Oñgeni Upondola Okulilongesa Vali Nawa?

1. Oityi tyilingisa vamwe okuhelilongesa?

HONO katyapepukile okutekula ombunga. Ovakuatate ovanyingi vaundapa onoola ononyingi opo vamone okulia, nomuvalo, neumbo pala ombunga yavo. Ovakuavo vaundapa kokule iya ononthiki ambuho venda otyo vakondoka. Tupu vamwe vatekula onombunga mbavo mokulinga ovilinga vialema. Pahe tyina tyiti kongulohi, ovakuatate ovo no nomphange vaponwa unene, iya vetupu vali ononkhono mbokulilongesa!

2. Onalupi ove utaindya omuvo wokulilongesa?

² Mahi tuesukisa okuhinangela okuti atuho tuna okutaindya omuvo wokulilongesa nawa Ombimbiliya nomikanda omikuavo. Tyakolela unene okulinga ngotyo, mokonda oupanga wetu na Huku, nokukakala nomuenyo uhapu tyitei kokulilongesa! (1 Tim. 4:15) Ovakuatate vamwe vapindukapo komuhuka tyina vakuavo nkhele velele opo velilongese. Valinga ngotyo mokonda tyina omunthu amapululukwa-po, ovipuka elilongesa vinyingila nawa momutwe. Ovakuavo vataindya omuvo kongulohi, tyina pehena etyi tyivetalula, opo velilongese avasokolola.

3-4. Omapiluluko patyi alingwa iya omokonda yatyi?

³ Tuna onthumbi yokuti nove utavela okuti tuesukisa okutaindya omuvo wokulilongesa. Mahi oityi matulilongesa? Hamwe upondola okupopia okuti: ‘Tuna omikanda ominyingi. Tyimphuiya okutaindya omuvo wokutanga atyiho.’ Ovakuatate vamwe valinga ononkhono mbokutanga omikanda aviho vatambula, mahi ovanyingi tyivepuiya unene okuvasa omuvo wokulilongesa nokutala ono vidiu. Otyo Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa vetyii nawa. Iya mokonda yotyo, vatepulula unene komikanda vetuavela.

⁴ Mongeleka, pahe katutambula vali o Anuário Yonombangi mba Siovaa, mokonda onongeleka mbupameka mbuvasiwa-le mo jw.org^® no mo JW Broadcasting^®. Tupu Omutala Womulavi no Pahukei! pahe vilingwa vala ovikando vitatu menima. Omapiluluko oo, kaalingilwe opo tukale vali nomuvo wokulinga ovipuka ovikuavo. Alingwa opo etukuateseko okupunga nawa “ovipuka viesukisa vali.” (Fili. 1:10) Pahe matulilongesa oñgeni tupondola okupunga ovipuka viakolela vali, no ñgeni tupondola okulilongesa nawa Ombimbiliya.

TALA NAWA ETYI TYAKOLELA VALI

5-6. Omikanda patyi tuesukisa okulilongesa nawa?

⁵ Otyipuka patyi tyakolela vali tuna okulilongesa? Tuesukisa okutaindya omuvo wokulilongesa Ombimbiliya ononthiki mbatyo ambuho. Ovikapitulu vyo Mbimbiliya vitangwa kese simanu meliongiyo, pahe viatepululwa opo tukale vali nomuvo wokusokolola ku etyi tutanga iya atulingi omaovololo amwe esukisa. Onthue katuhande vala okutanga ovikapitulu ovio, mahi tuhanda okuyeka Ondaka ya Huku ihike komitima vietu, atupameka oupanga wetu na Siovaa. — Sal. 19:14.

⁶ Oityi vali tuna okulilongesa nawa? Tuesukisa okupongiya nawa Omutala Womulavi nomukanda tukahi nokulilongesa meliongiyo lyo mokati kosimanu. Tupu tuesukisa okulilongesa nawa ononthele ononkhuavo mbeliongiyo lyo mokati kosimanu. Tyihetyo vala, tuesukisa okutanga apeho Omutala Womulavi no Pahukei!

7. Okuti matusoyo inkha katutyivili okutanga, nokutala ovipuka aviho vivasiwa mo jw.org no mo JW Broadcasting?

⁷ Hamwe upondola okupopia okuti: ‘Mo jw.org, no mo JW Broadcasting muna ovipuka ovinyingi! Oñgeni mandyitange, nokutala ono vidiu ambuho mbuvasiwa-mo?’ Soka ku etyi: Mo mbale mulandeswa omakulia omanyingi elikalaila. Mahi ovanthu vokukalia-mo, kavali vala atyiho vavasamo. Valia vala etyi vesukisa. Tyelifwa notyo, inkha kutyivili okutanga ine okutala ovipuka aviho vivasiwa mono site mbetu mo internet, uhasoye. Lilongesa vala etyi unatyo iya otale ono vidiu unambo. Tutalei oityi tyihangununa okulilongesa, no ñgeni tupondola okulilongesa nawa.

