Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr24 Tyitalale pp. 1-11
  • Omikanda Viokulilongesa “Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa “Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau”
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2024
  • Onthele-kati
  • 4-10 YA TYITALALE
  • 11-17 YA TYITALALE
  • 18-24 YA TYITALALE
  • 25-31 YA TYITALALE
  • 1-7 YA TYIKUKUTU
  • 8-14 YA TYIKUKUTU
  • 15-21 YA TYIKUKUTU
  • 22-28 YA TYIKUKUTU
  • 29 YA TYIKUKUTU ATEE 5 YA KAPEPO
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2024
mwbr24 Tyitalale pp. 1-11

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

4-10 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 16-17

“Siovaa, Ondyivi-Ndyivi Yange Yovipuka Oviwa”

Omutala Womulavi 12/2018 pefo 23-24 § 11

Vakuendye, Onwe Mupondola Okukala Nehambu

KALA NOMAPANGA OMAWA

11 Tanga Oviimbo 16:3. David ankho utyii nawa oñgeni tyiholovonwa omapanga omawa. Waholovonene omapanga ehole Jeova iya otyo “tyemuetelele ehambu.” Wapopia okuti omapanga ae ankho ovanthu “vasukuka” mokonda ankho valinga ononkhono mbokulandula ovitumino vya Jeova. Omuhoneki omukuavo wono salmu nae waholovonene omapanga omawa. Wati: “Omapanga ange ovovana vena onthilo nove iya vaendela movitumino viove.” (Oviimbo 119:63) Ngetyi tuapopia monthele yokualamba, nove upondola okuvasa omapanga omawa pu vana vehole Jeova. Tupu hinangela okuti upondola okulinga oupanga novanthu vomati elikalaila.

Omutala Womulavi 15/2/2014 pefo 29 § 4

“Tala Ouwa wa Jeova”

David waimbile okuti: “Jeova epingo liange, nokopo yange. Ove uyunga nawa epingo liange. Wamphakela onomphangu onongwa.” (Ovii. 16:​5, 6) David wapandulile “epingo” liae, tyilekesa okuti ankho una oupanga omuwa na Jeova nelao liokumuumbila. Nga David, nonthue hamwe tumona ononkhumbi, mahi Jeova utuyamba unene! Tutualeiko okuhambukilwa efendelo liotyotyili ‘nokutala apeho nolupandu’ ondyuo yopaspilitu ya Jeova.

Omutala Womulavi 1/2/2008 pefo 7 §§ 2-3

Paka Jeova Apeho Komutue Wove

2 Atuho tupondola okulilongesila unene konongeleka mbovanthu veiwe nawa vahipululwa Mombimbiliya, nga — Abraiau, na Sara, na Moisesi, na Rute, na David, na Ester, na apostolu Paulu, na vakuavo vali. Tupu, tupondola okulilongesila komahipululo ovanthu vahapopilwe unene Mombimbiliya. Okusokolola nawa komahipululo Ombimbiliya, matyitukuatesako okulinga ngetyi tyapopia omuhoneki wo salmu okuti: ‘Ame napaka Jeova apeho komutue wange. Mokonda oe ukahi kokulio kuange, natyike tyinthengaula.’ (Oviimbo 16:8) Onondaka ombo tumbunoñgonoka ñgeni?

3 Kohale, etolopa povilwa ankho likuata omutunga nokuoko kuokulio. Iya okuoko oko ankho kakuamenwa nondyakulilo atyinda kokumbili kuae. Mahi okuoko oko ankho kuyakulilwa nepanga lilwila popepi kokulio kuae. Inkha tuhinangela apeho Jeova, nokulinga etyi ahanda, oe metuyakulila. Moluotyo, tutalei oñgeni okunoñgonoka omahipululo Ombimbiliya matyipameka ekolelo lietu, opo “tupake apeho Jeova komutue [wetu].” ​— Ombimbiliya Byington.

Olumono Lwa Huku

Perspicaz Vol. 2 pefo 350

ONTHANGA YEIHO

Ondaka yo hembeleu itiwa ʼi·shóhnʹ (Epal. 32:10; Omih. 7:2), okwihonyeka kumwe nondaka ʽaʹyin (eiho), ihangununa okuti “okalume komeiho,” tupu momukanda Onongengeya 2:18 mupopiwa ondaka bath (omona omuhikwena) pala okuti “omona w’omuhikwena weiho,” onondaka ombo ambuho mbupopia vala okuti onthanga yeiho. Onondaka ombo ambuho onombali mbapopiwa momukanda Oviimbo 17:8 (ʼi·shóhn bath-ʽá·yin), mbuhangununa okuti “okalume komeiho, omona w’omuhikwena weiho” (“onthanga yeiho”, NM). Mokutala tyipopiwa tupu ngootyo, omokonda tyina omunthu atala onthanga yeiho liamukwavo utyivilila okulimonenamo katutu.

Eiho kaliakolele, tupu lina okukwatwa nawa; atee umwe tyina meiho munyingila vala okapuka okatutu tutyiiva. Onthanga yeiho, ina okuyungwa nawa mokonda ine omunthu keiyungu nawa upondola umwe okukala omumphoki. Ombimbiliya ipopia tupu ondaka “onthanga yeiho,” omokonda otyipuka tyina okukwatwa nawa. Novitumino vya Huku haityoñgo, tuna okuvikwata nawa. (Omih. 7:2) Omukanda Epalukununo 32:​10, ipopia ohole Siovaa ankho ena nova Isilayeli, ipopia okuti weveyungile “uti vala otyitindi tyeiho liae.” Daviti welikwanbelele ku Huku opo emuyakulile nokumuyunga ‘ngeetyi ayakulila onthanga yeiho liae.’ (Ovii. 17:8) Ndaviti ankho uhanda Siovaa emukwateseko tyina onondyale mbae mbameya okumulwisa. (Tanga momukanda Sak. 2:​8, mwapopiwa ondaka yohembeleu itiwa ba·váth ʽá·yin, “otyikova [tyeiho].”) — Veja OLHO.

