Oityi Siovaa Etwaavela Tyitukwatesako Okukoleleya?

1. Oityi tusukisila okukoleleya, ya oityi matyitukwatesako? (1 Petulu 5:10)

MONONTHIKI MBUNO tuli, ovipuka vialema unene. Onthwe vanthu va Siovaa tuna ovinyingi tuli nokukondya navio tusukisa umwe okukoleleya. Vamwe veli nokukondya nouvela umwe wahaveluka, vamwe vaihamenwa mokonda yokwasiwapo no vavo, ava ovakwavo veli nokuhukaiswa no vavo, okuti hatyo o novatumini. (Mat. 10:​18, 36, 37) Ine noove ukahi nokukondya na tyimwe pwoovio, yumba-ko onthumbi okuti Siovaa mekukwatesako otyivili okukoleleya. — Tanga 1 Petulu 5:10.

2. Oityi tyikwatesako omunthu wa Huku akoleleye?

² Okukoleleya okulikwatehila ohayeke-po okufenda Siovaa nehambu, oyumbu-ko onthumbi yokuti ovipuka maviviuku, namphila pehepano uli nokuhukaiswa, nokuhongilinywa okulinga ovipuka vihanda okukutwala kokulinga onkhali, novikwavo vali. Omunthu wa Huku kakoleleya kohalwae mwene, opo akoleleye Siovaa oe umwaavela “ononkhono mbalambakana.” (2 Kol. 4:7) Monthele ei matulilongesa ovipuka vikwana Siovaa etwaavela vitukwatesako tutyivile okukoleleya. Tupu matutale etyi tuna okulinga tupole ouwa kovipuka ovio.

ELIKWAMBELO

3. Oityi tutila elikwambelo otyipuka otyiwa Siovaa etulingila?

³ Siovaa wetulingila otyipuka tyimwe otyinene tyitukwatesako okukoleleya. Wetwiikulila ondyila tutomphole nae namphila tuvakwankhali. (Hemb. 4:16) Nkhele tusokei kweetyi: Pokulikwambela ku Siovaa tupondola okupopia umwe atyiho tuhanda, mahi mwene moola twahanda. Katyesukisile apa tuli, elaka tupopia, otyilongo tukala, tyina tulikwambela, Siovaa ututehelela. (Sona 2:​1, 2; Ovil. 16:​25, 26) Na tyina twalinga otyiho, twatokota omutwe pahe pokulikwambela etyi matupopi katutyii, no ngootyo Siovaa unoñgonoka etyi ankho tuhanda okupopia. (Loma 8:​26, 27) Naina elikwambelo otyipuka tyimwe otyiwa twapewa na Siovaa, tutomphole nae.

4. Oityi tutila okwiita ku Siovaa etukwateseko tukoleleye natyo tyiyemba kweetyi ahanda?

⁴ M’Ombimbiliya Siovaa wetupopila okuti “etyi vala twamaiti tyiyemba kweetyi ahanda, una utwiiva.” (1 Swau 5:14) Okuti tupondola okwiita Siovaa etukwateseko okukoleleya? Yoo, mokonda otyo natyo tyiyemba kweetyi ahanda. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda tyina tukoleleya evi tuli nokukondya navio, tuhambukiswa Siovaa ngwe opo etyivili okukumbulula ou wokwahanda okulitalela-po nae, Satanasi Eliapu. (Omih. 27:11) Tupu Ombimbiliya yapopia okuti Siovaa uhanda ‘okukwatesako vana vemulingila nomutima watyo auho.’ (2 Ehi. 16:9) Naina tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa metwaavela ononkhono etupake-tyo komutima tyokukoleleya. — Isa. 30:18; 41:10; Luka 11:13.

