Jehovah Savve Hao for Sevem Pipol Bilong Hem
“Jehovah hem savve hao for sevem pipol wea faithful long hem.”—2 PET. 2:9.
WHY NAO IUMI SAVVE SURE JEHOVAH HEM:
kontrolem taem wea olketa samting bae happen mekem plan bilong hem kam tru?
bae iusim paoa bilong hem for sevem pipol bilong hem?
barava savve long evri samting wea bae happen long taem bilong bigfala trabol?
1. Long taem bilong “bigfala trabol” evri samting long world bae waswe?
TAEM God finisim disfala nogud world bilong Satan, datwan bae samting wea seknomoa happen taem pipol no expectim. (1 Thess. 5:2, 3) Long taem bilong “bigfala trabol” pipol bae konfius and evri samting long world bae olobaot. (Zeph. 1:14-17) From laef bae hard tumas and pipol bae barava safa, Bible sei datfala taem bae “winim eni trabol wea happen start kam long taem world hem start, kam kasem distaem.”—Readim Matthew 24:21, 22.
2, 3. (a) Wanem nao Satan bae trae for duim long pipol bilong God long taem bilong “bigfala trabol”? (b) Wanem nao bae helpem iumi for trustim Jehovah hem fit for sevem pipol bilong hem?
2 Ezekiel hem sei long taem bilong “bigfala trabol,” “Gog bilong land bilong Magog” bae iusim “wanfala barava bigfala army” wea “olsem olketa cloud for kavarem land,” for “attakim pipol bilong God.” (Ezek. 38:2, 14-16) No eni organization bilong olketa man bae helpem pipol bilong Jehovah. Olketa mas trustim God nao for sevem olketa. Wanem nao bae pipol bilong Jehovah duim taem olketa enemy kam for finisim olketa?
3 Sapos iu worshipim Jehovah, waswe, iu biliv Jehovah hem fit for sevem pipol bilong hem, and hem bae sevem olketa long bigfala trabol hia? Aposol Peter hem sei: “Jehovah hem savve hao for sevem pipol wea faithful long hem. Hem bae sevem olketa from olketa hard taem, and bae hem finisim pipol wea no raeteous long taem wea hem judgem evriwan.” (2 Pet. 2:9) Sapos iumi ting raonem samfala example long hao Jehovah sevem pipol bilong hem bifor, datwan savve strongim iumi for trustim wei wea hem fit for sevem iumi. Bae iumi storyim thrifala example.
NOAH STAP SEF LONG TAEM BILONG FLOOD
4. Wanem nao mas happen bifor datfala Flood savve kam?
4 Firstfala example hem Flood long taem bilong Noah. Samfala samting mas happen bifor datfala Flood savve kam. Noah mas duim bigfala waka for wakem datfala ark, and tekem kam olketa animal for putim insaed. Bat story long Genesis no sei Jehovah weitim Noah for wakem ark firstaem bifor hem disaedem wanem taem Flood bae kam. Jehovah no hol bak for markem day wea Flood bae start nogud ark hem no redi. Longfala taem bifor God talem Noah for wakem ark, hem markem finis taem wea datfala Flood bae start. Hao nao iumi savve long diswan?
5. Wanem nao Jehovah talemaot long Genesis 6:3, and wanem taem nao hem talemaot datwan?
5 Bible hem sei Jehovah mekem wanfala disison and hem talemaot datwan long heven. Long Genesis 6:3 hem sei: “Bae mi no patient olowe witim olketa man wea sin. So olketa day bilong hem bae kasem nomoa wan handred and twenti year.” Long hia, Jehovah no storyim hao long nao olketa man bae laef, bat hem talemaot wanem taem nao hem bae finisim evri nogud samting wea gohed long earth.a Flood hem start long year 2370 B.C.E., so masbi God talemaot disfala toktok long year 2490 B.C.E. Long datfala taem, Noah hem 480 year. (Gen. 7:6) Samting olsem 20 year bihaen, long year 2470 B.C.E., Noah start for garem olketa son. (Gen. 5:32) Nomata 100 year stap bifor datfala Flood bae start, Jehovah no talem long Noah yet spesol waka wea hem bae duim and hao datwan bae help for sevem olketa man. Wanem taem nao bae God talem diswan long Noah?