11-17 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 18

“Siovaa . . . Omuyovoli Wange”

Omutala Womulavi 1/5/2009 pefo 14 §§ 9-10

Ehambu Litunda Ku Siovaa Olio Malimupameka

Ombimbiliya tupu yeeleka Siovaa novipuka viehena omwenyo. Ipopia kuti Siovaa “Onkhanda yo Isilayeli, otyiholamo tyetu, ondyakulilo yetu.” (2 Samuwele 23:3; Oviimbo 18:2; Epalukununo 32:4) Oityi tutila Siovaa welifwa nonkhanda? Ngeetyi onkhanda onene yakola tupu yapama kaitahwa nomphepo, na Siovaa Huku otyo ekahi ngootyo, oe otyiholamo tyetu tyapama.

5 Omukanda Oviimbo upopia ovipuka ovinyingi vielikalela vilekesa umwe etyi Siovaa ekahi. Omukanda Oviimbo 84:​11, yapopia okuti Siovaa “ekumbi, ondyakulilo,” mokonda oe waetako otyimimi, nomwenyo, ya utuyakulila. Tupu Oviimbo 121:5 yati: “Siovaa oe okahi keli kokulio kwove.” Ngeetyi okahi ketuyakulila komutenya watokoka unene, na Siovaa uyakulila vana vemufenda kononkhumbi. Uveyakulila ‘nokovoko kwae,’ evepake mombwelo ‘yomavava ae.’ — Isaiya 51:16; Oviimbo 17:8; 36:7.

Perspicaz Vol. 2 pefo 1219 § 5

Ondaka

Huku utehelela ondaka yovafendi vae. Vana valinga umwe etyi Huku ahanda, vapondola okwiita etyi vahanda ngwe mevetehelela umwe nawa, katyesukisile elaka patyi vapopia. Atee umwe tyina vetyilingila vala momutima, Siovaa mevetehelela mokonda wii omitima viovanthu. (Ovii. 66:19; 86:6; 116:1; 1 Sam. 1:13; Nee. 2:4) Tyina vokweihamenwa veliyava ku Huku opo evekwateseko, ngwee mevetehelela. Siovaa wii umwe nawa etyi tyili momitima viovanthu vemutyitukilapo vahanda okumonesa ononkhumbi ovanthu vae. — Ehim. 21:17; Ovii. 55:​18, 19; 69:33; 94:​9-11; Sele. 23:25.

Omutala Womulavi 4/2022 pefo 3 § 1

Oityi Matyikukuatesako Tyina Una Otyiho?

2. Soka. Tyina usoka kovipuka viamonekele noove kohale, uhinangela ovipuka wetyivilile vala okukoleleya mokonda Siovaa oe wemukuatesileko? Tyina tusoka oñgeni Siovaa etukuatesileko, noñgeni akuatesileko ovaumbili vae vokohale, tyitukuatesako okulitehelela nawa atumuyumbu vali onthumbi. (Ovii. 18:​17-19) Omukulu umwe wewaneno utiwa Joshua wati: “Ame nahoneka omalikuambelo aeho nakumbululwa. Otyo tyinkhuatesako okuhinangela ovipuka aviho naetile ku Siovaa iya ngwe evimphe umwe.” Naina, tyina tusoka oñgeni Siovaa etukuatesakua-le kohale, tukala nononkhono atutyivili okuluisa otyiho.

Olumono Lwa Huku

Perspicaz Vol. 1 pefo 432 § 2

ONO KELUMBII

Onokelumbi ombo, ankho mbulekesa okuti Siovaa uli ponthele yavo. “Mandyiya kwoove, andyipopi noove kombanda yotyipato, kono kelumbii kombanda Yotyikasa Tyoumbangi.” (Oku. 25:22; Onob. 7:89) Otyo ankho vapopila okuti Siovaa “upumphi kotyipundi tyae keulu lyo noandyu onokelumbii.” (1 Sam. 4:4; 2 Sam. 6:2; 2 Oha. 19:15; 1 Ehi. 13:6; Ovii. 80:1; 99:1; Isa. 37:16) Tyina Ombimbiliya ipopia etuku-tuku lya Siovaa, ipopia okuti etuku-tuku olio, ono kelumbii. (1 Ehi. 28:18) Omavava ono kelumbi alekesa okuti Siovaa pokutuyakulila kasete. Otyo Ndaviti apopile okuti etyi Siovaa eya pokumukwatesako “weile nokuvavala tyavelama ko kelumbii. Umonekela momavava oandyu.” — 2 Sam. 22:11; Ovii. 18:10.

18-24 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 19-21

“Eulu Linkhimaneka Huku”

Omutala Womulavi 1/1/2004 pefo 8 §§ 1-2

Ovanthu Aveho Vapopie Omunkhima wa Huku

NDAVITI omona wa Sesee ankho omunthita, wekulila ko mbelei. Tyipondola hamwe mokulisa omu ankho utala ononthungululu kounthiki! Ya mokuhoneka omukanda Oviimbo 19, tyipondola hamwe wasokele ovipuka ovio ankho atala. Otyo apopilile okuti: “Eulu linkhimaneka Huku. Eulu lipopia ovilinga viomavoko ae. Mahi otyinthululu tyatyo tyeivala umwe kombanda yohi, etyi vapopia tyekeivala umwe oku kwakaoyaila eheke.” — Oviimbo 19:​1, 4.

