Oityi Molingi Uhambukwe Naapa Wakulupa?

1-2. Ku Siovaa vokwakulupa vemufenda vekahi ñgeni? (Oviimbo 92:​12-14; tupu tala olutalatu.)

OVANTHU mouye tyiti umwe ava tyokukulupa vetyihanda, ava kavetyihande. Ovanthu vamwe tyina vamamono okuti momutwe wavo muna olumbi, mahi nkhele petupu nawike welumona, velutukula-mo. Namphila velutukula-mo, mahi no ngootyo mumena vali. Naina tyokukulupa ovanthu ovanyingi kavetyihande.

² Tate yetu Siovaa uhole ovanthu vae vokwakulupa. (Omih. 16:31) Wati vekahi ngomiti viima ovinyango ovinyingi. (Tanga Oviimbo 92:​12-14.) Omokonda yatyi? Omokonda omiti omikulu, uvivasa viayova nawa, vieyula mononthemo. Omiti vimwe vikahi ngootyo vivasiwa kotyilongo tyimwe tyitiwa o Japão. Omiti vimwe apa viatwikwa palamba-le omanima 1000. Vokwakulupa vafenda Siovaa o ngootyo vekahi. Siovaa katale vala konohuki mbavo onongonga, mahi utala kovipuka oviwa valinga, otyipuka vakoleleya, neetyi vehemuyeke-po ngwe veli-ale nokumufenda omanima nomanima.

3. Popia-po ovanthu vamwe Siovaa apele ovilinga, mahi ngwe ankho vakulupa-le.

³ Tyina omunthu amakulupa, Siovaa kemutale ngatyina ahasilivila vali.a Oityi tupopila ngootyo? Omokonda Siovaa wapele ovanthu vakulupa ovilinga ovinene. Etyi Siovaa apopila Sala okuti makala nomona mamutuku ovanthu ovanyingi, amukatuka Mesiya, Sala ankho wakulupa-le. (Ehim. 17:​15-19) No pweetyi Siovaa apopila Mwisesi opo akayovole ova Isilayeli ko Isitu, Mwisesi ankho ombwale-ale. (Oku. 7:​6, 7) Tupu etyi Siovaa atuma omutumwa Swau ahoneke omikanda vitano vi’Ombimbiliya, Swau ankho ombwale-ale.

4. Omu mutyipopila Omihe 15:​15, oityi tyipondola okukwatesako vokwakulupa okukoleleya evi vakondya navio? (Tupu tala olutalatu.)

⁴ Vokwakulupa vakondya novitateka ovinyingi, vavela. Omukulukai umwe Ombangi wati: “Okukulupa tyipwilisa.” Mahi okuhambukwab tyipondola okukwatesako vokwakulupa okukoleleya evi vakondya navio nima na nima. (Tanga Omihe 15:15.) Monthele ei, matulilongesa ovipuka vimwe vokwakulupa vapondola okulinga vatwaleko tyahambukwa. Tupu matutale etyi vomewaneno vapondola okulinga vevekwateseko. Mahi nkhele matutale ovipuka vipondola okutupola ehambu tyina tuli nokukulupa.

TYOKUKULUPA TYIPONDOLA OKUKUPOLA EHAMBU

5. Oityi tyihole okusoyesa vokwakulupa?

⁵ Tyina uli nokukulupa, oityi tyipondola okukusoyesa? Tyipondola okukusoyesa okwehevili okulinga ovipuka ankho ulinga kohale. Upondola pahe otyo usoka vala kovipuka ankho uvila okulinga kohale, pweetyi olutu lutalala, pweetyi ankho una ononkhono. (Omup. 7:10) Omukulukai umwe Ombangi utiwa o Ruby wati: “Mokonda olutu kaluvete-mo, lutupu ononkhono, no pokuvala umwe vala tyimphwilisa. Nokuhukika vala omeya tyimphwiya. Novilinga ankho ndyilinga umwe nawa, pehepano hivivili-ale vali.” Omukwavo utiwa o Harold waundapele mo Mbetele, wati: “Tyina namasoko ovipuka ankho ndyivila okulinga kohale, pehepano nehevili vali, tyinthyoyesa. Poukwendye ankho ndyiyumba unene. Vakwetu ankho vati, ‘ombola iyumba ku Harold, kaponyo, matunganyala.’ Mahi pehepano, nokuyumba vala hityivili-ale vali.”