5. Oityi tutila elikwambelo litukwatesako okutula omutima? (Isaiya 26:3)

⁵ Ombimbiliya yapopia okuti ine tulikwambela ku Siovaa atumupopila atyiho tyetutokotesa omutwe, metwavela ‘ombembwa yae yehevilwa-le okwiikungunyika, aiyungu omitima vietu, nomalusoko etu.’ (Fili. 4:7) Mahi ovanthu vana vahafende Siovaa oityi valinga tyina vena ovitateka? Vahetekela okulinga ovipuka ovinyingi vakale nawa. Vamwe vaovola apa pati filuu avakala umwe vala aveke tyihasoko vali kotyipuka natyike. Vetyilinga tupu vati opala velipole otyiho. Mahi okulinga ngootyo tyipondola vala okuveetela, mokonda ovilulu vipondola ngamo vikwatelela. (Tala Mateusi 12:​43-45.) Namphila ovanthu ovo tyina vamalingi ovipuka ovio vatula umwe omutima, mahi ombembwa Siovaa aavela ovanthu vae ikahi vali nawa. Matyimoneka vala okuti tuyumba umwe onthumbi mu Siovaa tyina tulikwambela kwe, atumwiiti etwaavele ombembwa yae, ‘ombembwa itwalako.’ (Tanga Isaiya 26:3.) Siovaa utwaavela ombembwa yae, mokutuhinangelesa onovelesikulu mbututulisa omutima twelilongesile m’Ondaka yae Ombimbiliya. Onovelesikulu ombo mbututulisa omutima, mbutukalesa nawa, mbutulekesa umwe okuti Siovaa wesuka noonthwe uhanda tukale nawa. — Ovii. 62:​1, 2.

6. Povitateka oityi una okwiita pokulikwambela? (Tala olutalatu.)

⁶ Linga ñgana. Ine una etyi uli nokukondya natyo tyipopila Siovaa melikwambelo. ‘Yumba omulemo wove ku Siovaa’ omwiiti ekwaavele ombembwa yae. (Ovii. 55:22) Tupu pokulikwambela mwiita ekwavele ounongo unoñgonoke etyi una okulinga motyitateka uli nokukondya natyo. (Omih. 2:​10, 11) Pokulikwambela livondela umwe ku Siovaa omwiiti ekukwateseko okukoleleya, mahi tupu wahalimbwe-ko okumupandula. (Fili. 4:6) Soka kovipuka Siovaa eli nokukulingila utyivile okukoleleya, omupandula. Wahaike vala omutwe mweevi uli nokukondya navio, mokonda opo kumamono evi Siovaa eli nokukulingila utyivile okukoleleya. — Ovii. 16:​5, 6. 

ONDAKA YA HUKU

7. Oityi tutila okulilongesa Ombimbiliya tyitukwatesako okukoleleya?

⁷ Siovaa wetwaavela Ondaka yae Ombimbiliya itukwateseko okukoleleya. M’Ombimbiliya muna onovelesikulu ononyingi mbulekesa okuti Siovaa wesuka umwe natyo tyokutukwatesako. Tala vala tyimwe tyapopiwa mu Mateusi 6:8 yati: “Onwe etyi mwahanda Tate yenyi utyii, na tyina mwehenemwiite mwene ankho utyi-ale.” Sesusi wokwapopia onondaka ombo, wii vali nawa Siovaa tyipona ovanthu aveho. Naina tuyumbei-ko onthumbi okuti tyina tuna etyi tuli nokukondya natyo Siovaa utyimona, umona etyi twesukisa ya uhanda okutukwatesako. Tupu m’Ombimbiliya mwapopiwa vali ovipuka ovikwavo vitukwatesako okukoleleya tyina tuna evi tuli nokukondya navio. — Ovii. 94:19.

8. (a) Popia-po tyimwe Ombimbiliya ipopia tyitukwatesako? (b) Oityi tuna okulinga opo haa tukoleleye?

⁸ Onondunge tuvasa m’Ombimbiliya mbutukwatesako okukoleleya, mbutwaavela ounongo tutyivile okulinga ovipuka nonondunge. (Omih. 2:​6, 7) Ombimbiliya itwaavela ondundo tuhalinge otyiho nonthiki yamuhuka, mokonda pamwe evi tusoka vipondola avihamoneka-le. (Mat. 6:34) Mwene ine tuholea-le okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, otyo tusoka kweetyi twatanga, tyina pena etyi tuhanda okulinga, na tyina tuna tyimwe tuli nokukondya natyo, matuhinangela evi tuhole okutanga.

9. Oityi tutila ovipuka viapopiwa m’Ombimbiliya vitukalesa nonthumbi yokuti Siovaa metukwatesako?

⁹ M’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi vayumbile onthumbi mu Siovaa, ngwe evekwatesako. (Hemb. 11:​32-34; Tia. 5:17) Tyina tusoka kweetyi Siovaa alingile evekwateseko, noonthwe tyituyumbisa-ko onthumbi okuti metukwatesako, mokonda noonthwe, mu Siovaa “omo tuholama, oe ononkhono mbetu. Utukwatesako liwa-liwa tyina tumutaindya monthiki yemone.” (Ovii. 46:1) Ine tulilongesa umwe nawa etyi tyalingile vakwetu vo kohale, vatwaileko okufenda Siovaa naapa umwe ankho vena ovitateka, noonthwe matyitwavela ondundo tuvehetekele atukoleleya. — Tia. 5:​10, 11.