6. Haomas year bifor Flood hem kam nao Jehovah talem Noah for wakem ark?
6 Luk olsem Jehovah hem weit for plande year bihaen olketa son bilong Noah born bifor hem talem Noah samting wea Hem bae duim. Why nao iumi sei olsem? Bible sei olketa son bilong Noah marit finis taem God talem Noah for wakem datfala ark. Jehovah sei long Noah: “Mi mekem wanfala agreement witim iu. Iu mas go insaed long ark witim waef bilong iu and olketa son bilong iu witim waef bilong olketa.” (Gen. 6:9-18) So maet Jehovah talem Noah for wakem ark samting olsem 40 or 50 year nomoa bifor datfala Flood hem kam.
7. (a) Hao nao Noah and famili bilong hem showimaot olketa garem faith? (b) Haomas day bifor Flood hem start nao God just talem datwan long Noah?
7 Taem Noah and famili bilong hem gohed wakem datfala ark, masbi olketa laek savve wanem taem nao Flood bae start and hao nao God bae duim datwan. Bat nomata olketa no savve long olketa samting hia, olketa gohed wakem datfala ark wea showimaot olketa garem faith. Bible hem sei: “Noah barava duim evri samting wea God talem hem for duim.” (Gen. 6:22) Gogo, sevenfala day bifor datfala Flood hem start, Jehovah just talem datwan long Noah. Diswan givim Noah and famili bilong hem inaf taem for tekem kam olketa animal insaed long ark. So taem rain hem start “long mek-seventin day bilong mek-tu month long mek-six handred year wea Noah hem laef,” evri samting hem redi finis.—Gen. 7:1-5, 11.
8. Hao nao story abaotem Flood hem mekem iumi sure Jehovah savve long best taem for sevem pipol bilong hem?
8 Disfala story abaotem Flood showimaot Jehovah hem evritaem savve long best taem for sevem pipol bilong hem and best wei for duim datwan. Taem disfala world hem gogo for finis, iumi sure evri samting wea Jehovah planim bae kam tru long barava “day and taem” wea hem markem.—Matt. 24:36; readim Habakkuk 2:3.
JEHOVAH SEVEM OLKETA LONG RED SEA
9, 10. Hao nao Jehovah iusim pipol bilong hem for trapim army bilong Egypt?
9 Iumi lanem finis Jehovah hem kontrolem taem wea olketa samting bae happen mekem plan bilong hem kam tru. Mek-tu example wea iumi bae storyim hem showimaot iumi savve trustim Jehovah for iusim bigfala paoa bilong hem for sevem pipol bilong hem, and for mek sure samting wea hem laekem hem happen. Jehovah hem evritaem fit for sevem pipol bilong hem. Bat samfala taem hem letem pipol bilong hem stap long danger mekem hem savve trapim olketa enemy bilong hem. Diswan nao samting wea happen taem Jehovah tekem olketa Israelite aot from Egypt.
10 Samting olsem thri million Israelite nao lusim Egypt. Road wea Jehovah talem Moses for tekem olketa Israelite followim, hem mekem Pharaoh for tingse olketa konfius and no savve long stretfala road. (Readim Exodus 14:1-4.) So Pharaoh and army bilong hem ronem olketa and blokem olketa long Red Sea. Luk olsem olketa Israelite barava no wei nao. (Ex. 14:5-10) Bat olketa Israelite no stap long danger. Why nao olsem? Bikos Jehovah hem redi for sevem olketa.
11, 12. (a) Hao nao Jehovah helpem olketa Israelite? (b) Wanem nao iumi lanem abaotem Jehovah from disfala story?
