Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w25 Kapepo pp. 8-13
  • Tala mu Siovaa Mekupameka

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Tala mu Siovaa Mekupameka
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2025
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • SIOVAA MOKANKHENDA KAE UTWEEVELA
  • SIOVAA WATI MATUYOVOKA
  • SIOVAA UTUTULISA OMUTIMA TWAHATILE OWOMA
  • Siovaa “Uhakula Vokuna Omitima Viateka-teka”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Lipaka Koututu Otavela Okuti Vimwe Kuvii
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2025
  • Povitateka Onthwe Katwike-ko
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2025
  • Tehelela Nawa Omakumbululo Omapulo aa
    2025-2026 Otyonge Tyonthiki Ike Nomutalelipo Womawaneno
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2025
w25 Kapepo pp. 8-13

ONTHELE YOKULILONGESWA 20

OTYIIMBO 7 Jeova, Ononkhono Mbetu

Tala mu Siovaa Mekupameka

“Huku ahilivikwe, . . . Tate wokankhenda, Huku omupameki.” — 2 KOL. 1:3.

ETYI MATYIPOPIWA-MO

Matupopi etyi tulilongesila kweetyi Siovaa apamekele ova Sundaa vatwailwe koukonde.

1. Popia oñgeni ova Sundaa vakalele etyi vatwalwa koukonde?

NKHELE soka oñgeni ova Sundaa vokwatwailwe koukonde ko Mbambilonia vakalele. Vetyimwene tyina otyilongo tyavo tyihanywa-po. Tyahanyenwe-po tupu okombanda yononkhali mbavo, no mbovakwaukulu vavo, avapolwa pomaumbo avo avatwalwa koukonde, kotyilongo vehei. (2 Ehi. 36:​15, 16, 20, 21) Ko Mbambilonia oko namphila ankho ovikonde, mahi mwene ankho valinga umwe ovilinga viavo. (Sele. 29:​4-7) Mahi no ngootyo katyevepepukilile-ale, mokonda hatyoko vahandele. Otyipuka otyo tyevekalesile ñgeni? Tala etyi tyapopile omwiimbi umwe ankho ufenda Huku nae wali koukonde, wati: “Ponondongi mbo Mbambilonia opo ankho twapumphama. Etyi twahinangela o Siyau atulili.” (Ovii. 137:1) Ova Sundaa ovo ankho veli koukonde, vesukisile umwe okupamekwa. Mahi pahe, olie ankho mevepameka?

2-3. (a) Oityi Siovaa alingile apameke ova Sundaa vokwatwailwe koukonde? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

2 Siovaa o “Huku omupameki”. (2 Kol. 1:3) Mokonda Huku una olwembia, wahanda okutupameka onthwe atuho vokuna oupanga omuwa nae. Siovaa ankho utyii okuti ova Sundaa vamwe vokwatwailwe koukonde, tyina eveviyula mavetavela avakondoka kwe. (Isa. 59:20) Pweetyi vehenetwalwe koukonde, Siovaa watumine omuuli Isaiya ahoneke omukanda wa Isaiya. Okutuka apa omukanda oo wahonekwa atee menima vatwalwa koukonde, pakalele omanima alamba 100. Oityi atuminine uhonekwe? Isaiya wapopia wati: “Huku yenyi wati: ‘Ungumanesei, ungumanesei ovanthu vange.’” (Isa. 40:1) Siovaa watumine omuuli Isaiya ahoneke onondaka ankho haa mambuvepameka tyina vamatwalwa koukonde, vamone ononkhono.

3 Noonthwe hono pamwe tusukisa okupamekwa ngova Sundaa ovo vokwatwailwe koukonde. Monthele ei, matupopi ovipuka vitatu Siovaa alingile apameke ova Sundaa vatwailwe koukonde: (1) Watile maevela vana velivela, (2) wevetile haa mavayovoka, (3) wevetulisile omutima vahatile owoma. Pokulilongesa ovipuka ovio, tala ouwa tupola konondaka mbupameka Siovaa apopile.

SIOVAA MOKANKHENDA KAE UTWEEVELA

4. Oityi Siovaa apopile tyalekesa okuti o Huku wokankhenda? (Isaiya 55:7)

4 Siovaa o “Tate wokankhenda.” (2 Kol. 1:3) Tyimwe tyalekesa okuti una okankhenda, otyetyi apopilile ova Sundaa vatwailwe koukonde okuti ava velivela, meveevela. (Tanga Isaiya 55:7.) Watile: “Nolwembia olunene luhapu, mandyikala nokankhenda noove.” (Isa. 54:8) Pahe oityi Siovaa ankho malingi tyimoneke okuti una okankhenda? Namphila ova Sundaa ankho mavakala umwe omanima omanyingi mo Mbambilonia kombanda yovivi valingaile, mahi Siovaa wevetile kamavapangela vala mo Mbambilonia, mavayovoka. (Isa. 40:2) Mokutala onondaka ombo mbapamekele unene ova Sundaa vokwelivela ankho vahanda okuhambukiswa Siovaa!