10. Opo Ondaka ya Huku itukwateseko oityi tuna okulinga?

¹⁰ Linga ñgana. Tanga Ombimbiliya ononthiki ambuho ohoneka onotesitu wavasa mbekukwatesako. Vamwe vetyimona okuti okutanga otesitu yonthiki komuhuka, tyikahi nawa mokonda opo onthiki aiho uhimama nokusoka kweetyi atanga. Otyo tyakwatesileko omuhikwena umwe utiwa o Maria,a etyi akalela ovohe vavela, ankho vena ouvela umwe utiwa o Câncer. Wapopia wati: “Ononthiki ambuho komuhuka ankho ndyitanga otesitu yonthiki andyisoko kweetyi natanga. Otyo tyinkhwatesako okusoka apeho ku Siovaa no kovipuka oviwa andongesa ndyivasa m’Ondaka yae, anahakalela vala okusoka kweevi ndyili nokukondya navio.” — Ovii. 61:2.

VAKWETU TUFENDA NAVO

11. Okunoñgonoka okuti na vataveli vakwetu veli nokukondya neevi tukondya navio tyitukwatesako okulinga-tyi?

¹¹ Siovaa wetwaavela vakwetu tufenda navo vetukwateseko okukoleleya. Okunoñgonoka ‘okuti na vataveli vakwetu mouye auho veli nokukondya neevi onthwe tukondya navio,’ tyituungumanesa omutima atumono okuti naina hanthwe vala. (1 Pet. 5:9) Ovipuka aviho tukondya navio, na vakwetu ovio veli nokukondya navio, mahi veli nokukoleleya. Otyo tyilekesa okuti noonthwe matutyivili okukoleleya. — Ovil. 14:22.

12. Oityi vakwetu valinga vetukwateseko, oityi noonthwe tuna okulinga? (2 Ova Kolindu 1:​3, 4)

¹² Vakwetu tufenda navo vetukwatesako okukoleleya mweevi vapopia no mweevi vetulingila. Otyo omutumwa Paulu nae wetyimwene umwe nawa. Momikanda ahoneka watumbula-mo omanyina ovanthu vamwe vemukwatesileko pweetyi akwatwa, vemupamekele, vemuungumanesile, evepandula. (Fili. 2:​25, 29, 30; Kolo. 4:​10, 11) Na hono otyipuka otyo tuhole okutyimona. Tyina twesukisa okukwatesiwako vakwetu vetukwatesako, navo tyina vesukisa okukwatesiwako tuvekwatesako. — Tanga 2 Ova Kolindu 1:​3, 4.

13. Oityi tyakwatesileko Maya okukoleleya?

¹³ Omuhikwena umwe utiwa o Maya ukala ko Rússia wapopia oñgeni vakwavo mewaneno vemukwatesileko. Menima lyo 2020 onopulisa mbaile meumbo liae ambulongaulula ovityuma viae, ambweende nae kombonge, mokonda vala yokupopila vakwavo evi elilongesa m’Ombimbiliya. Maya wapopia wati: “Otyipuka tyina tyanthokotesile unene omutwe atyindingisa otyiho, mahi vakwetu tufenda navo apeho ankho vandikalela, vanthyonekela omikanda, andyityimono umwe okuti ndyina vakwetu venthyole. Mwene tyokuti vakwetu tufenda navo venthyole ankho ndyityii-ale, mahi pahe mo 2020 andyilimonena-ko umwe vali nawa.”

14. Oityi tuna okulinga vakwetu vetukwateseko? (Tala olutalatu.)

¹⁴ Linga ñgana. Kala apeho na vakwenyi mufenda navo. Wahatile owoma okwiita kovakulu vewaneno vekukwateseko. Ovakulu ovo vapondola okulinga “ngohinge yokuholama omphepo, ngomphangu yokuywama ombila.” (Isa. 32:​2, okatoi.) Tupu hinangela okuti vakwetu tufenda navo, navo vena evi veli nokukondya navio. Naina, ine ulingila otyiwa una uhiwa okukwatesiwako matyikuhambukiswa, noove mwene atyikukwatesako okukoleleya movitateka. — Ovil. 20:35.