11 Datfala cloud wea leadim olketa Israelite hem muv go bihaen long olketa and blokem army bilong Pharaoh. Datwan mekem ples wea olketa stap hem dark, bat hem givim laet long olketa Israelite long naet. (Readim Exodus 14:19, 20.) Then Jehovah mekem east wind blow strong and divaedem sea, gogo botom long sea hem olsem drae graon. Iumi savve diswan hem no happen kwiktaem bikos Bible hem sei: “Gogo, olketa son bilong Israel wakabaot long midol long datfala sea wea hem drae.” Olketa chariot bilong army bilong Egypt olketa go fast winim olketa Israelite. Nomata olsem, hem hard for olketa kasem olketa Israelite bikos Jehovah hem faet for pipol bilong hem. “Hem mekem olketa bilong Egypt for konfius, and hem tekaotem wheel bilong olketa chariot mekem olketa stragol for draevem olketa.”—Ex. 14:21-25.
12 Taem olketa Israelite kasem narasaed long sea, Jehovah hem sei long Moses: “Putim aot hand bilong iu ovarem sea, mekem wata hia kavarem olketa bilong Egypt, witim olketa chariot bilong olketa, and olketa soldia wea raedem horse.” Taem olketa soldia trae for ranawe, “Jehovah torowem olketa bilong Egypt insaed long sea.” Hard tumas for olketa ranawe nao. “No eniwan long olketa hem laef.” (Ex. 14:26-28) Jehovah showimaot hem garem paoa for sevem pipol bilong hem from eni samting.
SAMFALA SEV TAEM JERUSALEM HEM FINIS
13. (a) Wanem instruction nao Jesus talem long olketa Christian? (b) Maet wanem kwestin nao olketa garem?
13 Mek-thri example wea iumi bae storyim hem samting wea happen taem army bilong Rome attakim Jerusalem long first century. Diswan showimaot Jehovah barava savve long evri samting wea bae happen for mekem plan bilong hem kam tru. Jehovah iusim Jesus for talem samfala instruction long olketa Christian wea stap long Jerusalem and Judea bifor Jerusalem hem finis long 70 C.E. Jesus sei taem olketa lukim “datfala rabis samting wea kam for finisim Jerusalem hem standap long ples wea holy, olsem profet Daniel hem storyim,” olketa mas “ranawe go long olketa maunten.” (Matt. 24:15, 16) Bat hao nao bae olketa follower bilong Jesus savve disfala profesi hem kam tru?
14. Wanem nao happen wea mekem olketa Christian minim instruction bilong Jesus?
14 Staka year bihaen Jesus talem olketa toktok hia nao mining bilong hem showaot klia. Long 66 C.E., Cestius Gallus leadim army bilong Rome go long Jerusalem for stopem olketa Jew wea againstim rul bilong Rome. Taem olketa Jew hia wea olketa kolem “Olketa Zealot” haed insaed long castle saed long temple, olketa soldia bilong Rome start for brekem wall bilong temple. Olketa Christian wea no forgetim instruction bilong Jesus luksavve long mining bilong evri samting hia. Olketa luksavve datfala “rabis samting” hem army bilong Rome wea karem flag bilong olketa and wakabaot kasem wall bilong temple, wea hem nao “datfala ples wea holy.” Hem kasem taem nao for olketa follower bilong Jesus for “ranawe go long olketa maunten.” Bat from army bilong Rome hem raonem datfala taon, hao nao bae olketa fit for ranawe? Wanfala sapraesing samting nao bae happen.
15, 16. (a) Wanem instruction nao Jesus hem talem? Why nao hem important tumas for olketa obeyim datwan? (b) Wanem nao iumi mas duim for iumi sev?