OKULILONGESA TYESUKISA OKULINGA ONONKHONO!

8. Ovipuka patyi tupondola okulinga tyina tupongiya Omutala Womulavi, iya oñgeni okulinga ngotyo matyikukuatesako?

⁸ Okulilongesa, okutanga nolusoke luokuvasa otyipuka matyitukuatesako. Hakutanga vala liwa ononthele mbaholovonwa iya atunthindi omakumbululo. Mongeleka, tyina upongiya Omutala Womulavi, tete tanga onondaka mbati: Etyi Matulilongesa. Konyima, tanga osokolola nawa kosapi yonthele, no kousapi oututu no komapulo okupitilula. Pahe ohimbika okutanga tyelipulukwa onthele aiho. Tala nawa onondaka mbulekesa etyi opalagrafu ikahi nokuhangununa. Onondaka ombo, haunene mbuvasiwa konthyimbi ya kese palagrafu. Putyina utanga onthele aiho, ovola okunoñgonoka oñgeni kese palagrafu yelikuata nousapi oututu, no ñgeni yelikuata nosapi yonthele. Honeka onondaka uhei, no nonthele mbumwe uhanoñgonokele nawa opo ha ukalinge omaovololo.

9. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okutala nawa ono testu tyina tupongiya Omutala Womulavi, iya oñgeni matutyilingi? (b) Ngetyi tyipopia Josué 1:8, oityi tuesukisa okulinga tyina tuamatange otestu?

⁹ Tyina tulilongesa Omutala Womulavi mewaneno, ngotyo tukahi nokulilongesa Ombimbiliya. Tala nawa ono testu mbukahi monthele, haunene mbuna mbahonekwa okuti tanga. Sokolola oñgeni onondaka mbo testu mbuyandyulula onthele yakolela vali yo palagrafu. Tyina utanga otestu, ovola okunoñgonoka oñgeni upondola okuundapesa onondonga ombo momuenyo wove. — Tanga Josué 1:8.

10. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 5:14, omokonda yatyi Mefendelo Liombunga, ovohe vesukisila okulekesa kovana vavo oñgeni tyililongeswa?

¹⁰ Tutyii nawa okuti ovohe vahanda ovana vavo vahambukwe tyina valinga Efendelo Liombunga ono simanu ambuho. Namphila ovohe vesukisa okusoka nawa ku etyi mavalingi Mefendelo Liombunga, mahi kavesukisile okulitehelela okuti apeho vena okulinga ovipuka vihambukiswa ovana. Pamwe mupondola okutala o JW Broadcasting ya kese hanyi, nokulinga ovipuka vimwe vihambukiswa ovana. Mongeleka, mupondola okulinga owato wa Noe. Mahi tupu tyakolela unene okulongesa ovana oñgeni tyililongeswa Ombimbiliya. Vesukisa okulilongesa oñgeni tyipongiyua eliongiyo, nokuovolola omakumbululo omapulo valingwa kosikola. (Tanga Ova Hebeleu 5:14.) Inkha vetyiliya okulilongesa meumbo, matyivepepukila okutehelela nawa ononthele mbuhena ono vidiu momaliongiyo, no movionge. Omuvo mamulilongesa novana venyi, utei keti liavo, nonkhalelo vekahi.

11. Omokonda yatyi tyakolela okulongesa ovalongwa vetu oñgeni tyililongeswa Ombimbiliya?

¹¹ Ovalongwa vetu navo vesukisa okunoñgonoka oñgeni tyililongeswa Ombimbiliya. Putyina vahimbika okulilongesa Ombimbiliya, onthue tuhambukwa unene tyina vanthinda omakumbululo mononthele matuvelongesa, na tyina vapongiya omaliongiyo. Mahi tuesukisa okuvelongesa okulinga omaovololo, nokulilongesa nawa Ombimbiliya. Inkha tulinga ngotyo, tyina vamakala novitateka kamavakapula kovakuatate mewaneno etyi vesukisa okulinga, mahi mavalingi omaovololo momikanda vietu opo vapunge nawa ovipuka.

OITYI UHANDA OKUNOÑGONOKA?

12. Oityi tulilongesila?

¹² Hamwe una elundo liokulilongesa iya hamwe usoka okuti nalumwe motyipande. Mahi upondola okutyipanda. Himbika okulilongesa vala momuvo wehehi iya oyawisako katutu-katutu. Lipula okuti: ‘Oityi nahanda okunoñgonoka?’ Otyipuka tuhanda vali tyina tulilongesa, okupameka oupanga wetu na Siovaa. Mahi pena ovipuka ovikuavo tupondola okuvasa liwa, ngetyi ekumbululo liepulo limwe tualingwa, no ñgeni matutetulula otyitateka tyimwe tukahi nokulambela.