5. Oityi tutila onthwe hono tuna vali etyi tyituyumbisa-ko onthumbi okuti Siovaa una okankhenda?

5 Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti Siovaa wesuka natyo tyokweevela ovanthu vae, alimbwa-ko umwe kovivi valinga. Onthwe hono tuna vali etyi tyituyumbisa-ko onthumbi okuti Siovaa utweevela, ha ngova Sundaa. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda tutyii etyi Siovaa alinga opo etweevele. Palambele omanima omanyingi okutuka apa Isaiya aula, pahe Siovaa atumu Omona wae ehole pano pohi, alinge otyilikutila tyeyovo opo aveho velivela vaevelwe. Mokonda yotyilikutila otyo, Huku ‘unyima ononkhali mbetu,’ utukoha-mbo umwe. (Ovil. 3:19; Isa. 1:18; Efe. 1:7) Tyotyili, Huku tufenda una okankhenda okanene!

6. Ouwa patyi utuka kokusoka vala kokankhenda ka Siovaa? (Tala olutalatu.)

6 Ine tyokulivela onombei mokonda yononkhali twalingaile kohale tyikahi nokutupola omwenyo, onondaka Siovaa atumine mbuhonekwe mbuli mu Isaiya 55:​7, mbupondola okutupameka omutima. Vamwe vakalela vala okulivela onombei mokonda yononkhali valingaile kohale, naapa umwe velivela-le. Pamwe tulivela vali unene onombei, tyina tukahi nokukondya novivi viatuka konkhali twalingile. Ine twelipopia ononkhali mbetu, twayeka-po okulinga evi viahaviukile, tuyumbei-ko onthumbi okuti opo naina Siovaa wetweevela-le. Ngwe tyina Siovaa ametweevela ononkhali twalinga, uti umwe nehembuhinangele vali. (Tala Selemiya 31:34.) Naina, mokonda Siovaa kakalela vala okusoka kononkhali twalingaile, noonthwe twehembusokei vali. Etyi Siovaa avalula otyetyi tukahi nokulinga pehepano, ha nonkhali twalingaile kohale. (Isek. 33:​14-16) Apa katutu, Tate yetu wokankhenda makanyima-ko ovivi aviho vituka kononkhali twalingaile.

Omukwendye weenda vala nawa wahalingile-ale otyiho. Omalutalatu: Alekesa evi alingaile kohale, neevi alinga pehepano. Ovivi alingaile kohale: 1. Pweetyi ankho ayumba ono jogo mbovanthu valwa. 2.  Pweetyi ankho anwa unene, nokupwena. 3.  Pweetyi ankho atala ovipuka ovivi mo kombutatole yae. Evi alinga pehepano: 1. Ukomba Mondywo Yomaliongiyo. 2. Uli nokutomphola nomukulukai. 3. Uli movilinga viokwivisa.

Etyi Siovaa avalula otyetyi tukahi nokulinga pehepano, ha nonkhali twalingaile kohale. (Tala opalangalafu 6)


7. Oityi matyitutwala kokwovola okukwatesiwako ine tuna onkhali twaholeka?

7 Mahi pahe matulingi ñgeni ine tukahi nokulivela onombei, omutima watokota, mokonda yonkhali imwe onene twalinga otyo twehelipopi? Ombimbiliya itwavela ondundo tupopile ovakulu vewaneno, vetukwateseko. (Tia. 5:​14, 15) Otyili, pamwe tyipondola okutupwiya okuvepopila onkhali twalinga. Etyi matyitwavela ononkhono tukapopie novakulu ovo vayumbwa onthumbi, okulivela, nokuhinangela okuti, Siovaa, novakulu ovo apa otyilinga tyokutukwatesako, mavetukwatesako nolwembia nokankhenda. Tala oñgeni okusoka kokankhenda ka Siovaa tyapamekele umwe utiwa o Artura ankho ukalela vala okulivela onombei mokonda ya tyimwe alinga tyahaviukile. Wati: “Nakalele umwe otyikonda tyenima nokutala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila. Etyi nthiki imwe neiva elongomona lipopia etyi tyayemba kokukala nomutima watula, andyipopila omukai wange onkhali nalinga, novakulu vewaneno. Etyi nelipopia, ndyitehela omutima watula umwe, namphila ankho nkhele neihamenwa ñgoo mokonda yootyo nalinga. Ovakulu vewaneno avanthyinangelesa okuti Siovaa kandyekele-po. Utuviyula tupu omokonda utuhole. Onondaka ombo vapopia nolwembia ambunthulisa umwe omutima, neevi ankho ndyili nokusoka andyiviyeke-po.” Pehepano Artur amukokoli-ndyila, tupu omukwatesiko wovakulu vewaneno. Tyipameka omutima okunoñgonoka okuti Siovaa utulinga okankhenda tyina twelivela!