6. (a) Ovipuka patyi vali ovikwavo vipondola okusoyesa vokwakulupa? (b) Oityi vokwakulupa vesukisa okusoka vatale ine mavayeke-po okutaha? (Tala onthele ili momukanda ou yati: “Tyokutaha Mandyityiyeke-po?”)

⁶ Otyikwavo tyipondola okukusoyesa, okuti novipuka umwe ñgeno ankho ulinga kuvivili okuvilinga, utei vala ku vakwenyi. Tyipondola okukusoyesa ine pahe mokonda yokwakulupa usukisa okutekulwa nomona wove, novenyi. Tupu tyipondola okukusoyesa tyina wahavete-mo nawa, na tyina wahamono-po nawa, pahe tyina una oku wahanda okwenda usukisa okukwatwa menkhanya. Pamwe pahe nokutaha vala etuku-tuku nomota tyikupona. Ovipuka ovio tyili viihama umwe. Namphila wehevili vali okulinga evi ankho ulinga, mahi ku Siovaa no ku vakwenyi, wesukisa unene. Ovipuka vikusoyesa, Siovaa uvii. Etyi Siovaa esuka natyo otyetyi tyili momutima wove, utyii okuti umuhole, uhole vakwenyi, umunthu wokupandula. — 1 Sam. 16:7.

7. Oityi tyipondola okukwatesako vokwakulupa vasoka okuti onthyulilo kamaivevasi nomwenyo?

⁷ Otyikwavo tyipondola okukusoyesa, okusoka okuti, ñgaa onthyulilo tyafwa kamaimbasi-ale vali. Ine otyo una nokusoka ngootyo, oityi tyipondola okukukwatesako? Wahalimbwe-ko okuti Siovaa uli umwe nokukevelela tyapwa elundo onthiki mahanye-ko ouye ou wovivi. (Isa. 30:18) Omokonda yatyi Siovaa eli nokukevelelela? Siovaa ukahi nokukevelela opo ovanthu vehemwii vemunoñgonoke avemufende. (2 Pet. 3:9) Naina tyina wamatale wasoya, soka ovanthu veñgapi veli nokunoñgonoka Siovaa, mavakahupa tyina onthyulilo yameya. Tyipondola vamwe vehimbika okulilongesa Ombimbiliya ombunga yove.

8. Oityi vokwakulupa pamwe valinga tyina vavela?

⁸ Atuho vala, tyilinge tuvana tyilinge tuvakulu, tyina twavela pamwe tupopia otyipuka tyimwe okuti hatyo atulingi tyimwe, haa atulivele. (Omup. 7:7; Tia. 3:2) Otyo tyalingile ngootyo omuumbili wa Huku Sombe. Pweetyi eli nokumona ononkhumbi ‘asoponokwa nonondaka.’ (Som. 6:​1-3) No vokwakulupa, tyina vavela pamwe vapondola okupopia tyimwe tyahasokele nawa, okuti hatyo avalingi otyipuka tyimwe tyahasokele nawa. Mahi tuna okulunguka twahakwatelele vala mokwakulupa nomokwavela, pahe pokupopia atuhatula vala. Ine tumona okuti pena umwe twanumanesa, tuna okukemwiita otyiponyo. — Mat. 5:​23, 24.

ETYI MATYIKUKWATESAKO UTWALEKO TYAHAMBUKWA

9. Omokonda yatyi wesukisila okutavela vakwenyi vekukwateseko? (Tupu tala omalutalatu.)

⁹ Tyina vakwenyi vahanda okukukwatesako, tavela. (Ngal. 6:2) Tyipondola okukulinga navi okukwateswako na vakwenyi. Omukulukai umwe Ombangi utiwa o Gretl wati: “Ankho hihande okukwateswako na vakwetu mokonda ndyisoka okuti ndyili vala nokuvepwilisa. Pakalele ehimbwe ndyityimone okuti ndyisukisa okukwateswako na vakwetu.” Tyina uyeka vakwenyi vekukwateseko, mavahambukwa. (Ovil. 20:35) Mwene noove okumona okuti vakwenyi vekuhole, vesuka noove, matyikuhambukiswa.