2 Ovipuka Huku atunga, ononthiki ambuho vipopia omunkhima wae. Tyina tutala ovipuka Huku atunga, noonthwe mwene tulitala umwe okuti tutupu apa tulifwe, otyo atyitutwala umwe kokuliola omutima. Mahi tyili apa, hakutala vala ovipuka Huku atunga. Tyina tutala ovipuka Huku atunga tuna okumuhilivika. Otyo omwiimbi umwe apopila ovanthu vana vafenda Huku okuti: “Pei Siovaa etyi tyata mwe, tyata momunkhima wae no mononkhono mbae. Pei Siovaa omunkhima wata menyina liae.” (Oviimbo 96:​7, 8) Ovanthu vokuna oupanga wapama na Huku, tyina veiva onondaka ombo tyivepa umwe okumuhilivika. Mahi oityi tuna okulinga matyipopi umwe okuti twavela omunkhima Huku?

Omutala Womulavi 1/2004 pefo 11 §§ 8-10

Ovipuka Viatungwa Vipa Omukhima Huku!

8 Pahe, Ndaviti apopi vali otyipuka otyikwavo Huku atunga, ati: “Mahi otyinthululu tyatyo tyeivala umwe kombanda yohi, ekumbi welitungila ekaka, ekumbi likahi ngomukwendye wanepa pahetyino alupuka mondywo yae, likahi ngomulume wapama upolesa-po ondyila yae. Litunda nthele imwe yeulu, alilisete atee konthele onkhwavo, outokotwe walio utupu apa wahavasi.” — Oviimbo 19:​4-6.

9 Okuti nononthungululu nekumbi, ekumbi etutu-vali. Mahi tyina utala ekumbi uti hamwe enene vali kononthungulu. Ovanthu vamwe vokwatanga unene vati outokotwe wekumbi uhika po “2 octilhões de toneladas” — otyo tyilekesa okuti outokotwe uhika pano pohi, kauhikiale pombalulo oyo! Mokonda ekumbi lina ononkhono onene, ohi ityivila umwe okuliseta-seta nawa ayahahondovoka apa ili. Outokotwe utunda kekumbi pano pohi kauyapo auho, kutunda vala katutu, mahi okatutu katyo oko ketuukale.

10 Omwiimbi umwe wapopia ekumbi, elipopi ngatyina “likahi ngomulume wapama,” ononthiki ambuho uti umwe ai nooku ai nooku, mahi tyina tyiti kongulohi akapululukwapo ‘mekaka liae.’ Tyina ekumbi liamanyingila, ongatyina uti lianyingila “mekaka” opo lipululukwepo. Mahi tyina kwamatyi, pahe alihimbika okweeta onohanya, “ngomukwendye wanepa pahetyino alupuka mondywo yae.” Mokonda Ndaviti ankho omunthita, okuti kounthiki kutenda unene, ankho utyii umwe. (Ehimbikilo 31:40) Ankho uhinangela okuti tyina onohanya mbekumbi mbamehimbika okumoneka, liwa-liwa kuhimbika okutokota. Namphila ekumbi liti alitundu alinyingila, mahi nii vala kaliponwa, otyo ongatyina omulume wapama apeho wafwapo opo apolesepo ondyila yae.

Pahukei! 8/11/1995 pefo 7 § 3

Omunthu Omunongo Ovanthu Vehesukwale Nae

Ine tutala umwe nawa ovipuka Huku atunga, matumunoñgonoka vali nawa. Nthiki imwe Sesusi wapopilile ovalongwa vae opo vatale nawa ononthemo. Eveti: “Talei kononthemo monofika omo etyi mbukula, mbati umwe ambahaundapa ambahatungu omivalo; tala, ame ndyimupopila, na Salomau umwe wankhimanene unene, kavalele ehiwa ngononthemo.” (Mateusi 6:​28, 29) Otyipuka ononthemo mbuhiwa, tyitukwatesako okutala okuti Siovaa katyimupwiya okukwatesako ovanthu.

Olumono Lwa Huku

Perspicaz Vol. 1 pefo 1128

O HEMBALAIKU

Naina, vatumbula onondaka mbulikwata noombu mbaimbwale, onondaka mbatyo mbuti ombo mbupopia otyipuka tyike noombu mbulilandula nambo, ombo pamwe mbupopia otyipuka otyikwavo. Mahi hatyo vala otyo, tupu mbuyawisa kweetyi tyili nokupopiwa. Oviimbo 19:​7-9, ityilekesa umwe nawa otyipuka otyo:

Ovitumino vya Siovaa viaviuka nawa,

vipameka vali ohande.

Etyi tyipopia Siovaa tyiyumbwa onthumbi,

omuhima tyimukalesa omunongo.

Ovitumino vya Siovaa viaviuka,

vihambukiswa omutima;

Ovitumino vya Siovaa viasukuka,

viliamisa omaiho.

Owoma na Siovaa waviuka,

utwalako apeho.

Onomphela mba Siovaa ombotyotyili;

ambuho mbaviuka.

Tala, omuhaho wa vali, onondaka mbatyo mbumanuhula etyi tyapopiwale konyima; mahi ovelesikulu yatyo ihonyeka olusoko lwomihaho aviho vionondaka. Omunthu utyinoñgonoka vali nawa tyina atanga omuhaho wa vali, ngo wokwati “vipameka vali ohande,” no wokwati “omuhima tyimukalesa omunongo.” Opo pahe manoñgonoka umwe okuti ‘ovitumino vya Siovaa viaviukika,’ ya ‘viyumbwa onthumbi.’ Onondaka ombu omu mbelikalela, mbayapulwa no mbo kombwelo no mbo keulu, opo tyitie ombu o mbokutumbula, ombu o mbokutaviya. Pahe pati opo payawisa kwetyi tyapopiwale, opo papakwa onondaka mbulifwa no nonkhwavo.