13. (a) Hangununa etyi omukuendye apondola okulinga opo ayakulile otyili kosikola. (b) Oñgeni ove upondola okuendela monondonga mbuvasiwa mu Ova Kolosu 4:6?

¹³ Mongeleka, okuti ukahi nokulongeswa kosikola? Hamwe ovakuendye ulongeswa navo vetavela okuti ovipuka vieya vala avike. Hamwe uhanda okuvepopila etyi Ombimbiliya ilongesa konthele yotyo, mahi usoka okuti kumetyivili. Otyo tyilekesa okuti ove wesukisa okulilongesa! Pahe una omahunga evali okulilongesa: (1) Okupameka onthumbi yove yokuti Huku oe watunga ovipuka aviho, iya (2) okunoñgonoka oñgeni moyakulila etyi Ombimbiliya ilongesa. (Loma 1:20; 1 Pet. 3:15) Upondola okulipula okuti: ‘Omokonda yatyi vakuetu vetavelela okuti ovipuka vieya vala avike?’ Konyima ovolola nawa momikanda vietu. Inkha ulinga ngotyo, moimbuka okuti okuyakulila etyi Ombimbiliya ilongesa katyalemene ngetyi ankho usoka. Ovanthu ovanyingi vetavela vala okuti ovipuka vieyako avike mokonda vetyipopilwa nomunthu umwe vena nae onthilo. Tyina wamavasi ononthele wapanda, vepopila-tyo. Mokulinga ngotyo, hamwe ukahi nokukuatesako omunthu umwe okunoñgonoka otyili. — Tanga Ova Kolosu 4:6.

YAWISA KEHANDO LIOVE LIOKULILONGESA

14-16. (a) Oityi upondola okulinga opo unoñgonoke vali nawa omikanda vyo Mbimbiliya uhei nawa? (b) Hangununa oñgeni ono testu mbapopiwa mopalagrafu mbupondola okutukuatesako okunoñgonoka oñgeni ovipuka ankho vikahi pomuvo wa Amosi. (Tala okakasa kati: “Lilongesa Ngatyina Ankho opo Ukahi!”)

¹⁴ Hinangela ñgeno meliongiyo matulilongesa omukanda umwe pomikanda omitutu viomaulo (Daniel alo Malaquias). Hamwe kwii ovipuka ovinyingi konthele yomukanda oo. Otyipuka tyo tete upondola okulinga, okuovola okunoñgonoka vali konthele yetyi tyahonekwa- mo. Mahi oñgeni upondola okutyilinga?

¹⁵ Tete lipula okuti: ‘Oityi ndyii konthele yo muhoneki womukanda ou? Ankho olie iya opi ankho akala? Otyilinga patyi ankho alinga?’ Inkha tulilongesa nawa konthele yo muhoneki, matunoñgonoka omokonda yatyi aundapesila onondaka mbumwe no nongeleka mbumwe. Tyina utanga Ombimbiliya, ovola onondaka mambukukuatesako okunoñgonoka oñgeni omuhoneki ankho ekahi.

¹⁶ Konyima, ovola okunoñgonoka onalupi omukanda oo wahonekwa. Otyo tyapepuka. Upondola vala okuenda mo Mbimbiliya pana pati: “Omutete Womanyina Omikanda Viombimbiliya.” Tupu upondola okuenda mo Apendise A6 opo utale omutete wovauli nono hamba (mo Mbimbiliya yo Putu). Inkha omukanda ukahi nokulilongesa muna omaulo, opo otyiwa wovole okunoñgonoka oñgeni ovanthu ankho vekahi pomuvo omukanda wahonekwa. Ovituwa patyi ovivi omuuli oo ankho ahanda ovanthu vayekepo? Ovalie akalele navo pomuvo wike? Opo unoñgonoke ovipuka ovio aviho, wesukisa okuovolola momikanda omikuavo vyo Mbimbiliya. Mongeleka, opo unoñgonoke oñgeni ovipuka ankho vikahi pomuvo womuuli Amosi, wesukisa okutanga ono versikulu mbumwe mbomukanda wa 2 Reis no wa 2 Crônicas. Ono versikulu ombo mbuvasiwa mouletela ukahi mu Amós 1:1. Tupu upondola okutanga omukanda wa Oseia, mokonda aveho vakalele-po pomuvo wike. Inkha utanga onoversikulu ononkhuavo mbo Mbimbiliya, monoñgonoka oñgeni ovipuka ankho vikahi pomuvo wa Amosi. — 2 Reis 14:25-28; 2 Crô. 26:1-15; Osé. 1:1-11; Amós 1:1.

OVOLA OKUNOÑGONOKA ALO UMWE OUPUKA OUTUTU

17-18. Popia ongeleka ikahi mo palagrafu ine yove muene, ilekesa oñgeni okutala kovipuka ovitutu tyitukuatesako okuhambukwa tyina tulilongesa Ombimbiliya.

¹⁷ Otyiwa okutanga Ombimbiliya nehando liokunoñgonoka ovipuka ovipe. Mongeleka, soka ñgeno ukahi nokutanga okapitulu 12 komukanda wa Zacarias. Okapitulu oko kapopia konthele yononkhia mba Mesiya. (Zac. 12:10) Tyina uhika moversikulu 12, uvasamo onondaka mbupopia okuti “ombunga ya Nataa” ankho mailili unene ononkhia mba Mesiya. Po versikulu oyo, uhalambe-po vala nokuhateka, mahi lipula okuti: ‘Oñgeni ombunga ya Nataa yelikuata na Mesiya? Okuti pena onkhalelo onkhuavo yokutyinoñgonoka?’ Pahe omuvo wokulinga omaovololo! Inkha wenda mu 2 Samuel 5:13, 14, moimbuka okuti Nataa naina ankho omona wa Daviti. Iya omukanda wa Luka 3:23, 31 ulekesa okuti Maliya watuka mombunga ya Nataa iya Sesusi atyitwa na Maliya. (Tala Omutala Womulavi wa Agosto yo 2017, pefo 32, opalagrafu 4.) Pahe wahambukwa mokonda wavasa etyi ankho ukahi nokuovola! Ankho utyii-ale okuti pena eulo lipopia okuti Sesusi ankho matuku meanda lya Daviti. (Mat. 22:42) Mahi Daviti ankho una ovana valamba po 20. Okuti katyihuvisa okutala okuti omuuli Sakaliya wapopia umwe nawa okuti ombunga ya Nataa ankho mailili unene ononkhia mba Sesusi?

¹⁸ Tala ongeleka onkhuavo. Mokapitulu ko tete ka Luka, tutangamo etyi oandyu Gabiliyeli yakatalela-po Maliya iya aimupopila okuti makala nomona. Yati: “Omona oo, makala omunene, aihanwa okuti Omona Womukulami, iya Siovaa Huku, memupe otyipundi tyoutumini wa tate yae Daviti. Makakala Ohamba mondyuo ya Sakoo apeho, iya Ouhamba wae kamaukapwa.” (Luka 1:32, 33) Hamwe upondola vala okusuka nonthele yo tete yoversikulu oyo, etyi oandyu yapopila Maliya okuti Sesusi “Omona Womukulami.” Mahi oandyu Gabiliyeli tupu yapopila Maliya okuti Sesusi ankho “makakala Ohamba.” Ngotyo, tupondola okulipula oñgeni onondaka ombo mbakalesile Maliya. Okuti Maliya wasokele okuti Sesusi ankho mapingi koutumini wa Helode? Okuti hamwe Sesusi ankho makala ohamba yo Isilayeli? Inkha Sesusi wakalele ohamba, Maliya ñgeno ankho wankhimana iya ombunga yae aiho ñgeno ankho ovahona. Mahi petupu otyipuka natyike tyilekesa okuti Maliya wetyipulile koandyu. Tupu Ombimbiliya kaipopi okuti Maliya waitile ku Sesusi omphangu yankhimana Mouhamba wa Huku, ngetyi tyalingile vamwe povalongwa vae. (Mat. 20:20-23) Otyo tyiyawisa onthumbi yetu yokuti Maliya ankho weliola omutima!

19-20. Ngetyi tyipopia Tiaku 1:22-25, 4:8, oityi tuhanda tyina tulilongesa?

¹⁹ Tuhalimbueiko okuti otyipuka tuhanda tyina tulilongesa Ombimbiliya nomikanda omikuavo, okupameka oupanga wetu na Siovaa. Tupu tuhanda okutala nawa ‘oñgeni tukahi,’ netyi tuesukisa okupilulula opo tuhambukiswe Huku. (Tanga Tiaku 1:22-25; 4:8.) Apeho tyina tulilongesa, tuesukisa okuita ku Siovaa opo etuavele ononkhono mbae. Tuesukisa okuita opo etukuateseko okunoñgonoka etyi matulilongesa, atuimbuka omapiluluko tuesukisa okulinga.

²⁰ Atuho tukalei ngomuumbili wa Huku wapopiwa nomuhoneki wono salmu okuti: “Otyipuka apanda, ovitumino vya Siovaa, iya utangela pombuelo ovitumino Viae otyitenya notyinthiki. . . . Iya atyiho alinga tyienda nawa.” — Sal. 1:2, 3.