SIOVAA WATI MATUYOVOKA

8. (a) Oityi Siovaa apopilile ova Sundaa ankho veli koukonde? (b) Omu mutyipopila Isaiya 40:​29-31, ova Sundaa vokwelivela etyi veiva okuti mavayovoka vakalele ñgeni?

8 Mokusoka kwovanthu, ova Sundaa ngoti ankho kamavayovoka-le vali, mokonda ova Mbambilonia ankho tyina vamakwate ovanthu, kaveveyeke vali. (Isa. 14:17) Mahi Siovaa wapopilile ovanthu vae okuti mavayovoka. Watile mwene meveyovola, petupu-ale etyi matyimutyiki. (Isa. 44:26; 55:12) Tyina Siovaa ankho atala ñgaa o Mbambilonia, ongatyina ombundu yeheke vala. (Isa. 40:15) Ombundu yeheke okwiifila vala like, yenda. Ova Sundaa vokwali koukonde etyi veiva otyipuka otyo, vakalele ñgeni? Mokutala tyevepamekele. Mahi katyevepamekele vala. Isaiya wahoneka wati: “Vana vakevela ku Siovaa, mavakakala vali nononkhono.” (Tanga Isaiya 40:​29-31.) Tyotyili okwiiva okuti mavayovoka, tyevepele ononkhono pahe ankho vapondola ‘okunthanana ngononkhombe.’

9. Oityi tyapele ononkhono ova Sundaa avayumbu onthumbi mweetyi Siovaa evepopilile?

9 Siovaa walingile vali tyimwe tyayumbisile-ko onthumbi ova Sundaa okuti mavayovoka. Oityi alingile? Nkhele soka komaulo amwe ankho afwiswapo-ale. Ova Sundaa ankho vetyii okuti o Asilia yalwisile ohamba yomihoko 10 viova Isilayeli, ovanthu vatyo aivetwala koukonde. (Isa. 8:4) Tupu vamwene etyi o Mbambilonia yahanya-po o Selusalei, vokukala-mo avatwalwa koukonde. (Isa. 39:​5-7) Vetyimwene etyi Ohamba Sendekiya yapolwa omaiho, aitwalwa ko Mbambilonia. (Sele. 39:7; Isek. 12:​12, 13) Atyiho Siovaa apopile tyafwisilwepo. (Isa. 42:9; 46:10) Ovipuka ovio aviho vievepele umwe ononkhono, avayumbu-ko onthumbi okuti etyi Siovaa ati meveyovola, tyili metyilingi umwe!

10. Oityi tuna okulinga mononthiki mbuno mbonthyulilo, tupamene moviwa tukevelela?

10 Otyo tyitulongesa-tyi? Tyitulongesa okuti, tyina twamelitehela ñgaa twasoya, okusoka koviwa tukevelela, matyitupameka atumono vali ononkhono. Tuli mouye umwe walema, tukahi nokulwa nonondyale mbumwe mbuna ononkhono ononene. Mahi otyo katyitusoyesa. Siovaa wati meketwaavela oviwa, omwenyo wahapu, nombembwa yotyotyili, atukakala-ko umwe tyehena vali otyiho. Otyiwa apeho okusoka kovipuka ovio, atuvipake komutima. Ine oviwa tukevelela katuvipake komutima, matulingi ngomunthu uli nokutala otyilongo tyimwe tyehiwa nawa, mahi etyitalela pondyanena ina ovitulu yasila. Pahe oñgeni “matusukula ovitulu yetu,” oviwa tukevela avimoneka umwe nawa? Otyiwa apeho okusoka koviwa matukamona mouye omupe. Opo tutyivile, tutangei omikanda vietu pononthele mbupopia oviwa tukevela, nokutala onovindiu, nokutehela oviimbo vipopia ouye omupe. Tupu tupondola okupopila Siovaa melikwambelo oviwa twesuka umwe navio twahanda okutala tyina vifwiswapo.