ETYI TUKEVELA

15. Oityi tyakwatesileko Sesusi, oityi tutila noonthwe tyitukwatesako? (Ova Hembeleu 12:2)

¹⁵ Siovaa wetupopila ovipuka oviwa meketulingila komutwe wandyila opo etukwateseko okukoleleya. (Loma 15:13) Monthiki Sesusi maipawa wetyivilile tupu okukoleleya okwasokele kovipuka oviwa makapewa. Vimwe poviwa Sesusi ankho akevela, okukondoka keulu akala Ohamba akatumina nonondenge mbae vo 144.000. (Tanga Ova Hembeleu 12:2.) Sesusi ankho utyii okuti ine ulikwatehila ahayeke-po Siovaa, masukukisa enyina lya Tate yae, atyimoneka okuti ovipuka aviho Satanasi apopile viyemba ku Siovaa, omatutu. Noonthwe okusoka koviwa tukevelela, okukakalako apeho mouye omupe, tyitukwatesako okukoleleya ovipuka aviho tuli nokukondya navio mouye uno wa Satanasi.

16. Oityi tyakwatesileko omuhikwena umwe okukoleleya? Oityi welilongesila kweetyi apopia?

¹⁶ Tala vala oñgeni okusoka koviwa tukevelela tyakwatesileko omuhikwena umwe ukala ko Rússia utiwa o Anna, etyi omulume wae apakwa mokaleya. Anna wapopia wati: “Tyankhwatesileko nahasoye, okulikwambela. Pokulikwambela ankho ndyipandula Siovaa mokonda yoviwa ndyikevela otyo ndyisoka kuvio. Ndyityii okuti evi tuli nokukondya navio pehepano mavipu, atukamona oviwa komutwe wandyila. Siovaa makahanya-ko onondyale mbae akayamba ovanthu vae.”

17. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tupandula oviwa matukapewa? (Tala olutalatu.)

¹⁷ Linga ñgana. Ovola omuvo wokusoka kovipuka oviwa Siovaa meketulingila. Lisokela mouye omupe wa Huku osoko koviwa matukapewa. Aviho tuli nokukondya navio pehepano ‘mavilambe.’ (2 Kol. 4:17) Tupu popila vakwenyi oviwa mokamona komutwe wandyila. Soka oñgeni ovanthu vahafende Huku vakala tyina vatutumba novitateka viouye ou wa Satanasi, otyo vehei etyi Siovaa makalinga. Nga mutomphola vala oupuka wehehi otyo tyipondola okuvekwatesako okusoka kovipuka viyemba Kouhamba wa Huku, neevi Siovaa mekevelingila.

18. Oityi twesukisila okuyumba onthumbi mweetyi Siovaa apopia?

¹⁸ Sombe wakalele novitateka ovinyingi mahi elikwatehila umwe ahayeke-po Siovaa. Wapopila Siovaa wati: “Pahe netyimona umwe okuti ovipuka aviho ove uvivila okuvilinga, etyi wamasoko utyilinga umwe katyikupono.” (Som. 42:2) Sombe wetyimwene umwe okuti petupu etyi tyipondola okutyika Siovaa ahalingi etyi apopia. Ine apeho tuhinangela okuti Siovaa petupu etyi tyimupona, matuyumbu-ko onthumbi okuti metukwatesako mononkhumbi. Otyo tupondola okutyieleka neetyi: Soka komukulu umwe wapanga natyo tyokuvela. Wapopia-popia-le no nondotolo ononyingi mahi petupu-ale ei ili nokutyivila okumuhakula, pahe wasoya vala. Mahi nthiki imwe avasi ondotolo imwe, aimupopila ouvela ena-o aiti maimuhakula akala nawa. Omukulu oo okwiiva okuti mahakulwa, uhambukwa namphila etyii okuti kamavelukila-po vala liwa nkhele mapakala umwe ononthiki opo akale nawa. Pahe melikwatehila umwe mokonda otyo apopilwa tyemupa omphamekelo, wayumba-ko onthumbi okuti nthiki imwe makala nawa. Noonthwe okuyumba-ko onthumbi okuti ouye omupe Siovaa apopia mauya umwe, tyitukwatesako okukoleleya.

19. Oityi tuna okulinga tukoleleye?

¹⁹ Twelilongesa ovipuka vikwana Siovaa etwaavela vitukwatesako tutyivile okukoleleya evi tukondya navio mouye ou. Ovio yatyo tyati umwe elikwambelo, Ondaka yae, o vakwetu tufenda navo, ovievi tukevela. Ine tukwata nomankhanya evali ovipuka ovio, Siovaa metukwatesako atutyivili okukoleleya ovitateka aviho tukondya navio. Matutyivili umwe okukoleleya atee onthiki ouye ou wa Satanasi uhanywa-ko. — Fili. 4:13.