25-31 YA TYITALALE

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 22

Ombimbiliya Yapopile Etyi Matyiende Ononkhia Mba Sesusi

Omutala Womulavi 15/8/2011 pefo 15 § 16

Vavasa Mesiya!

16 Matyimoneka ngoti Huku wayekapo Mesiya. (Tanga Oviimbo 22:1.) Marku utupopila okuti moola 9, Jesus waihana okukaluluka okuti: “‘Eli, Eli, lama sabactâni?’ tyihangununa okuti: ‘Huku yange, Huku yange, wandyekela tyi?’” (Maluku 15:34) Etyi Jesus ati Huku wemuyeka, ankho katyilekesa okuti kayumbile vali onthumbi mu Tate yae. Oe ankho utyii okuti Huku kapondola okumuamena konondyale mbae pomuvo wononkhia mbae. Otyo ankho tyipa Jesus ondyila yokulekesa okuti apeho omukuatyili ku Huku. Etyi Jesus apopila peulu okuti, “Huku yange, Huku yange, wandyekela tyi?” eulu lio Oviimbo 22:1 liafuisuapo.

Omutala Womulavi 15/8/2011 pefo 15 § 13

Vavasa Mesiya!

13 David waula okuti ovanthu mavakaleva Mesiya. (Tanga Oviimbo 22:​7, 8.) Ovanthu valevele Jesus etyi ekahi nokumona ononkhumbi momuti wemone. Mateusi utupopila okuti: “Vana vapitapo, vahimbika okumupopia omapita, nokupuka komutwe, otyo vati: ‘Ove wokuti uvila okuteyapo ondyuo ya Huku, iya oitungu mononthiki ononthatu, liyovola ove muene! Inkha ove umona wa Huku, tuluka komuti wemone!’” Ovanene-nakwa, novanongo vovihonekwa, nomatolopa avemukuele otyo vati: “Vakuavo oe weveyovola, oe muene ketyivili okuliyovola! Oe Ohamba yo Isilayeli, pahe atuluke komuti wemone opo onthue tumutavele. Wayumba onthumbi yae mu Huku, iya Oe pahe emuamene inkha oe ahanda, mokonda oe wati: ‘Ame Mona wa Huku.’” (Mateusi 27:​39-43) Jesus wamuene ononkhumbi mahi watuaileko tyahiliya ahapopi natyike otyivi. Oe waava ongeleka ongwa pala onthwe.

Omutala Womulavi 15/8/2011 pefo 15 § 14

Vavasa Mesiya!

14 Mavakatala olie una elao liokukala novikutu via Mesiya. David wahoneka okuti: “Veliavununina pokati omivalo viange. Vatalela kovikutu viange ou una elao.” (Oviimbo 22:18) Iya atyiende umwe ngotyo. Ombimbiliya yati etyi omatolopa o Roma apapela Jesus momuti, aveliavununina ovikutu viae mokutala olie una elao. — Mateusi 27:35; tanga Swau 19:​23, 24.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 1/11/2006 pefo 29 § 7

Linga Onthilo Omaliongiyo

7 Matulekesa vala okuti tuna onthilo nomaliongiyo, tyina tuhika liwa opo twimbile kumwe na vakwetu. Ovinyingi poviimbo vietu vipopia omalikwambelo, otyo tyihandela okuti tyina twiimba, atwiimbi umwe nonthilo. Omu apositolo Paulo wapopile onondaka Sesusi apopile mbuli momukanda Oviimbo 22, mbati: “Ame mandyipopi enyina liove konondenge mbange; pokati kewaneno opo ame mandyikuhivilikila noviimbo.” (Ova Hembeleu 2:12) Tyina nkhele wokweendesa eliongiyo ehenepopie otyiimbo matyimbwa, atuho tuna okukala ponomphango mbetu. Tyina otyiimbo tyihimbika okuhika, atuti oku otyo twiimba, oku tupu otyo tusoka kweetyi tuli nokwiimba. Tyina tuti pokwiimba noontwe tulitehelela ngeetyi omwiimbi umwe apopile, watile: “Mandyihivilika Siovaa nomutima wange auho, mandyimuhilivikila pokati ka ava valinga evi viaviuka no meliongiyo.” (Oviimbo 111:1) Naina okusoka okuti okuhilivika Siovaa noviimbo tyesukisa, otyo matyitukwatesako okuhika liwa, atupeleleka umwe nawa aloo eliongiyo lipwa.

Omutala Womulavi 1/9/2003 pefo 20 § 1

Hilivikila Siovaa “Mewaneno”

Ngeetyi ankho tyilingwa kohale, nohono nkhele ovanthu vana vokuna onthumbi mu Siovaa vapondola okwaava omakumbululo momaliongiyo. Wahasoke okuti okukumbulula momaliongiyo kutupu oviwa vituka-ko. Tyina omunthu meliongiyo akumbulula apopi tyimwe alinga opo apameke oupanga wae na Siovaa, tyipa vakwavo ondundo opo valinge etyi Ombimbiliya ipopia. Ya tyina tupopia evi twelilongesila kotesitu imwe y’Ombimbiliya ili mo palangalafo, tyihole okukwatesako ovanyingi, navo avelikwatehila okukala ovanthu velilongesa umwe nawa Ombimbiliya.

1-7 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 23-25

“Siovaa Omunthita Wange”

Omutala Womulavi 1/5/2011 pefo 31 § 3

“Jeova Oe Omunthita Wange”

Jeova uhongolela onongi mbae. Onongi mbuhena omunthita mbuvomba. Tupu, nonthue tuesukisa okukuatesuako opo tuvase ondyila yaviuka yomuenyo. (Selemiya 10:23) David, wahangununa okuti Jeova uhongolela ovanthu vae “konofika mbeholi liatalala,” no “konomphangu mbokupululukwa mbatapelwa nawa.” Oe uvehongolela “monondyila mbouviuki.” (Oversikulu 2 no 3) Onondaka ombo mbulekesa okuti tupondola okuyumba onthumbi mu Huku. Mokulandula ehongolelo Huku etuavela Mombimbiliya, matukala nomuenyo weeta ehambu, nombembwa, nepameko.

Omutala Womulavi 1/5/2011 pefo 31 § 4

“Jeova Oe Omunthita Wange”

Jeova wamena onongi mbae. Onongi mbuhena omunthita, mbuna owoma nokuhena ombatelo. Jeova upopila ovanthu vae okuti kavesukisa okukala nowoma, alo umwe tyina ‘vakuata mevota liapuputa’ — mokueenda kuomivo viovitateka momuenyo vikahi ngenthiki. (Oversikulu 4) Jeova uveyunga nawa, nokuatokola okuvekuatesako. Oe upondola okuavela ovafendi vae ounongo nononkhono vesukisa, opo vafinde ovitateka. — Ova Filipu 4:13; Tiaku 1:​2-5.

Omutala Womulavi 1/5/2011 pefo 31 § 5

“Jeova Oe Omunthita Wange”

Jeova ulisa onongi mbae. Onongi mbutei komunthita wambo pala okuvasa okulia. Nonthue tuesukisa okulitekula mopaspilitu, iya otyo tyitei vala kombatelo ya Huku. (Mateusi 5:3) Tupandula Jeova Omuavi omukwatyali, wavela ovaumbili vae okulia okunyingi. (Oversikulu 5) Ombimbiliya nomikanda ovikuavo tuundapesa pokulilongesa Ombimbiliya, ngomukanda uno ukahi nokutanga, ondyivindyivi yokulia kuopaspilitu kutukuatesako okunoñgonoka etyi tualingilwa nevangelo Huku ena nonthue.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/2/2011 pefo 24 §§ 1-3

Kala Nohole Youviuki Nomutima Wove Auho

JEOVA ukahi nokuundapesa Ondaka yae nospilitu sandu yae, pala okuhongolela ovanthu vae “monondyila mbouviuki.” (Oviimbo 23:3) Mahi, mokonda tuvakuankhali onthue tuna eyembelo liokuyapuka mondyila oyo. Opo tukondoke okulinga etyi tyaviuka tyesukisa okulinga ononkhono ononene. Oityi matyitukuatesako? Nga Jesus, nonthue tuna okukala nohole yokulinga etyi tyaviuka. — Tanga Oviimbo 45:7.

2 “Onondyila mbouviuki” oityi? Ondyila opopana ovanthu vakuata ine otyilila. “Onondyila mbouviuki” mbuhongolelwa novitumino via Jeova viouviuki. Mo Hebreu no mo Gregu, “ouviuki” tyilekesa okulandula ovitumino konthele yovituwa. Mokonda Jeova oe “omphangu yaapeho youviuki,” ovafendi vae vena ehambu liokumuovola opo evelekese ondyila yaviuka vena okulandula. — Selemiya 50:7.

3 Matutyivili vala okuhambukiswa nawa Huku inkha tulinga ononkhono mbokulandula ovitumino viae viaviuka nomutima wetu auho. (Epalukununo 32:4) Otyo tyihimbika tyina tulilongesa konthele ya Jeova Huku Mondaka yae Ombimbiliya. Putyina tutualako okulilongesa vali konthele yae, nokufuena vali kwe kese nthiki, matukala vali nohole novitumino viae viaviuka. (Tiaku 4:8) Tupu tuna okutavela ehongolelo lio Ndaka yae tyina tulinga omatokolo akolela.

8-14 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 26-28

Oityi Tyakwatesileko Ndaviti Okukakatela mu Huku?

Omutala Womulavi 1/12/2004 pefo 14 §§ 8-9

Tutwaleiko Okukakatela mu Siovaa

8 Ndaviti welikwambelele ati: ‘Nthale nawa Siovaa, utale etyi ndyikahi. Kangula Onoso mbange nomutima wange.’ (Oviimbo 26:2) Onoso mbukala kohi yolutu. Onoso mbapopiwa movelesikulu ei, mbulekesa ovipuka omunthu asoka. Pokwaita Siovaa emutale nawa, Ndaviti ankho uhanda Siovaa emutale umwe kohi-kohi yomutima wae, atale etyi ekahi, emuviukisa.

9 Ndaviti waitile opo Siovaa akangule onoso mbae nomutima wae. Oñgeni Siovaa aviukisa omunthu? Ndaviti waimba wati: “Mandyinkhimaneka Siovaa uhole okundondola. Atee umwe kounthiki omalusoko ange okohi-kohi ambiyula.” (Oviimbo 16:7) Onondaka ombo mbahanda okutiwi? Onondaka ombo mbahanda okupopia okuti, ovipuka Siovaa apopilile Ndaviti viemuhikile umwe kohi-kohi mokati kolutu, aviviyula ovipuka ankho asoka. Naina, noonthwe ine tupaka nawa momutima wetu ovipuka tuvasa mondaka ya Huku Ombimbiliya, neevi tupopilwa neongano liae, novipuka tupopilwa naava vetukalela komutwe, matulitehelela nga Ndaviti. Apeho tuna okwiita ku Siovaa opo akangule ovipuka tusoka, mokonda okulinga ngootyo, otyo matyitukwatesako okwahayekepo Huku.

Omutala Womulavi 1/12/2004 pefo 15-16 §§ 12-13

Tutwaleiko Okukakatela mu Siovaa

12 Tyimwe tyakwatesileko Ndaviti okuhayekepo Siovaa, otyetyi apopia apa, watile: “Ame ndyitupu oupanga novanthu vokukemba, ndyilityilika vokuholeka etyi vatuwa. Ndyiyele oupanga novanthu onondingavivi, ndyianya okweenda nonondingavivi.” (Oviimbo 26:​4, 5) Ndaviti ankho ‘kapumphama’ novanthu vakemba. Uyele okukala noupanga novanthu onondingavivi.

