateka tyetu no ñgeni tyitukalesa, tupondola okusoya unene. Mahi, tupondola okuundapesa omuvo oo pala okukala novituwa viesukisa opo tutyivile okufuisapo ovilinga mewaneno.

11. Ovituwa patyi tuesukisa okukala navio iya omokonda yatyi tyakolela?

¹¹ Kala novituwa nounongo wesukisa. Tyina utanga Ombimbiliya nokusokolola kuetyi watanga, upondola okulilongesa okukala omuna-ndunge, opo usoke nawa nokulinga omatokolo omawa. Moluotyo, ovakuatate vesukisa ovituwa nounongo ngoo, opo vahongolele nawa ewaneno. (Provérbios 1:1-4; Tito 1:7-9) Tyina tulilongesa Ombimbiliya, tuimbuka oñgeni Jeova atala ovipuka vimwe. Kese nthiki, matuundapesa etyi tuatanga opo tulinge omatokolo ahambukiswa Jeova. Mongeleka, matunoñgonoka oñgeni matutekula ­vakuetu, no ñgeni matuundapesa onombongo, no ñgeni matuholovona ovitalukiso novikutu.

12. Oñgeni ovanthu vo mewaneno valekesa okuti vayumbwa onthumbi?

¹² Undapa nombili mu kese tyilinga upewa. Etyi ovanthu va Huku vakapindulapo ondyuo ya Huku, Neemias ankho wesukisa ovalume opo vaundape movilinga ovinyingi. Aholovona vamwe ankho vena ovituwa oviwa. Ankho utyii okuti ovalume ovo vehole Huku tupu ankho utyii okuti, mavalingi kese tyilinga vapewa. (Neemias 7:2; 13:12, 13) Tyelifwa notyo hono, vana valekesa okuti ovakuatyili vena ombili nokuna ovituwa oviwa, vapondola okupewa vali ovilinga. (1 Coríntios 4:2) Ngotyo, tyilinge tuvakuatate ine tunomphange, tupondola okulinga atyiho tuvila movilinga tuaavelwa.​—Tanga 1 Timóteo 5:25.

13. Oñgeni tupondola okulandula ongeleka ya Jose inkha vakuetu vetulinga onya?

¹³ Yumba onthumbi mu Jeova. Oityi upondola okulinga inkha vakuenyi vekutekula nonya? Nounongo upondola okuvepopila oñgeni ulitehelela. Mahi inkha utualako nokuliamena, nokukuluminya vakuenyi vetavela etyii usoka, movilisapo vala ovipuka. Tupondola okulilongesila unene kongeleka ya Jose. Ovakulu vae vemulingile onya. Ovanthu vemutendeleya iya apakwa mokaleya mokonda yotyipuka ahalingile. Mahi Jose wayumbile onthumbi mu Jeova. Ankho usoka komilao via Jeova iya atualako nekolelo. (Salmo 105:19) Momivo ovio vio nonkhumbi, akala novituwa vimwe oviwa viemukuatesako konyima, etyi apewa ovilinga vimwe viakolela. (Gênesis 41:37-44; 45:4-8) Inkha vakuenyi vekulinga onya, likuambela ku Jeova ekuavele ounongo. Jeova mekukuatesako okutula omutima nokupopia navo nouwatima.​—Tanga 1 Pedro 5:10.

KALA NOUNONGO MOVILINGA VIOKUIVISA

14, 15. (a) Omokonda yatyi tuesukisila “okutala nawa” onkhalelo yetu yokuivisa? (b) Oñgeni tupondola okupilulula onkhalelo yetu yokuivisa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele no kakasa kati “Okuti Wafuapo opo Uhetekele Ononkhalelo Onomphe?”)

¹⁴ Paulu watolela Timoteo opo atualeko okuovola okuhangununa vali nawa Ovihonekwa. Paulu wati: “Tualako okulitala nawa ove muene, nelongeso liove.” (1 Timóteo 4:13, 16) Timoteo ankho wiivisale omanima omanyingi. Ngotyo, omokonda yatyi Paulu apopila okuti tyilinga vali nawa? Timoteo ankho utyii okuti ovanthu nonkhalelo yavo yomuenyo ipiluluka. Inkha ankho uhanda ovanthu vatualeko okumutehelela, ankho wesukisa okutualako okupiluluka onkhalelo yokuvelongesa. Mokonda nonthue hono tuivisa, tuesukisa okutualako okulinga ngotyo.

¹⁵ Po nomphangu mbumwe, ovanthu kavavasiwa meumbo tyina tukahi movilinga viokuivisa umbo na umbo. Onomphangu ononkhuavo, ovanthu vakala pomaumbo mahi katyitavela okuenda alo peumbo liavo, tyafuile mokonda katyapepukile okuhika pomaumbo avo. Inkha potyilongo apa ukala ongotyo, okuti upondola okuhetekela ononkhalelo nonkhuavo mbokuvasa ovanthu?