11. Oityi tyapele ononkhono Joy?

11 Tala oñgeni okusoka koviwa tukevelela tyapamekele umwe utiwa o Joy ankho una ouvela wahaveluka, amono umwe ononkhono. Wapopia wati: “Tyina namelitehela ñgaa omutima watokota, ndyipopila Siovaa atyiho tyili komutima wange, mokonda ndyityii okuti mendyivi, anoñgonoka etyi napopia. Siovaa uhole umwe okundyiva, amphe ‘ononkhono mbalambakana.’” (2 Kol. 4:7) Joy tupu ulisokela mouye omupe, omu mwahamakakala vali “nawike . . . makati: ‘Ame navela.’” (Isa. 33:24) Ine tuuyulila Siovaa atyiho tyili komutima wetu, atusoko vala koviwa tukevelela, matumono ononkhono.

12. Oityi tyituyumbisa onthumbi movipuka Siovaa ati mekevilinga? (Tala olutalatu.)

12 Noonthwe hono Siovaa wetulinga umwe ngeetyi alingile ava vokwatwailwe koukonde, wetwavela ovipuka ovinyingi vituyumbisa-ko onthumbi kweetyi apopia. Nkhele soka kovipuka ovinyingi apopile vikahi nokulifwilapo. Vimwe ovievi: Hono tulwete outumini wouye auho wati “oo wapama, oo wayengenga.” (Ndan. 2:​42, 43) Tuhole okwiiva “ovinimawe movilongo ovinyingi.” Tukahi nokwivisa “ovanthu vomihoko aviho.” (Mat. 24:​7, 14) Omaulo oo nomakwavo vali, apameka onthumbi yetu movipuka ovikwavo Siovaa apopia nkhele viehenelingwe.

Omuhikwena uli nokutanga omaulo Ombimbiliya otyo asoka. Omalutalatu: 1. Omulume nomuhikwena wae veli nokwivisa nokatuku-tuku komikanda, vena nokutomphola nomukwendye weya-po. 2. Omona na he veli nokutala ovipuka vianyonwa, potyilongo tyavo pakwata ovihuna. 3. Emanya lityopa konomphai mbotyilolo tyondyoi ya Nambukondonosole yapopiwa mu Ndaniyele okapitulu 2. 4. Ovanthu veli mouye omupe pano pohi.

Omaulo tweete eli nokulifwilapo hono, etuyumbisa-ko onthumbi kweevi Siovaa makalinga. (Tala opalangalafu 12)


SIOVAA UTUTULISA OMUTIMA TWAHATILE OWOMA

13. (a) Ovitateka patyi ova Sundaa ankho mavakondyo navio pomuvo vehungi kokuyovoka? (b) Ngeetyi tyipopia Isaiya 41:​10-13, oñgeni Siovaa apamekele ova Sundaa ankho veli koukonde?

13 Namphila Siovaa apopilile ova Sundaa ankho veli koukonde ovipuka oviwa mavamono opo evepameke, mahi ankho utyii okuti pokuhungi momuvo mavayovoka, pena vimwe mavivelemena. Siovaa wapopile okuti tyina ova Sundaa vehungi kokuyovoka, pena ohamba mailwisa o Mbambilonia novilongo ovikwavo vielikala popepi no Mbambilonia. (Isa. 41:​2-5) Okuti ova Sundaa ankho vena okutila owoma otyipuka otyo? Etyi nkhele otyipuka otyo tyeheneye-po, Siovaa wapamekele ovanthu vae, wevetile: “Wahatile owoma, mokonda ame ndyina ove. Wahalinge otyiho, mokonda ame Huku yove.” (Tanga Isaiya 41:​10-13.) Onondaka ombo mbokwati “ame Huku yove,” mbahanda okuti-wi? Apa Siovaa ankho kekahi nokuhinangelesa ova Sundaa okuti vena okumufenda, otyipuka otyo ankho vetyii-ale. Mahi ankho uli nokuvehinangelesa okuti una-vo, wahula kuvo. — Ovii. 118:6.

14. Oityi vali Siovaa apopilile ova Sundaa ankho vatila owoma opo vatule omutima?

14 Siovaa wapamekele omutima wova Sundaa ovo ankho vatila owoma, etyi evehinangelesa okuti ononkhono mbae mbutupu apa mbuhulila, enoñgonoko liae enene. Wapopilile ova Sundaa veli koukonde, vatale ononthungululu meulu. Eveti, katungile vala ononthungululu, mahi tupu wii umwe omanyina ambo ambuho. (Isa. 40:​25-28) Pahe ine Siovaa wii omanyina ononthungululu, omanyina ovanthu vae vemufenda oo ehei? Ine una ononkhono mbokutunga ononthungululu, opo nononkhono mbokukwatesako ovanthu, una-mbo. Tyotyili, ova Sundaa ovo ankho vena umwe etyi tyiveyumbisa-ko onthumbi vahalinge otyiho, vahatile owoma.