10. Oityi tyahandela okuti tyina wamalingilwa tyimwe opandula? (Tupu tala omalutalatu.)

¹⁰ Linga omunthu wokupandula. (Kolo. 3:15; 1 Tes. 5:18) Tyina vakwetu vametulingila otyipuka tyimwe otyiwa, tuhambukwa. Mahi pamwe tulimbwa-ko okupandula. Ine tyina umwe ametulingila-ko tyimwe, tuti mukwe napandula, opo nae mahambukwa. Omuhikwena umwe uundapa mo Mbetele utiwa o Leah, ukwatesako vokwakulupa mo Mbetele wati: “Omukulukai umwe ndyikwatesako uhole okunthyonekela oumukanda wokumphandula. Kahoneka-le ovinyingi, mahi onondaka ahoneka-mo mbunthyambukiswa. Ndyihambukwa unene tyina amandyavela oumukanda oo. Ndyityimona umwe okuti nae upandula etyi ndyimukwatesako.”

11. Oityi upondola okulinga ukwateseko vakwenyi? (Tupu tala omalutalatu.)

¹¹ Kwatesako vakwenyi. Tyina utyipaka komutima tyokukwatesako vakwenyi, okuvelingila ovipuka ove uvila, otyo tyikukwatesako okwahaiki vala omutwe mweevi uli nokukondya navio. Ovakulu vehole okupopia okuti: “Momulungu womukulu mutunda okayo kavola, kamutundu ndaka ivola.” Otyo okuti namphila wakulupa, mwoove muna ounongo omunene. Mahi opo vakwenyi vakope ounongo mwoove, usukisa okutomphola navo. Tomphola novana novakwendye navo vakale ovanthu vonondunge. Velinga omapulo, vetehelela umwe nawa. Vepopila oviwa wamona mokonda yokweendela movitumino vya Siovaa, neevi Siovaa alinga ekukwateseko. Okulinga ovipuka ovio mohambukwa, tupu mamulingi omapanga omanene. — Ovii. 71:18.

12. Omu mutyipopila Isaiya 46:​4, Siovaa wati malingila-tyi vokwakulupa? (Tupu tala omalutalatu.)

¹² Likwambela ku Siovaa ekupe ononkhono. Pamwe upondola okulitehela umwe ñgaa waponwa, utupu ononkhono, otyipuka otyo atyikusoyesa. Mahi hinangela okuti Siovaa una ononkhono. Ombimbiliya ipopia okuti “kaponwa nii vala katutu kepwila.” (Isa. 40:28) Siovaa mekwavela ononkhono wesukisa opo ukoleleye. (Isa. 40:​29-31) Mwene nae wati mekukwatesako. (Tanga Isaiya 46:4.) Etyi amapopi utyilinga umwe. (Susu. 23:14; Isa. 55:​10, 11) Tyina wamelikwambela ku Siovaa, omono okuti ukuhole, ukukwatesako, mohambukwa.

13. Ngeetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 4:​16-18, oityi tusukisa okuhinangela? (Tupu tala omalutalatu.)

¹³ Wahalimbwe-ko okuti kumbi haa mokakala omukwendye. Tyina apeho tuhinangela okuti evi tuli nokukondya navio vilamba vala ondyila, otyo tyipondola okutukwatesako okukoleleya. Ombimbiliya yapopia okuti komutwe wandyila, ovanthu kavakakulupa vali, kavakavela vali. (Som. 33:25; Isa. 33:24) Naina, okusoka koviwa wapakelwa komutwe matyikuhambukiswa. (Tanga 2 Ova Kolindu 4:​16-18.) Ya pahe vomewaneno oityi vena okulinga vakwateseko vokwakulupa?

ETYI VOMEWANENO VENA OKULINGA VEVEKWATESEKO

14. Omokonda yatyi tyesukisila okukatala-po vokwakulupa nokuvelikalela?

¹⁴ Kevetalele-po nokuvelikalela. (Hemb. 13:16) Vokwakulupa pamwe valiwa nounye. Ombwale imwe Ombangi itiwa o Camille yati: “Mokonda yokwakulupa ndyihimama vala meumbo. Hikaenda-enda, ndyitupu-ale etyi ndyilinga. Ndyiliwa vala nounye.” Tyina tukatalela-po vokwakulupa, mavetyimono okuti tuvehole, twesuka navo. Tyipondola nthiki imwe twasokele-ale okulikalela omukulu umwe wakulupa, okuti hatyo okwenda umwe peumbo liae, mahi atwehetyilingi. Pamwe omokonda ovilinga vietuhitikinya. Namphila ovilinga vituhitikinya, mahi okukatala-po vokwakulupa natyo ‘tyesukisa’ unene. Pahe oityi matulingi twahalimbwe-ko okukevetala-po? (Fili. 1:10) Linga umwe omphango yokuti monthiki yongandi ndyina okwenda peumbo liavo, okuti hatyo ovetumu omesasi nokuvelikalela.

15. Ovipuka patyi vana vahakulupile vapondola okulinga no vokwakulupa?

¹⁵ Ine ove umukwendye oo umuhikwena, tyipondola hamwe ukahi nokusoka kweetyi mamutomphola no vokwakulupa, neetyi mamulingila kumwe. Mahi wahalinge otyiho. Likwatehila vala mulinge omapanga. (Omih. 17:17) Tyina eliongiyo liehenehimbike na tyina liamapu tomphola no vokwakulupa. Vepula otesitu patyi vehole vali, novipuka valingaile pweetyi ovana. Tupu mupondola okutalela kumwe o JW Broadcasting^®, nokuvepakela omikanda motelefone. Pena vali ovikwavo upondola okulinga uvekwateseko. Omukulukai umwe utiwa o Carol wati: “Tyina muna vokwakulupa, linga umwe ovipuka uhole. Namphila nakulupa, nkhele ndyina umwe evi ndyihole. Ndyityihole tyokukalia na vakwetu, nokwenda kovenda, nokweenda-enda otyo ndyitala ovipuka Huku atunga.” Omuhikwena umwe utiwa o Maira wati: “Ame ndyina epanga lina omanima 90, ngwe ame ndyina vala omanima 33. Mahi tyina tuna-e kuti-ale pena onkhulukai, tuyola-yola, tutala onosinema. Povitateka tulikwatesako.”

16. Omokonda yatyi otyiwa okuhindikila vokwakulupa kosipitali?

¹⁶ Vehindikila kosipitali. Tyina wamevehindikila, pokupopia nondotolo noove kala-po, utale ine veli umwe nokumuhakula nawa, kaveli nokumulinga onya. (Isa. 1:17) Tyina ondotolo ili nokupopia upondola okutyihoneka. Omukulukai umwe Ombangi utiwa o Ruth wati: “Tyina namaende kosipitali andyike, ondotolo kaisuku naame, inianga vala. Nga yalinga iti, ‘otyo tyili vala momutwe wove kwavelele-ale.’ Mahi tyina namahindikilwa kalingi ngootyo, unthyakula umwe. Ndyipandula unene vakwetu vehole okunthyindikila.”

17. Oityi tupondola okulinga twivise no vokwakulupa?

¹⁷ Ivisa navo. Pamwe vokwakulupa vetupu vali ononkhono mbokwivisa umbo na umbo. Upondola okukaivisa navo nokatuku-tuku komikanda, omukulu omwetela otyipundi apumphame. Okuti hatyo enda nomulongwa wove meumbo liae, ngamo mulilongesila. Ovakulu vewaneno vapondola okulingila omaliongiyo okwenda movilinga viokwivisa meumbo liomukulu umwe wakulupa, opo nae akale-po. Etyi vala twamalingi tukwateseko vokwakulupa, Siovaa utyihumba. — Omih. 3:27; Loma 12:10.

18. Oityi matulilongesa monthele mailandula-ko?

¹⁸ Monthele ei twelilongesa okuti Siovaa uhole unene vokwakulupa, wesuka navo. Noonthwe tuvehole unene. Mekulupo muna ovinene, mahi Siovaa memukwatesako mukale nehambu. (Ovii. 37:25) Komutwe wandyila, vokwakulupa mavakalinga ovakwendye, kavakavela-vela vali. Ya pahe vana vokukalela vokwakulupa, novana vavo, nomapanga avo avela, oityi mavalingi vatwaleko nehambu? Otyo matulilongesa monthele mailandula-ko.