Motyivili Okukoleleya na Tyina Pena Evi Vikusoyesa

1. Oviwa patyi tuna-vio-ale mokonda yokuli meongano lya Siovaa?

ONTHWE, tuna elao limwe enene liokukala meongano lya Siovaa, mononthiki mbuno mbonthyulilo mbepwiya. Ovivi mouye omu vivila-po vala, mahi Siovaa utukwatesako tulikwate-po na vakwetu tufenda navo. (Ovii. 133:1) Utukwatesako atuho mombunga yae tulikwate-po. (Efe. 5:33–6:1) Utwavela ounongo tutyivile okututumba novitateka vitutumbukila, atukala nehambu.

2. Oityi tuna okulinga? Omokonda yatyi?

² Pamwe tyipondola okutulemena okwahayeke-po okulingila Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda, pamwe vakwetu tufenda navo vapondola okutulinga etyi tyitunumanesa. Pamwe tusoya mokonda twalinga etyi tyahaviukile, haunene umwe putyina tuti atutyilingi, atupaleka-po vali. Tuna okukoleleya twahayeke-po okulingila Siovaa, (1) tyina vakwetu tufenda navo vena etyi valinga tyitunumanesa, (2) tyina ou twelinepa nae alinga etyi tyitusoyesa, (3) tyina onthwe twalinga etyi tyitusoyesa. Monthele omu matupopi ovipuka ovio aviho vitatu. Tupu matutale etyi tulilongesila kovanthu vamwe va Huku vapopiwa m’Ombimbiliya.

KOLELEYA TYINA VAKWENYI VEKUNUMANESA

3. Ovitateka patyi ovanthu va Huku pamwe vakondya navio?

³ Apa tyilemena. Tyilema mokonda pamwe vakwetu tufenda navo, vena okantheto kamwe kehetukalesa nawa. Vamwe vapondola okutupopila otyipuka tyimwe tyehekahi nawa, pamwe okulinga otyipuka tyimwe tyitusoyesa. Vokwakalela vakwavo komutwe vapondola okulinga ovipuka vimwe viahaviukile. Otyo tyipondola okutwala vamwe kokusoka okuti: “Ñgaa etyi eongano lya Huku umwe?” Tyipondola okuvepona okutwalako okufenda Huku tyelikwata-po na vakwavo, pahe avayeke-po okukala na vana vevenumanesa, nokwenda komaliongiyo. (Sof. 3:9) Okuti tyaviuka okulinga ngootyo? Matutale etyi tulilongesila ku umwe wapopiwa m’Ombimbiliya, wali novitateka ngoovio.

4. Ovitateka patyi Paulu akondyele navio?

⁴ Umwe nae wakondyele natyo. Omutumwa Paulu ankho utyii okuti, Ovakwa-Kilisitu vakwavo navo ovakwankhali. Etyi alinga omulongwa wa Kilisitu, vakwavo mewaneno nkhele avemutili owoma. (Ovil. 9:26) Etyi pakala, vamwe avahimbika okumwaamba, okupopia omapita opo ovanthu vehemuyumbe vali onthumbi. (2 Kol. 10:10) Nthiki imwe, Paulu amono omukulu umwe wewaneno ulinga otyipuka tyimwe tyipondola okulingisisa vakwavo. (Ngal. 2:​11, 12) Nthiki imwe vali, epanga enene lya Paulu, Maluku, alingi otyipuka tyimwe tyemunumanesile. (Ovil. 15:​37, 38) Paulu ankho upondola okuyeka-po okuliwaneka na vakwavo, kombanda yovipuka ovio. Mahi ngwe kapolele-po omapita vakwavo, watwaileko okuta ombili ovilinga vya Siovaa. Oityi tyapele ononkhono Paulu etyivili okukoleleya?

5. Oityi tyakwatesileko Paulu ahayeke-po vakwavo vafenda navo? (Ova Kolosu 3:​13, 14) (Tala olutalatu.)

⁵ Paulu wali omunthu uhole vakwavo vafenda navo. Otyo atyimutwala kokutala vala koviwa viatyo valinga, ehesuku novivi valinga. Olwembia olo, lwemutwaile kokulinga etyi mwene ahonekele tyili m’Ova Kolosu 3:​13, 14. (Itanga.) Tala oityi tutila walingile umwe otyo ahoneka. Nthiki imwe, vakaivisile kotyilongo tyimwe na Maluku. Etyi vehika-ko, Maluku atundu-ko evesi-ko. Otyo atyinumanesa unene Paulu. Mahi pahe konyima etyi Paulu ahonekela ewaneno liova Kolosu, apandula ovilinga Maluku eli nokulinga, emuti: “Ondyivi-ndyivi onene yononkhono.” (Kolo. 4:​10, 11) Etyi akwatwa apakwa mokaleya ko Loma, ati ndyihanenei Maluku eye okunkhwatesako. (2 Tim. 4:11) Tyimoneka umwe nawa okuti Paulu kaveliyekele-po na vakwavo vafenda navo. Oityi tulilongesila-ko?

6-7. Oityi tuna okulinga twahayeke-po okulinga olwembia vakwetu namphila pamwe vapengesa? (1 Swau 4:7)

⁶ Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti, Siovaa wahanda twahayeke-po okulinga olwembia vakwetu tufenda navo. (Tanga 1 Swau 4:7.) Ine umwe utulinga otyipuka tyimwe ñgeno tyahalingi-ale omunthu wa Huku, otyiwa onthwe tulandule onondunge tupopilwa mbuli m’Ombimbiliya. Atuyembe ko yokuti, tyemweenda vala otyiponyo hakuti otyo ahandele. (Omih. 12:18) Huku uhole ovanthu vae vemufenda namphila pamwe vapengesa. Kati tyina vamapengesa evetoyo, nii kevepakela onkhongo. (Ovii. 103:9) Noonthwe naina, tyesukisa unene tweevele vakwetu, ngeetyi tyilinga Tate yetu. — Efe. 4:32–5:1.

⁷ Wahalimbweko okuti, tyina onthyulilo youye ifwena-ko, matusukisa vali unene okulikwata-po na vakwetu tufenda navo. Tutyii okuti ovipuka mavileme. Vamwe tupondola umwe okupakwa movikaleya mokonda yokufenda Siovaa. Tyina otyo tyameya-po, matusukisa vali unene okukala na vakwetu tufenda navo. (Omih. 17:17) Tala etyi tyalingile omukulu umwe wewaneno ukala ko Espanha utiwa o Josep.a Nthiki imwe, tyatile nae, na vakwavo navo Onombangi, avapakwa mokaleya mokonda yokwehelipake motolopa. Wapopia wati: “Mokonda mokaleya ankho tukala mphagwa ike, tyiti ou umona evi mukwavo alinga viapenga ou umona vya mukwavo, pahe ankho tupondola okulinumanena vala. Ankho tusukisa umwe okulievela. Okulievela tyetukwatesileko atulikwate-po, atuliyakulila. Mokaleya omo twali-mo na vamwe vahafende Siovaa. Nthiki imwe, andyilivete kokuvoko, andyipakwa osesu. Umwe Ponombangi vakwetu tuna-vo, ankhohaila-ko ovikutu viange, andingila-ko vali novipuka ovikwavo. Pomuvo pana ankho ndyisukisa umwe omunthu unthyole, ngatyo umwe ndyimona.” Naina, otyiwa pahetyino tutie tyina twelipona na mukwetu, atutomphola tuhonye.

KOLELEYA TYINA OU MWELINEPA NAE ALINGA EVI VIKUSOYESA

8. Ovitateka patyi vokwelinepa vakala navio?

⁸ Apa tyilemena. Ovanthu aveho vokwelinepa vena ovitateka. Ombimbiliya yati ava velinepa “mavelietela.” (1 Kol. 7:28) Velietela ñgeni? Velietela mokonda aveho ovakwankhali, aveho vapengesa, tyati umwe ou una okantheto kae ou una kae, ou uhole etyi ou uhole etyi. Vamwe tupu tyati ou wekula novituwa evi ou wekula novituwa evi. Ngwe vimwe vikahololoka vala tyina velinepa-le. Ovipuka viatyo ngoovio, vipondola umwe okweeta onondaka. Vamwe pahe vavela vala onombei mukwavo, kavati-vo ñgeno tutomphola, nii kavasoko-ale okuti hamwe navo vena okantheto kehekahi nawa vena okuyeka-po. Vamwe tupu vati opo tyipwe, hahe vala tuliyeke-po, nokulihenga umwe. Mahi okuti otyo, otyo tyiteta omphela?b Tutalei etyi tulilongesila ku umwe wapopiwa m’Ombimbiliya wakoleleyile namphila otyinepo tyavo ankho tyahapepukile.

9. Otyitateka patyi Ambingaili ali natyo?

⁹ Umwe nae wakondyele natyo. Ambingaili, wanepelwe na Nambale, ou Ombimbiliya yati, “ombuluvulu omukalavi.” (1 Sam. 25:3) Mokutala, Ambingaili tyemulemenene okukala nomulume oo. Okuti Ambingaili wali nomphitilo yokuyeka-po omulume wae? Yoo. Wali nayo pweetyi Ndaviti, una ankho makala ohamba yova Isilayeli, ahandele okwiipaa Nambale, novalume aveho vakala meumbo liae. (1 Sam. 25:​9-13) Ambingaili ankho upondola vala okutunda meumbo akaholama, Ndaviti eya aipaa Nambale. Mahi hatyoko otyo alingile, welipakele-po aamene Nambale. (1 Sam. 25:​23-27) Oityi tyemutwaile kokulinga ngootyo?

10. Mokutala oityi tyapele ononkhono Ambingaili akoleleya ngwe otyinepo tyavo ankho tyalema?

¹⁰ Ambingaili ankho uhole Siovaa, ya ankho otyinepo utyilinga onthilo nga Siovaa. Tyimoneka nawa okuti, ankho utyii etyi Siovaa apopilile ovo Andau na Eva etyi evenepesa. (Ehim. 2:24) Ambingaili ankho utyii okuti, otyinepo ku Siovaa tyikola. Ankho wahanda ahambukiswe Siovaa. Otyo elipakelele-po ayovole vo meumbo liavo, pati umwe nomulume wae. Kasetele-ale vali, akakondola Ndaviti ahaipae Nambale. Soka waitile umwe otyiponyo, ngwe haeko wapengesa. Tyotyili Siovaa wahumbile unene omukai oo wakola omutima, weliyumbilehi umwe aamene vakwavo. Oityi hono vokwelinepa velilongehila kweetyi tyalingile Ambingaili?

11. (a) Siovaa wahanda vokwelinepa valinge-tyi? (Ova Efesu 5:33) (b) Oityi tulilongesila ku Carmen? (Tala olutalatu.)

¹¹ Otyo tyitulongesa-tyi? Siovaa wahanda vokwelinepa valinge onthilo otyinepo, na tyina umwe tyalema. Uhambukwa tyina atala vokwelinepa velikwatehila vatetulule ovitateka vena-vio, na tyina velilinga olwembia, nonthilo. (Tanga Ova Efesu 5:33.) Tala etyi tyalingile omukai umwe Ombangi utiwa o Carmen. Etyi anepwa, pakala vala omanima ekehika pepandu, ahimbika okulongeswa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa, ambatisalwa. Wati: “Otyipuka otyo omulume wange ehetyihande. Anumana unene mokonda yeetyi nakoya okulingila Siovaa, nokwenda komaliongiyo. Ankho undinga onya, otyo anthyonga ati, manthyenge.” Mahi no ngootyo, Carmen wakoleleyile. Wakalele omanima 50 tyikoleleya, alingi ononkhono ahumbe omulume wae, nokumulinga onthilo. Wapopia wati: “Mokweenda kwomanima, nelilonga okukala onkhengela, nokupopia nonthilo nomulume wange. Mokonda ndyityii okuti otyinepo ku Siovaa tyikola, nalinga umwe atyiho ndyivila tweheliyeke-po nomulume wange. Hetyisokele-ale tyokuliyapuka nomulume wange, mokonda ndyihole Siovaa.”c Ine noove motyinepo tyenyi mutumbuka ovitateka, yumba-ko onthumbi, Siovaa mekukwatesako, ekupe ononkhono ukoleleye.

KOLELEYA TYINA WALINGA EVI VIKUSOYESA

12. Okulinga onkhali onene tyipondola okutusokesa-tyi?

¹² Apa tyilemena. Pamwe tusoya tyina twalinga onkhali onene. Mahi omo umwe, Ombimbiliya yati evi tulinga vipondola okutusila “omutima wateka-teka, omutima wamiangauka.” (Ovii. 51:17) Omukulu umwe utiwa o Robert, wakalele omanima omanyingi nokulikwatehila akale omukwatesiko wovakulu vewaneno, mahi alingi onkhali imwe onene. Nae mwene etyimono umwe okuti wanumanesa Siovaa. Wapopia wati: “Otyipuka otyo atyinkhala unene omapita, ndyikatehela no pomutima peihama umwe. Andyilili otyo ndyilikwambela ku Siovaa. Andyisoko andyiti tyafwa Siovaa kamanthehelela-le mokonda otyipuka nalinga tyemunumanesa unene.” Ine twalinga onkhali tupondola okusoya, mokonda “omutima wateka-teka” upondola okututwala kokusoka okuti, Siovaa kamesuku-ale vali noonthwe. (Ovii. 38:4) Ine pamwe otyo usoka otyo, tala etyi tyalingile umwe wapopiwa m’Ombimbiliya wahayekele-po okulingila Siovaa, no pweetyi alingile onkhali onene.

13. Ovipuka patyi viahaviukile Petulu alingile? Otyo tyemutwaile kokulinga-tyi?

¹³ Umwe nae wakondyele natyo. Monthiki Sesusi maipawa, kounthiki watyo, omutumwa Petulu walingile ovipuka viahaviukile, viemutwaile kokulinga onkhali imwe onene. Tyo tete, welipakele-ko ati, kamasi-po Sesusi, na tyina umwe vakwavo vamemusi-po. (Malu. 14:​27-29) Etyi vehika po Ngetesemani, Petulu ehetyivili okukala tyipahi, alala, apahulwa-po, alala vali. (Malu. 14:​32, 37-41) Etyi vokukwata Sesusi veya, Petulu akahomboka. (Malu. 14:50) Pahe konyima, apopi tutatu okuti kei Sesusi, aane umwe ngwe uli vala nokukemba. (Malu. 14:​66-71) Etyi Petulu elisoka umwe nawa onkhali oyo alinga, tyemukalesile-vo ñgeni? Tyemusoyesile, atyimulilisa unene. Mokutala welivelele unene onombei. (Malu. 14:72) Petulu tyemwihamene unene etyi epanga liae Sesusi aipawa, tyemukalele omapita. Tyipondola wehikile umwe kokulitomba.

14. Oityi tyapele ononkhono Petulu ahayeke-po okulingila Siovaa? (Tala kondye.)

¹⁴ Ovipuka ovinyingi viapele ononkhono Petulu, ahayeke-po okulingila Siovaa. Kelipolele ku vakwavo akala vala aike. Wakalele pu valongwa vakwavo, ya tyipondola vemupamekele. (Luka 24:33) Otyikwavo, otyetyi Sesusi alingile etyi atutiliswa. Velivasile na Petulu, mokutala wemupamekele. (Luka 24:34; 1 Kol. 15:5) Etyi Sesusi velivasa vali nepanga liae Petulu, ehemuvele onombei kombanda yovipuka vina ovivi alingile, mahi emuti, mokala vali novilinga ovinene. (Swau 21:​15-17) Petulu ankho utyii okuti walinga onkhali onene, mahi kayekele-po okulinga etyi tyaviuka. Oityi tyemupele ononkhono? Ankho utyii okuti Omulongesi wae Sesusi, kemuyekele-po. Vakwavo vafenda navo, navo vemukwatesileko unene. Oityi tulilongesila ku Petulu?

15. Siovaa wahanda tunoñgonoke-tyi? (Oviimbo 86:5; Ova Loma 8:​38, 39) (Tala olutalatu.)

¹⁵ Otyo tyitulongesa-tyi? Siovaa wahanda tukale tyityii okuti utuhole, ya utweevela. (Tanga Oviimbo 86:5; Ova Loma 8:​38, 39.) Tyina twalinga onkhali, tulivela onombei. Hatyivi-ko okukala ngootyo, atee umwe tyaviuka. Mahi twahatiei hamwe ngootyo Siovaa ketuhole-ale vali, kametweevela vali. Otyiwa okwovolelapo liwa okukwatesiwako. Robert twapopia-le wati: “Natokelele monkhali mokonda ankho ndyiliyumba unene onthumbi, ndyiivaa hamwe ndyina ononkhono kamaimbili-ale.” Elimono okuti otyipuka ena okulinga, okupopia novakulu vewaneno. Wapopia wati: “Etyi napopia navo, kapakalele-ale, andyityimono okuti Siovaa unthyole, olwembia lwae nelumonena muvo. Ovakulu vewaneno kavanthoyele, vankhwatesileko ndyiyumbe-ko onthumbi okuti, Siovaa kandyekele-po.” Noonthwe tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa utuhole unene, metweevela tyina tuti nga twalinga onkhali, atulivele, atwovola okukwatesiwako, atutumba twahapaleke-po vali. (1 Swau 1:​8, 9) Ine otyo tusoka otyo, kamatusoyo tyina pena etyi twalinga tyahaviukile, na tyina twalinga onkhali.

16. Oityi wakoyela okwahayeke-po ovilinga vya Siovaa?

¹⁶ Siovaa uhambukwa unene tyina etutala tulikwatehila tumulingile, mononthiki mbuno mbonthyulilo mbepwiya. Siovaa metukwatesako atutyivili okukoleleya naapa pena evi vitusoyesa. Matutyivili okulinga olwembia vakwetu tufenda navo, nokuveevela tyina vena etyi valinga tyitunumanesa. Matuhumbu vali unene Huku yetu, nokulinga onthilo otyinepo apaka-ko, atuti tyina motyinepo mwatumbuka ovitateka, atulikwatehila tuvimane-po. Ine tulinga onkhali, matwiiti Siovaa etukwateseko. Matuyumbu-ko onthumbi okuti ngwe utuhole, metweevela. Matutwalako novilinga viae. Tuyumbei-ko onthumbi, matukateya oviwa ovinyingi ine ‘tukakatela kokulinga otyiwa.’ — Ngal. 6:9.