15. Siovaa watile ova Sundaa ankho vena okulinga-tyi pokuhungi kokuyovoka?

15 Siovaa wapopilile ovanthu vae etyi vena okulinga pononthiki vehungi kokuyovoka. Mu Isaiya 26:20 wapopilile ovanthu vae ati: “Endei vanthu vange, kanyingilei monondywo mbenyi, amwii koluhinyi, amuliyeilila-mo. Holamei-po katutu, atee onyengo ilamba.” Onondaka ombo mbafwisilwepo pweetyi Ohamba Silu alwisa otyilongo tyo Mbambilonia, etyipolo-ko. Omukulu umwe omu Ngeleku wali-ko kohale wahipulula evi vialingailwe, wati etyi Silu anyingila mo Mbambilonia, “wapele otyitumino [ovita viae] ati ou mwamavasi vala pondye weheli motyitunge mwiipaei.” Pahe soka oñgeni otyipuka otyo tyakalesile ovanthu aveho vakala mo Mbambilonia! Mahi ova Sundaa vokwali koukonde, mokutala vahupile mokonda vetavelele etyi Siovaa evepopilile.

16. Omokonda yatyi twehesukisila okulinga otyiho neevi mavikeya komutwe? (Tala olutalatu.)

16 Otyo tyitulongesa-tyi? Noonthwe apa kapii matunyingila mononkhumbi mbumwe ononene ovanthu vehenemone-ale. Tyina mbamahimbika, ovanthu mouye mavalimbililwa, avapaalala. Mahi onthwe vanthu va Siovaa hatyo-ko matukala ngootyo, mokonda tutyii okuti Siovaa o Huku yetu. Onthwe matukala tyitai, tyityii okuti “eyovo [lietu] lili popepi.” (Luka 21:28) Na tyina umwe ovatumini vouye vamelipake kumwe opo vetulwise, onthwe matukala vala tyitai. Siovaa matumu onoandyu mbae mbutwaamene, tupu metupopila ovipuka tuna okulinga mavituhupisa. Pahe ovipuka viatyo ovio metupopila-vio ñgeni? Tukevelei-ko vala mwene haa tutyitale. Mahi mokutala omomawaneno etu umwe matukapopilwa etyi tuna okulinga. Opo pahe omawaneno etu maakakala ngatyina uti ‘onondywo mbetu koluhinyi,’ omu tuna okuholama tuhupe. Oityi tuna okulinga tulifwiike? Tuna okukala noupanga omuwa na vakwetu tufenda navo, nokutavela nomutima auho evi tutolelwa neongano, nokuyumba-ko onthumbi okuti eongano eli likahi nokululikwa na Siovaa. — Hemb. 10:​24, 25; 13:17.

Onombangi veli mondywo, veli nokutanga Ombimbiliya aveho mononkhumbi ononene. Kwanthikovela veli nokutalela pondyanena, umwe una okulekesa peulu.

Ine tusoka kononkhono Siovaa ena-mbo no kounongo wae wokutuyovola, mononkhumbi ononene kamatulingi otyiho. (Tala opalangalafu 16)b


17. Oityi una okulinga matyilekesa okuti upamena vala mu Siovaa?

17 Namphila ova Sundaa koukonde ankho mavakondyo umwe novitateka, mahi Siovaa wevepopilile evi mavivepameka omutima, vamone ononkhono. Noonthwe kametuyeke-ale, metupameka omutima. Etyi matyitutumbukila muhuka katutyii. Atyiho tyamekutumbukila, ove tala vala mu Siovaa, ngwe mekupameka. Yumba onthumbi mokankhenda kae okanene. Soka apeho koviwa tukevelela. Wahalimbwe-ko okuti mokonda Siovaa o Huku yove, petupu-ale etyi tyipondola okukutilisa owoma.

OITYI UTILA ONOTESITU OMBU MBUKUPAMEKA OMUTIMA?

  • Isaiya 55:7

  • Isaiya 40:​29-31

  • Isaiya 41:​10-13

OTYIIMBO 3 Ononkhono Mbetu, Ekevelelo Lietu, Onthumbi Yetu

a Omanyina amwe apilululwa.

b ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Onombangi mba Siovaa vehehi-ale veliongiya. Vayumba onthumbi mononkhono mba Siovaa no mounongo wae wokuyakulila ovanthu vae ponohika ambuho veli.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma