Twalako Okulandula Sesusi Tyina Wamambatisalwa

1-2. Ovipuka patyi oviwa omunthu akala navio tyina amambatisalwa?

OTYIWA okumbatisalwa okala mombunga ya Siovaa. Vokwambatisalwa vetyii okuti otyili etyi tyapopia omwiimbi Ndaviti watile: “Una ehambu oyouna ove uholovona omweta ponthele yove, opo akale mokati komapata ove.” — Ovii. 65:4.

² Siovaa kaeta vala ovanthu aveho no momapata ae. Ngeetyi twapopia monthele yokwalamba, ngwe weeta no kwe vana vahanda umwe okukala noupanga omuwa nae. (Tia. 4:8) Tyina wamelipakula ku Siovaa ombatisalwa, ukala noupanga omuwa nae. Yumba-ko onthumbi okuti Siovaa ‘mekuuyulila oviwa atee wahakambela vali natyike.’ — Mal. 3:10; Sele. 17:​7, 8.

3. Oityi tutila okulipakula nokumbatisalwa hatyipuka tyokunyana? (Omupopi 5:​4, 5)

³ Ombatisimu onthyimbi vala. Tyina wambatisalwa molikwatehila ulinge etyi wapopile pokwelipakula, na tyina umwe utumbukilwa novitateka, neevi viahanda okukulingisa onkhali. (Tanga Omupopi 5:​4, 5.) Mokonda umulongwa wa Sesusi, una okulandula umwe nawa-nawa monomphai mbae, novitumino viae. (Mat. 28:​19, 20; 1 Pet. 2:21) Onthele ei maikukwatesako utyivile okulinga ngootyo.

WAHAYEKE-PO OKULANDULA SESUSI POVITATEKA NO PWEEVI VIAHANDA OKUKULINGISA ONKHALI

4. Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia etyi ati tuna ‘okutyinda omuti wetu wemone’? (Luka 9:23)

⁴ Wahatie hamwe tyina wamambatisalwa moyovoka kumamono vali ovitateka. Sesusi wetyiyandyulula umwe nawa etyi ati: Ovalongwa vae vena okulityindila “omuti wavo wemone.” Omuti watyo oo, vena okuutyinda “ononthiki mbatyo ambuho.” (Tanga Luka 9:23.) Okuti Sesusi ankho uli nokuti ovalongwa vae mavakondyo novitateka ononthiki ambuho? Au, otyo hatyoko. Ankho uli vala nokupopia okuti, mavati umwe ovo vayambwa vamona oviwa, ovo tupu vatumbukilwa novitateka. Ovitateka viatyo ovio, vimwe vipondola umwe okutwihama. — 2 Tim. 3:12.

5. Sesusi wati ava vena evi vasa-po oviwa patyi mavamono?

⁵ Tyipondola hamwe ove uli-ale nokuyalwa no venyi, okuti hatyo hamwe wayeka-po okwovola olumono, opo utyivile okupaka komutwe ovilinga vya Huku. (Mat. 6:33) Ine ongootyo, wahalimbweko okuti Siovaa utyilwete etyi uli nokulinga opo wahayeke-po okumufenda. (Hemb. 6:10) Tyipondola welimonena-ko umwe konondaka ombu Sesusi apopile etyi atile: “Nawike wasa-po eumbo liae, onondenge mbae novakulu vae, onomphange mbae, hamwe wasa-po ovo he na ina, hamwe ovana vae, nomapia ae kombanda yange, kombanda yoviwa ovipe, wahamapewa mononthiki mbuno ovinene vali pu ovio vilamba 100 — omaumbo, onondenge novakulu, nonomphange, ovo ina, novana, nomapia, nononkhumbi mbatyo — omu mouye ukeya, akamona omwenyo wahapu.” (Malu. 10:​29, 30) Oviwa uli nokumona ovinene, vilamba povipuka wasa-po. — Ovii. 37:4.