13 Ya onthwe? Okuti noonthwe twaanya ‘okupumphama novanthu ‘vakemba,’ haunene umwe monotelevisau, nomonotelefone mbetu, novipuka ovikwavo vali? Okuti noonthwe tulityilika okukala novanthu vana vokuholeka etyi vatuwa? Vamwe kosikola oko nokovilinga, vapondola umwe okulilingisa ngatyina omapanga etu. Okuti tuhole okulinga tyimwe tulityilike okulinga oupanga novanthu ngoovo, vahalingi etyi ondaka ya Huku ilongesa? Wokwatyitukilapo Siovaa, vapondola okuya kwontwe avapopi ovipuka vilekesa ngoti vesuka umwe noonthwe, mahi naina ine katulunguka vapondola umwe okutuyapula ku Siovaa. Ya pahe ine mewaneno muna vamwe vati oku otyo valingila Siovaa, mahi tupu oku otyo valinga evi viapenga? Ovanthu ngoovo veli nokuholeka etyi vatuwa. Jayson, pehepano pahe omukwatesiko wovakulu vewaneno, wati pweetyi omukwendye nae wali nomapanga ngoo. Wapopia okuti: “Nthiki imwe, umwe pomapanga ange wamphopopile okuti: ‘Twehesuke unene neevi tulinga pehepano, mokonda apa onthyulilo youye yekeila noonthwe opo twankhia-le. Nokuti vala twapumbwa tyimwe kamatutyinoñgonokale.’ Ketompho olio ngako umwe ndyilongokela. Ame hihande okunkhia tyina onthyulilo youye yameya.” Jayson ayekepo umwe okukala epanga liomunthu oo. Omu apositolo Paulo wetulondola okuti: “Mwahayondywei, omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.” (1 Ova Kolindu 15:33) Naina, okulityilika okulinga oupanga novanthu vahafende Siovaa, tyesukisa umwe unene!

Omutala Womulavi 1/12/2004 pefo 16 §§ 17-18

Tutwaleiko Okukakatela mu Siovaa

17 Ova Isilayeli ankho vafendela Huku mekaka liefendelo, ankho mwati nomutala wovilikutila. Ndaviti ankho uhole unene ekaka liefendelo, otyo atila: “Siovaa, ame ndyihole ondywo yove omu ukala, Omu mukala omunkhima wove.” — Oviimbo 26:8.

18 Okuti noonthwe tutyihole umwe tyokuya kondywo yomalingiyo, omu tulongesiwa onondunge mba Siovaa? Mondywo yomalingiyo, omo omomphangu tufendela Siovaa. Tupu amanima aeho tuna ovionge. Movionge ovio, tulongeswa ovitumino vya Siovaa. Okuhumba umwe unene omaliongiyo oo, otyo matyitukwatesako okweendako apeho nokutehelela umwe atwahatalukwa. (Oviimbo 119:167) Otyiwa unene ngatyi okukala kumwe na vakwetu tufenda navo, vesuka umwe noonthwe tupu vetukwatesako opo tuhatunde mondyila itwala komwenyo. — Ova Hembeleu 10:​24, 25.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/7/2006 pefo 28 § 15

Siovaa Ukwatesako Vana Veihamenwa

15 Ndaviti waimbile okuti: “Namphila ovo tate na mee vandyeka-po, Siovaa kamandyeke-po.” (Oviimbo 27:10) Tyihambukiswa okunoñgonoka okuti Siovaa utuhole vali unene tyipona ovo tate yetu! Namphila ovo tate yove vekuyekapo ine hamwe vekutekula onya, otyo katyilingisisa Siovaa okwehekuhumbu. (Ova Loma 8:​38, 39) Hinangela okuti Siovaa uhole unene vana vemuhole. (Swau 3:16; 6:44) Namphila hamwe ovanthu kavekuhande, Siovaa Huku tate yove okuhole unene.

15-21 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 29-31

Siovaa Utuviyula Mokonda Utuhole

Perspicaz Vol. 1 pefo 929-930 § 12

OTYIPALA

‘Okuholeka otyipala’ tyipopia ovipuka ovinyingi, mahi opo omunthu etyinoñgonoke tyitei apa tyapopilwa. Ku Siovaa okuholeka otyipala tyae tyihangununa okuti wayekapo okuhumba otyipuka tyimwe. Pamwe otyipuka otyo tyituka umwe komunthu wayekapo okutavela etyi Huku apopia, ngeetyi ankho tyimoneka nova Isilayeli. (Som. 34:29; Ovii. 30:​5-8; Isa. 54:8; 59:2) Pamwe tupu tyipopia okuti, Huku nkhele kahandele okulinga otyipuka tyimwe, ukahi nokukevela omuvo ukahi nawa. (Ovii. 13:​1-3) Etyi Ndaviti apopia okuti: ‘Holekavo otyipala tyove kononkhali mbange,’ ankho ukahi nokwiita Siovaa emwevele. — Ovii. 51:9; tyeeleka nomukanda Oviimbo 10:11.