16. Oñgeni okuivisa mounyingi onkhalelo imwe yaviuka?

¹⁶ Ovakuatate ovanyingi no nomphange vaivisa momatapalo. Mongeleka, ovanthu ovanyingi vakaivisa pana patalamena omboyo, no makalela na pana pavasiwa ovanthu ovanyingi. Pokuava Oumbangi vapondola okuhimbikila okupopia otyipuka tyimwe tyapopiwa mo televisau ine molaliu. Ine okuhimbika okupopia otyipuka tyimwe otyiwa konthele yovana vomunthu ekahi nokupopia nae ine konthele yovilinga viae. Inkha omunthu ulekesa esuko, omuivisi upopia ovipuka vikahi Mombimbiliya nokupula oityi omunthu asoka konthele yotyo. Ovikando ovinyingi, ovanthu vahanda vali okunoñgonoka konthele Yombimbiliya.

17, 18. (a) Oñgeni upondola okuliyumba onthumbi putyina wivisa metapalo? (b) Omokonda yatyi onkhalelo David ankho atala Jeova tyipondola okukukuatesako movilinga viokuivisa?

¹⁷ Hamwe ove kutyivili okutomphola novanthu uhei uvasa metapalo. Ongotyo Eddie omukokoli-ndyili woko Nova York ankho elitehelela. Mahi wavasa otyipuka tyimwe tyemukuatesako okuliyumba vali onthumbi. Wapopia okuti: “Mokueenda kuefendelo lietu liombunga, ame nomukai wange tuaovola oñgeni matukumbulula ovanthu. Tupu atupulu ovaivisi vakuetu oñgeni valinga.” Pahe Eddie uhambukilwa okuivisa metapalo.

¹⁸ Tyina tuhambukilwa ovilinga vietu viokuivisa nokupilulula ononkhalelo tupopila ovanthu onondaka onongwa, okukula kuetu mopamphepo makumoneka kovanthu. (Tanga 1 Timóteo 4:15.) Iya matutyivili okukuatesako omunthu akale omuumbili wa Jeova. David wati: “Mandyihilivika Jeova omuwo auho. Enkhimano liae malikala apeho momulungu wange. Ame ndyipopia konthele ya Jeova nehambu, onondalawa mavetyiivi avahambukwa.”​—Salmo 34:1, 2.

TUALAKO OKUHIVILIKA JEOVA NOKUKULA MOPAMPHEPO

19. Omokonda yatyi ovaumbili vekolelo va Jeova vena okukala nehambu, namphila hamwe vena ovitateka?

¹⁹ David tupu wati: “Ovilinga viove aviho mavikunkhimaneka, Jeova, iya ovakuatyili kuove mavekuhivilika. Mavapopi konthele yomunkhima wove. Mavapopi konthele yepondolo liove. Opo vapopile ovanthu ovilinga viove nomunkhima wove woutumini.” (Salmo 145:10-12) Ovanthu aveho ovakuatyili nokuhole Jeova, vena ehando enene liokupopila vakuavo konthele yae. Mahi okuti kutyivili okuundapa vali unene movilinga viokuivisa umbo na umbo mokonda yokuvela ine yokuakulupa? Apeho hinangela okuti ovikando aviho upopila ovanthu konthele ya Jeova ngo nondotolo no nofulumelu ukahi nokuhivilika Jeova. Inkha ukahi mokaleya mokonda yekolelo liove, nongotyo upondola okupopila vakuenyi konthele ya Jeova iya okulinga ngotyo, matyikukalesa nehambu. (Provérbios 27:11) Tupu na Jeova mahambukwa unene inkha umuumbila namphila vakuenyi mombunga yove vehetyilingi. (1 Pedro 3:1-4) Namphila ukahi movitateka ovinene, ove upondola okunkhimaneka Jeova, nokutualako okufuena kwe nokukula mopamphepo.

20, 21. Inkha undapa unene meongano lia Jeova, oñgeni vakuenyi mavekutale?

²⁰ Jeova mekuyambe inkha utualako okufuena kwe nokulinga atyiho uvila movilinga viae. Hamwe wesukisa okulinga omapiluluko momuenyo wove opo ukale vali nomuvo wokukuatesako ovanthu okulilongesa omilao omiwa via Huku. Tupu mokala tyafuapo pala okukuatesako ovakuatate vove okuundapa vali unene. Iya soka oñgeni ovakuatate vove no nomphange mavekupande vali unene tyina vekumona okuti uundapa unene mewaneno!

²¹ Katyesukisile omanima eñgapi tuumbila Jeova, atuho tupondola okutualako okufuena kwe nokukula vali mopamphepo. Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu okukula mopamphepo.