6. Oityi mosukisila okulwisa “ovipepe viohitu” tyina wamambatisalwa?

⁶ Nga wambatisalwa nkhele kamatyitalama-le tyokulwa wahatokele “movipepe viohitu.” (1 Swau 2:16) Hapala-le tyitalame mokonda nkhele umukwankhali, watuka mu Andau. Pamwe upondola okukala ngeetyi tyakalele omutumwa Paulu wahonekele okuti: “Mwene ame ovitumino vya Huku ndyivihole umwe, otyo ndyikahi ngootyo mokati kange, mahi molutu lwange ndyeete-mo otyitumino otyikwavo tyilwisa otyitumino ndyina-tyo monondunge mbange tyili nokunthyinda, uti vala ndyinkhwatwa, tyinthwala no motyitumino tyonkhali ili molutu lwange.” (Loma 7:​22, 23) Tyina komutima kuya vala evi viahaviukile tyipondola okukusoyesa. Mahi okusoka kweetyi wapopilile Siovaa pweetyi welipakula, matyikupe ononkhono ohatokela mokulinga onkhali. Tyotyili matyikupepukila vali okulwisa evi viahanda okukulingisa onkhali tyina usoka kweetyi wapopile pokwelipakula. Ñgeni ngootyo?

7. Oityi tutila okulipakula ku Siovaa matyikukwatesako ohemuyeke-po?

⁷ Pweetyi welipakula ku Siovaa, walinga ngatyina uti welilimbwa. Otyo tyilekesa okuti ovipuka vimwe viya komutima viahahambukiswa Siovaa, moviti au. (Mat. 16:24) Naina, tyina pena etyi tyahanda okukulingisa onkhali, kutatayala-le vali okusoka etyi molingi. Mokonda walinga ngatyina uti omapito aeho okukutwala no kovipuka ovikwavo weeika, like vala vala wasa umbululu, liokukutwala no ku Siovaa opo wehemuyeke-po. Mokakatela umwe vala mweevi vihambukiswa Siovaa. Molingi nga Sombe. Namphila Sombe atumbukililwe novitateka ovinene vialema, mahi watile: “Ame motyokwaviuka hitundu.” — Som. 27:5.

8. Oityi tutila okusoka kelikwambelo walingile pokwelipakula matyikupe ononkhono mbokwaanya evi viahanda okukulingisa onkhali?

⁸ Ine usoka kweetyi wapopilile Siovaa melikwambelo pokwelipakula, momono ononkhono mbokwaanya evi viahanda okukulingisa onkhali. Soka vala ñgeno komutima kweya olusoko lwokupeleya omukai wa mukwenyi. Okuti molutavela? Kumelutavela mokonda pokwelipakula omalusoko atyo ngoo weeti-ale au. Okulinga ngootyo matyikuyovola kolwiihamo lutuka kokuliyekela omalusoko omavi komutima. ‘Mohondovoka mondyila yonondingavivi.’ — Omih. 4:​14, 15.

9. Oityi tutila okusoka kelikwambelo walingile pokwelipakula matyikupe ononkhono mbokupaka komutwe ovilinga vya Huku?

⁹ Ine uvasa ovilinga mavikutyika-tyika komaliongiyo, molingi ñgeni? Etyi molingi utyii-ale, mokonda pokwehenevase ovilinga ovio, ove watile-ale ovilinga ngoovio au. Ove kumati ndyiliyumbe-mo vala namphila ovilinga evi viehekahi nawa, mwene mandyiviukisa-le. Sesusi wasokele vala kokulinga etyi tyihambukiswa Tate yae. Noove ine otyo ulinga ngootyo, moanye liwa-liwa etyi wii umwe okuti katyihambukiswa Huku, mokonda o kwe welipakula. — Mat. 4:10; Swau 8:29.

10. Oñgeni Siovaa mekukwatesako tyina wamambatisalwa ‘ulandule apeho’ Sesusi?

¹⁰ Ngwe tyili ovitateka, neevi viahanda okukulingisa onkhali, vikupa omphitilo yokulekesa okuti wakoya umwe vala “okulandula apeho” Sesusi. Ine otyo ulinga otyo, yumba-ko onthumbi, Siovaa mekukwatesako. Ombimbiliya yati: “Onwe mutupu otyivi tyitumbukila vala onwe, tyahatumbukila ovanthu aveho. Mahi Huku uyumbwa onthumbi, kemuyekela-le etyi mwehevili, tyina muna tyimwe tyimutateka ngwe memupe ondyila, opo mutyivile okulwa natyo.” — 1 Kol. 10:13.