15 Seknomoa, Cestius Gallus and olketa soldia bilong hem lusim Jerusalem and start for go bak nao, and olketa Zealot ronem olketa. From army bilong Rome and olketa Zealot hia lusim Jerusalem, olketa follower bilong Jesus garem chance nao for ranawe. Jesus talem olketa finis for stretawe lusim datfala taon and no ting for tekem eni samting bilong olketa. (Readim Matthew 24:17, 18.) Hem barava important for olketa obeyim Jesus and no delay. Why nao olsem? Diswan hem bikos insaed tu-thri day nomoa, olketa Zealot kam bak and forcem pipol long Jerusalem and Judea for joinim olketa. Samfala sekson bilong olketa Jew faetem olketa nara sekson bilong olketa Jew and evri samting long Jerusalem hem olobaot. Hem no isi nao for eniwan lusim datfala taon. Then taem olketa bilong Rome kam bak long 70 C.E., hem hard nao for eniwan go aot from Jerusalem. (Luke 19:43) Eniwan wea stap yet, hem no wei nao! Bat olketa Christian wea obeyim instruction bilong Jesus and ranawe go long olketa maunten, olketa stap sef. Olketa barava luksavve Jehovah hem savve hao for sevem pipol bilong hem. Wanem nao iumi savve lanem from disfala story?
16 Long taem bilong “bigfala trabol,” olketa Christian mas obeyim instruction insaed long Bible, and wea kam from organization bilong God. Olsem example, Jesus talem olketa follower bilong hem for “ranawe go long olketa maunten.” Iumi tu bae kasem instruction for “ranawe” long taem bilong bigfala trabol. Wanem nao bae diswan minim for iumi? Iumi no savve yet.b Bat iumi sure Jehovah bae talemaot mining bilong datwan long barava taem. Bae iumi sev sapos iumi obeyim instruction wea iumi kasem long datfala taem. Dastawe hem gud for iumi tingim diswan: ‘Waswe, mi obeyim instruction wea Jehovah givim long pipol bilong hem distaem? Waswe, mi kwiktaem for obey or mi hol bak firstaem?’—Jas. 3:17.
JEHOVAH MEKEM IUMI STRONG
17. Wanem nao iumi lanem from profesi bilong Habakkuk abaotem taem wea Gog bae attakim pipol bilong God?
17 Tingim moa taem wea Gog bae attakim pipol bilong God. Profet Habakkuk tu story abaotem diswan. Hem sei: “Mi herem and insaed long bele bilong mi hem feel nogud. Taem mi herem datfala message lips bilong mi seksek, olketa bon bilong mi start for rotten, and samting wea kasem mi mekem mi wari fogud. Bat mi weit for datfala day bilong trabol wea bae kam long olketa pipol, olsem wanfala man wea kam for attakim olketa enemy bilong hem.” (Hab. 3:16) Taem Habakkuk herem olketa enemy bae kam for attakim pipol bilong God, insaed long bele bilong hem feel nogud, lips bilong hem seksek, and body bilong hem feel wik. Nomata olsem, hem willing for “weit” for bigfala day bilong Jehovah. Taem Gog and olketa follower bilong hem kam for attakim iumi, maet iumi tu bae fraet. Bat olsem Habakkuk, iumi savve trustim Jehovah for sevem pipol bilong hem.—Hab. 3:18, 19.
18. (a) Why nao iumi mas no fraet taem olketa enemy kam for attakim iumi? (b) Wanem nao bae iumi storyim long next study?
18 Thrifala example wea iumi story abaotem barava showimaot Jehovah hem savve hao for sevem pipol bilong hem. Samting wea hem planim bae kam tru, and hem bae finisim olketa enemy bilong hem. Sapos iumi laek for lukim datfala nambawan taem wea Jehovah bae win, iumi mas faithful go kasem end. Hao nao Jehovah helpem iumi for gohed faithful distaem? Bae iumi storyim diswan long next study.
[Olketa Footnote]
a Lukim Wastaoa, December 15, 2010, page 30-31.
b Lukim Wastaoa, May 1, 1999, page 19.
[Piksa long page 24]
Olketa Israelite no stap long eni danger