Omutala Womulavi 1/3/2007 pefo 19 § 1

Tuhambukwa Tyina Tukevelela ku Siovaa

Oviwa tupola koumphwa-lundo wa Siovaa, tupondola okuvieleka nokupia kwotyinyango. Ombimbiliya yapopia oumphwa-lundo wa Siovaa okuti: “Weeta otyinyango tyokuviukisa tyina ombembwa.” (Ova Hembeleu 12:11) Ngeetyi ovinyango pala okupia viseta, noonthwe twesukisa omuvo opo tutyivile okulinga nawa ovipuka Siovaa etulongesa. Pamwe, mokonda yokwalinga otyipuka tyimwe tyapenga, tupondola okupolwa otyilinga tyimwe ankho tulinga mewaneno, mahi ine tupwa-elundo atukevelela vala ku Siovaa, kamatusoyo. Onondaka Ndaviti apopile mbupondola okutupameka, watile: “Mokonda okunumanenwa nae katyisete, mahi okupandwa nae, tyienda-ko omwenyo auho. Tyipondola tyina kunthikovela ulila mahi tyina kutya ukwiilila nehambu.” (Oviimbo 30:5) Ine tupwa umwe elundo atukevelela ku Siovaa, atutavela tyina etuviyula pokati Kondaka yae ine hamwe Eongano liae, komutwe haa matuhambukwa unene.

Omutala Womulavi 10 /2021 pefo 6 § 18

Oityi Okulivela Nomutima Auho?

18 Omunthu wapolua mewaneno upondola okulekesa okuti welivela umwe, tyina amahimbika okuenda apeho komaliongiyo natyina etavela onondongwa apakeluamo novakulu vewaneno mokulilongesa apeho Ombimbiliya nokulikuambela. Tupu natyina alinga ononkhono mbokulityilika ovipuka vipondola okumulingisisa okulinga vali onkhali alingile-ale. Inkha ulinga ononkhono mbokupameka oupanga wae na Siovaa, Siovaa memuevela akondoka mewaneno. Tyina ovakulu vewaneno vaovola okutala inkha omukuatate umwe walinga onkhali welivela umwe, vena okuhinangela okuti ovanthu velikalela tupu vena okukoyesa nawa.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/5/2006 pefo 19 § 13

Etyi Tyipopia Omukanda wo tete w’Oviimbo

31:23 — Oñgeni omunthu ulipakako akondolelwa nonyengo? Okukondolelwa kupopiwa apa, okuti tyina omunthu ena etyi apengesa, atyimweetela. Ondingaviwa utambula ondyambi yae, yokuti tyina pamwe apengesa aviyulwa vala na Siovaa. Mahi mokonda wokulipaka-ko kaviyuka, wenda umwe vala nondyila yae yapenga, ondyambi yae ihama, haa tyimwetela. — Omihe 11:31; 1 Petulu 4:18.

22-28 YA TYIKUKUTU

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 32-33

Oityi Tyahandela Okuti Tyina Twamalingi Onkhali Atwipopi?

Omutala Womulavi 15/3/1993 pefo 9 § 7

Tyina Twehulilwa Siovaa Utupameka Mokonda una Okankhenda

7 Tyina twamalingi onkhali , pamwe okupopila Siovaa onkhali twalinga tyitupwilisa unene. Oityi tyimoneka-po? Momukanda Oviimbo 32, Ndaviti wapopia okuti: “Pweetyi nati vala filuu, omankhipa ange aakukuta mokonda yokuhimama nokukema. Mokonda no komutenya no kounthiki okuvoko kwove kundemena vala. Ononkhono mbamphwa ngomaande akukutiswa nomutenya wo pokwenye.” (Ovelesikulu 3, 4) Mokonda Ndaviti ankho waholeka onkhali yae, oku tupu otyo omutima wae umuvela onombei, ehulilwa umwe. Mokonda yokwehulilwa, akala umwe gomuti wakukuta, ya tyipondola hamwe wavelele umwe. Wakalele umwe tyehena ehambu. Ine pamwe noonthwe otyo tuhole okukala ngootyo, oityi tuna okulinga?

Achegue-se a Jeová pefo 262 § 8

O Huku “wafwapo pala okweevela”

8 Mokweelivela omu, Ndaviti apopi okuti: “Mahi pahe ame nekupopila onkhali yange. Haholekele otyivi nalinga. . . . Ove waevela ononkhali mbange novivi nalinga.” (Oviimbo 32:5) Ondaka yokwati “waevela,” mo hembalaiku ipopia “okukatula” ine “okutwala.” Ya apa ikahi nokupopia okuhanya “onkhali, notyivi omunthu alinga.” Otyo ongatyina uti Siovaa wakatula onkhali ya Ndaviti eiyumbu kokule-kule. Ya tyotyili otyipuka otyo tyapamekele unene Ndaviti, pahe ehelivele vali onombei. (Oviimbo 32:3) Noonthwe tupondola okukala nonthumbi yokuti pokati kotyilikutila tyeyovo, Siovaa metwevela. — Mateusi 20:28.

Omutala Womulavi 1/6/2001 pefo 30 § 1

Okupopia Onkhali Twalinga Tyitutulisa Omutima

Etyi Ndaviti apopia onkhali yae, kelivelele vali onombei asoko okuti kesilivila. Ovipuka apopia momukanda oviimbo, vilekesa umwe nawa etyi akala mokwapopia onkhali alinga. Mwene tanga vala Oviimbo 32 utyimone. Ovelesikulu 1 yati: “Uhambukwa oyou weevelwa onkhali yae, weevelwa otyivi alinga.” Katyesukisile onkhali patyi omunthu alinga, ine ulivela umwe tyokomutima, makala vali nehambu. Malekesa vala okuti welivela, tyina alinga umwe ngeetyi tyalingile Ndaviti, wetavelele umwe okuti wapengesa, elivele umwe tyokomutima. (2 Samuwele 12:13) Kaovolele okuliamena, tupu kavelele onombei vakwavo. Ovelesikulu 5 yati: “Mahi pahe ame nekupopila onkhali yange. Haholekele otyivi nalinga. Ame nati: “Mandyipopila Siovaa ononkhali mbange.” Tyina omunthu amapopi onkhali alinga, kesukisile vali okulivela onombei mokonda yonkhali alinga.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/5/2006 pefo 20 § 1

Etyi Tyipopia Omukanda wo tete w’Oviimbo

33:6; okatoi — Oityi “omphepo” yo momulungu wa Siovaa? Omphepo oyo ononkhono mba Huku ine omphepo ikola ya Huku, ei atunga nayo ohi neulu. (Ehimbikilo 1:​1, 2) Ihanwa okuti omphepo yomomulungu wae, mokonda tyina ahanda okulinga otyipuka tyimwe oyo vala aundapa nayo, atyehesukisa ngwe okutunda apa eli.