ETYI UNA OKULINGA APEHO ULANDULE SESUSI

11. Otyipuka patyi tyikahi nawa tuna okulinga twahayeke-po okulandula Sesusi? (Tala olutalatu.)

¹¹ Sesusi waundapelele Siovaa nomutima auho, otyo apeho atomphola nae melikwambelo. (Luka 6:12) Naina, otyipuka tyimwe tyikahi nawa una okulinga wahayeke-po okulandula Sesusi tyina wamambatisalwa, okulilonga okulinga ovipuka mavikufwenaika vali ku Siovaa. Ombimbiliya yati: “Namphila twekula-le twapola-ko, tutwikinyei-ko tupolesei-po umwe vala ondyila yatyo oyo.” (Fili. 3:16) Pamwe moivi ovanthu vahipulula evi valinga-linga vaundape vali unene movilinga vya Huku. Vamwe vaile Mosikola Yovaivisi Vouhamba, ava vamwe vailukila oku kwesukisa vali ovaivisi. Noove ine tyitavela upondola ngatyo ulinga. Ovanthu aveho va Huku vesuka natyo tyokuundapa vali unene movilinga viae. (Ovil. 16:9) Ine ove pahe tyina utala ñgaa, pehepano tyitavela umwe okulinga ngootyo, molingi ñgeni? Wehelitombe oti hamwe ove kwatele-mo motyilinga otyo. Etyi una okulinga okulikwatehila vala. (Mat. 10:22) Wahatie hamwe evi uvila okulinga movilinga vya Siovaa, vitupu-ale apa vilifwe. Ovio, ovio umwe mavikukwatesako apeho okulandula Sesusi tyina wamambatisalwa. — Ovii. 26:1.

12-13. Ine ukati ñgana ombili wali nayo ina nokutepuluka, oityi una okulinga? (1 Ova Kolindu 9:​16, 17) (Tala okakasa kati: “Wahatunde Mondyila.”)

¹² Molingi ñgeni ine tyina ukati ñgaa, ngoti omalikwambelo ove uwana-wana vala otyipuka tyike? Novilinga viokwivisa ngoti kuvihambukilwa-le vali? Ngoti nokutanga Ombimbiliya katyikuhambukiswa-le vali ngo kohale? Ine utehela una omalusoko atyo ngoo tyina wambatisalwa-le, wahatie hamwe ngootyo utupu-ale vali omphepo ya Siovaa. Mokonda umukwankhali, pamwe momutwe mamuya umwe ovinyingi. Ine tyina ulitala ñgaa ombili wali nayo ina nokutepuluka, soka kweetyi tyalingile omutumwa Paulu. Ngwe ankho ulikwatehila umwe ahetekele Sesusi. Mahi pamwe ulitehela ñgaa katyiko-ale nawa tyokumuhetekela. (Tanga 1 Ova Kolindu 9:​16, 17.) Wati: “Oviwa ovipe ngandyivipopi vala tyahahandele, no ngootyo nalinga umwe otyilinga napewa.” Onondaka ombo Paulu apopia mbulekesa okuti ankho wakoya umwe okufwisapo otyilinga tyae, namphila pamwe komutima tyeheko.

¹³ Noove linga nga Paulu, wahayeke omalusoko omavi oukwankhali ekululike mweetyi una okulinga. Ove linga vala etyi tyaviuka, na tyina umwe komutima tyeheko. Mokati vala ñgana evi ulinga viaviuka ovio vili nokululika omalusoko ove. Mahi wahayeke-po okulipaka mweevi vipameka oupanga wove na Huku, mokonda otyo matyikupe ononkhono wahayeke-po okulandula Sesusi tyina wamambatisalwa. Tyina vakwenyi vatala una nokulikwatehila wahayeke-po okufenda Siovaa, navo matyivepe ononkhono. — 1 Tes. 5:11.

LITALA UMUNTHU PATYI

14. Otyityi una okutala nawa apeho? Ya omokonda yatyi? (2 Ova Kolindu 13:5)

¹⁴ Otyipuka otyikwavo matyikukwatesako tyina wamambatisalwa, okwahayeke-ko okulitala nawa apeho oñgeni ukahi. (Tanga 2 Ova Kolindu 13:5.) Uti okala-po olitale oñgeni ukahi, ine nkhele una-tyo umwe tyokulikwambela ononthiki ambuho, nokutanga Ombimbiliya, nokulilongesa-yo, nokwenda komaliongiyo no movilinga viokwivisa. Tala otyityi una okulinga ovipuka ovio uvilinge umwe nawa avikuhambukiswa. Upondola okulipula ñgaa: ‘Okuti ame ndyityivila okuhangununina vakwetu evi Ombimbiliya ipopia? Oityi ndyina okulinga ndyihambukilwe vali ovilinga viokwivisa? Okuti momalikwambelo ange ndyipopia umwe etyi nesuka natyo? Alekesa okuti ndyiyumba vala onthumbi mu Siovaa? Okuti ndyenda apeho komaliongiyo? Oityi ndyina okulinga ndyitie ame ndyitehelela nawa momaliongiyo ame ndyipopia-mo-vo?’

15-16. Oityi welilongehila ku Robert?

¹⁵ Tupu otyiwa okulitala umwe nawa okutyi wayengenga. Umwe utiwa o Robert, wapopia otyipuka tyimwe tyilekesa okuti otyiwa okulinga ngootyo. Wati: “Pweetyi ndyina omanima 20, apa ndyiundapa nthiki imwe omuhikwena umwe tuundapa nae, ati haa twende atuho kondywo yange. Ati kuna matukakala vala vevali mokahambukwa unene-ale. Nkhele atyindemena kapii okumwaanya. Mahi pahe andyimuti umwe au katyitavela. Andyimupopila omokonda yatyi.” Robert walingile welikwatehilile aanye etyi tyimulingisa onkhali. Etyi pakala asoko kweetyi alingile amono okuti, ñgeno ankho hangatyina-ko alinga, ñgeno ankho ulinga vali etyi tyikahi nawa. Wati: “Ame haanyene liwa-liwa ngeetyi Susee aanyene omukai wa Potifale. (Ehim. 39:​7-9) Hetyihandele omokonda yatyi tyandemenene okumwaanya. Otyipuka tyina tyankhwatesako okutala okuti naina nesukisa okupameka vali unene oupanga wange na Siovaa.”

¹⁶ Noove matyikukwatesako unene ine ulitala umwe nawa ngeetyi tyalingile Robert. Na tyina pena etyi maa tyikulingisa onkhali otyivili okutyianya, lipula ñgaa: ‘Okuti naseta pokutyianya?’ Ine ulitala ñgana nkhele una etyi una okuviukisa, wehelivele onombei, pandula-ko vala otyo walinga-le tyokwamona apa wayengenga. Tyipopia melikwambelo, olingi etyi matyikukwatesako okulinga etyi wasoka tyokulandula apeho ovitumino vya Siovaa. — Ovii. 139:​23, 24.

17. Okutalela kweetyi tyalingile Robert, oityi tutila okutavela Siovaa tyipa omunkhima enyina liae?

¹⁷ Pena vali otyipuka otyikwavo tulilongehila kweetyi tyalingile Robert. Ngwe wati: “Etyi omuhikwena oo nemwaanya, ngwe ati: ‘Ove naina Umbangi-mbangi umwe.’ Andyimupulu oityi apopila ngootyo. Ati pena omukwendye umwe epanga liae nae wali Ombangi ya Siovaa, upopia okuti ovakwendye aveho Onombangi mba Siovaa, vati vala oku valia-ko oku valia-ko. Ine vamona omphitilo yokulinga etyi tyapenga vetyilinga. Pahe apopila epanga liae olio okuti mankhalola ngandi ndyitale etyi malingi. Andyihambukwa etyi netyimona okuti nankhimaneka enyina lya Siovaa.”

18. Oityi molingi tyina wamambatisalwa? (Tala okakasa kati: “Ononthele Mbumwe Mambukuhambukiswa.”)

¹⁸ Putyina ove ulipakula ku Siovaa ombatisalwa, ukahi nokulekesa okuti wahanda okupa omunkhima enyina liae, movipuka viatyo aviho vikutumbukila. Ya wahalimbwe-ko okuti, Siovaa uvimona ovitateka ukondya navio neevi viahanda okukulingisisa onkhali. Mekuyambe tyina ulikwatehila opo wehemuyeke-po. Yumba-ko onthumbi, ngwe mekupe omphepo yae ikola na umone ononkhono utyivile okulinga etyi tyaviuka. (Luka 11:​11-13) Siovaa mekukwatesako tyina wamambatisalwa opo wahayeke-ko okulandula Sesusi.