29 YA TYIKUKUTU ATEE 5 YA KAPEPO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | OVIIMBO 34-35

‘Hilivika Siovaa Ononthiki Ambuho’

Omutala Womulavi 1/3/2007 pefo 22 § 11

Tuhilivikei Enyina lya Siovaa

11 “Mandyihivilika Siovaa ononthiki mbatyo ambuho. Omilungu viange mavimuhivilika apeho.” (Oviimbo 34:1) Mokonda Ndaviti ankho ukalela vala okwiilauka, tyipondola hamwe ankho usuka unene neetyi mali, mahi onondaka ombu apopia mbulekesa umwe nawa okuti etyi ankho esuka vali natyo okuhilivika Siovaa ononthiki mbatyo ambuho. Tyina tuna ovitateka tuna okuhetekela Ndaviti! Katyesukisile apa tuvasiwa, otyipuka tuna okusuka vali natyo okuhilivika Siovaa. Onthwe tuna ovipuka ovinyingi vitutwala umwe kokuhilivika Siovaa. Kovipuka atunga tulilongesilako ovipuka ovinyingi. Siovaa ulinga ovipuka ovinyingi pokati Keongano liae. Namphila ovanthu vakalela komutwe Eongano lya Siovaa ovakwankhali, mahi Siovaa ovo umwe aundapa navo opo alinge ovipuka vihuvisa. Ovipuka Siovaa alinga ovinene unene, petupwale omunthu utyivila okuvilinga. Noonthwe tulitehelela umwe nga Ndaviti wahoneka okuti: “Siovaa, pono huku ambuho petupu huku nawike weelekwa noove, kutupu ovilinga vieelekwa no viove.” — Oviimbo 86:8.

Omutala Womulavi 1/3/2007 pefo 22 § 13

Tuhilivikei Enyina lya Siovaa

13 “Ame mandyilimphande mokonda ya Siovaa. Omunthu ondalawa metyiivi ahambukwa.” (Oviimbo 34:2) Ndaviti ankho kehahi nokulimphanda mokonda yovipuka alinga. Etyi Ndavite etyivila okulwisa onondyale mbae ko Ngate, kelimphandele mokonda ankho utyii okuti wetyivila tupu o Siovaa wemukwatesako. (Omihe 21:1) Omunkhima weupele Siovaa. Otyo ankho eholelwe novanthu vana ankho vafenda Siovaa. Tupu mokonda Sesusi ankho upa omunkhima Siovaa, otyo atyipe umwe ovanthu okusuka nokulongesiwa nae. Hono ovanthu ovanyingi vena nokuya mewaneno lyo vakilisitau likahi nokuhongolelwa na Sesusi. (Ova Kolosu 1:18) Tyina ovanthu ovaviuki vatala enyina lya Huku linkhimanekwa vahambukwa unene. Tupu ovipuka valongeswa pokati kononkhono mba Huku vivehambukiswa unene. — Swau 6:44; Ovilinga 16:14.

Omutala Womulavi 1/3/2007 pefo 23 § 15

Tuhilivikei Enyina lya Siovaa

15 “Ame nataindya Siovaa, ngwe ankhumbulula. Wandyovola kovipuka aviho ankho vinthilisa owoma.” (Oviimbo 34:4) Ovitateka aviho Ndaviti akalele navio viemwihamene unene. Otyo ngwe apopila okuti: “Omulume ou wokwaetesa onkhenda waihana, Siovaa emwiivi. Wemuyovola mononkhumbi mbae ambuho.” (Oviimbo 34:6) Tyina twemeliongiya na vakwetu, opo tutyivila okupopia oñgeni Siovaa etukwatesako movitateka twakala-kala navio. Otyo tyipameka onthumbi vakwetu vena mu Siovaa, ngeetyi etyi tyapopile Ndaviti tyapamekele vakwavo. Ndaviti nomapanga ae ‘ankho vatala ku [ Siovaa], avaliaima. Ovipala viavo ankho kavipondola okukunda.’ (Oviimbo 34:5) Namphila Ndaviti ankho enda nkholo Saulu, mahi otyo ankho katyimukundisa. Mokonda ankho omapanga a Ndaviti etyi umwe okuti Siovaa ukahi umwe nokukwatesako Ndaviti, ovipala viavo aviliaima. Tyati umwe ovanthu vana vekahi nokunoñgonoka pehenano otyili, na vana vemunoñgonoka-le kohale, aveho vaovola okukwateswako na Siovaa. Mokonda vetyete umwe okuti Siovaa ukahi nokuvekwatesako, ovipala viavo aviliaima, tyilekesa okuti vakoyapo umwe vala okuhula ku Siovaa.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/5/2006 pefo 20 § 2

Etyi Tyipopia Omukanda wo tete w’Oviimbo

35:19 — Oityi Ndaviti ankho ahanda okupopia etyi ati wahayeke ava vokundyele veliteyele keiho? Okuliteyela keiho Ndaviti ekahi nokupopia apa, okuti onondyale mbae mbahapole ouwa kononkhumbi vekahi nokumumonesa. Ndaviti ankho ukahi nokwita ku Siovaa opo otyo tyahamonekepo.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma