Hao Laef Bilong Iu Savve Garem Moa Mining
WANFALA wise toktok bilong bifor hem sei: “No stragol for kasem riches. No followim savve bilong iuseleva. Waswe, iu mekem eye bilong iu for lukim datfala samting, nomata hem samting nating? From hem bae no fail for mekem wing for hemseleva olsem bilong wanfala eagle and flae go long skae.” (Proverbs 23:4, 5) Hem minim, hem no wise for iusim evri strong for aftarem riches, from riches savve flae awe olsem long wing bilong eagle.
Olsem Bible showimaot, material riches savve lus kwiktaem. Hem maet lus insaed wan naet from wanfala natural disaster, kantri wikdaon saed long selen, or olketa samting wea happen wea man no tingim. Nomata olketa wea garem material samting olketa planti taem no satisfae. Tingim John, wea waka bilong hem hem for servem olketa bigman bilong politik, sports, and royal famili.
John hem sei: “Mi givim evri strong bilong mi long waka bilong mi. Mi kamap rich, stap long olketa naes hotel, and samtaem go long waka insaed private aeroplane. Firstaem mi enjoyim, bat gogo mi start for feel boring. Pipol wea mi trae for mekem hapi no garem deep feeling. Laef bilong mi no garem eni mining.”
Olsem John faendaot, wanfala laef wea emti long spiritual wei hem no mekem man satisfae. Long Sermon bilong hem long Maunten wea staka savve long hem, Jesus Christ showimaot hao nao for kasem hapi for olowe. Hem sei: “Hapi nao olketa wea luksavve long spiritual need bilong olketa, from kingdom bilong heven hem bilong olketa.” (Matthew 5:3) So, hem klia, hem wise for putim spiritual samting firstaem long laef. Nomata olsem, olketa nara samting savve help tu for givim moa mining long laef.
Famili and Fren Bilong Iu Olketa Important
Waswe, bae iu enjoyim laef sapos iu no savve story witim eni relative and no garem eni klos fren? Luk olsem nomoa. Creator bilong iumi wakem iumi witim need for showim love and for kasem love. Datwan hem wanfala reason why Jesus mekhae long wei wea hem important for ‘lovem neiba bilong iumi olsem iumiseleva.’ (Matthew 22:39) Famili hem present from God wea provaedem gudfala ples for showim love wea no selfish.—Ephesians 3:14, 15.
Hao nao famili bilong iumi savve givim moa mining long laef bilong iumi? Iumi savve markem wanfala famili wea garem wan mind witim wanfala garden wea luk naes tumas wea hem sef ples for strongim man from hevi bilong evriday living. Long sem wei, insaed long famili, iumi savve kasem moa strong from gudfala wei for kaban and loving feeling wea aotem feeling for lonely. Hem tru, wei wea famili kamap sef ples olsem hem no kamap seleva. Taem iumi strongim wei for fren insaed famili, iumi grow moa klos long narawan, and laef kamap moabeta. Olsem example, taem and interest wea iumi givim for showimaot love and respect long marit partner bilong iumi hem evriday investment wea iumi savve kasem staka samting from hem bihaen.—Ephesians 5:33.
Sapos iumi garem pikinini, iumi shud trae provaedem gudfala ples for olketa growap long hem. For spendem taem witim olketa, keepim wei for story hem open, and for givim olketa spiritual instruction maet hem wanfala challenge. Bat kaen taem and strong olsem savve givim man bigfala wei for satisfae. Olketa dadi and mami wea win tingim pikinini olsem blessing, olsem present from God wea olketa shud lukaftarem gud.—Psalm 127:3.
Olketa gudfala fren help tu for mekem laef satisfae and garem mining. (Proverbs 27:9) Iumi savve garem planti fren thru long wei for showim gudfala feeling. (1 Peter 3:8) Olketa tru fren help for liftim iumi taem iumi foldaon. (Ecclesiastes 4:9, 10) And “wanfala trufala fren . . . hem wanfala brata wea born for taem bilong trabol.”—Proverbs 17:17.
Trufala wei for fren savve mekem man barava satisfae! Sun wea gogo daon bae luk moa naes, kaikai bae teist gud go moa, and music heregud taem iumi sharem witim wanfala fren. Hem tru, wanfala klos famili and fren wea iumi trustim hem tufala saed nomoa bilong wanfala laef wea garem mining. Wanem moa nao God provaedem wea savve mekem laef bilong iumi garem moa mining?
Satisfaem Spiritual Need Bilong Iumi
Olsem iumi talem firstaem, Jesus Christ joinim wei for hapi witim wei for luksavve long spiritual need bilong iumi. God creatim iumi witim wei for savve long spiritual and stretfala samting. Dastawe, Bible storyim “spiritual man,” or “secret fasin bilong heart.”—1 Corinthians 2:15; 1 Peter 3:3, 4.
Olsem An Expository Dictionary of New Testament Words hem talem, wea W. E. Vine hem raetem, datfala tokpiksa heart hem stand for “full tingting and fasin bilong man, long saed long stretfala tingting and feeling.” Taem hem explainim, Vine sei moa: “For talem long difren wei, olketa iusim heart for piksarem start bilong man insaed.” Sem raeting sei hao “heart, from hem stap deep insaed, hem garem ‘datfala man wea haed,’ . . . datfala really man.”
Hao nao iumi savve satisfaem need bilong datfala “spiritual man” and “datfala man wea haed,” hem nao, datfala “secret fasin bilong heart”? Iumi duim important step for duim diswan and for satisfaem spiritual need taem iumi luksavve long point bilong man wea raetem Psalm wea sing: “Iufala mas savve Jehovah nao hem God. Hem nao wakem iumi, and iumi no wakem iumiseleva. Iumi pipol bilong hem and sheep long land bilong hem.” (Psalm 100:3) For luksavve long diswan fit for mekem iumi savve iumi mas ansa long God. Sapos iumi want for kamap part bilong “pipol bilong hem and sheep long land bilong hem,” iumi mas duim samting followim Word bilong hem, Bible.
Waswe, diswan hem nogud samting? Nomoa, from wei for luksavve hao fasin bilong iumi hem important long God hem addim mining long laef bilong iumi. Hem encouragem iumi for kamap beta pipol—wanfala gudfala goal. Psalm 112:1 sei: “Hapi nao man wea fraet long Jehovah, wea hapi tumas long komandment bilong hem.” Wei for fraet long God and for obeyim olketa komandment bilong hem from heart savve givim laef bilong iumi moa mining.
Why nao wei for obeyim God mekem iumi satisfae? Bikos iumi garem wanfala conscience, wanfala present wea God givim long evri man. Conscience hem samting wea chekim fasin, wea hem appruvim or no appruvim samting iumi duim or tingting for duim. Iumi evriwan savve wari taem conscience feel nogud. (Romans 2:15) Bat conscience bilong iumi savve givim reward long iumi tu. Taem iumi duim samting for God and olketa man long wei wea no selfish, iumi feel satisfae. Iumi faendem hao “moa hapi kamaot from wei for give winim wei for kasem.” (Acts 20:35) Diswan kamap from wanfala important reason.
Creator bilong iumi wakem iumi long wei wea olketa feeling and need bilong nara pipol hem affectim iumi. Wei for helpem nara pipol hem mekem iumi feel hapi long heart. And tu, Bible promisim iumi hao taem iumi give long samwan wea garem need, God hem tingim diswan olsem wei for give long hem.—Proverbs 19:17.
Witim wei for givim iumi hapi long heart, waswe, wei for lukluk gud long olketa spiritual need bilong iumi savve helpem iumi long evriday living? Wanfala bisnisman bilong Middle East, Raymond, biliv olsem. Hem sei: “Goal bilong mi, stret wan nomoa, hem for mek selen.” “Bat from taem mi acceptim long heart bilong mi hao wanfala God hem stap and hao olketa samting wea hem laekem stap insaed Bible, mi kamap difren man. For provaed for famili hem mek-tu samting long laef bilong mi distaem. From mi trae for mekem God hapi, mi kamap free from barava nogud feeling bilong heit. Nomata dadi bilong mi dae insaed wanfala faet, mi nating laek for pei bak long olketa wea duim.”
Olsem Raymond faendemaot, wei for lukaftarem gud olketa need bilong “spiritual man” savve healim deepfala garekil bilong feeling. Nomata olsem, sapos iumi no deal witim olketa problem wea kamap evriday, iumi bae no satisfae evribit long living.
Iumi Savve Garem “Peace Bilong God”
Insaed busy world distaem, samfala day nomoa savve isi. Olketa accident kamap, plan go rong, and pipol mekem iumi sorre. Olketa problem olsem savve aotem hapi bilong iumi. Bat long olketa wea servem Jehovah God, Bible promisim deepfala feeling for satisfae—“peace bilong God.” Hao nao iumi savve kasem disfala peace?
Aposol Paul raet olsem: “No wari long eni samting, bat long evri samting thru long prea and wei for barava askem witim wei for sei thankiu, talem evri samting long God; and peace bilong God wea winim evri tingting bilong man bae protectim heart and tingting bilong iufala thru long Christ Jesus.” (Philippians 4:6, 7) Winim wei for trae stretem problem bilong iumiseleva, iumi need for prea strong, torowem olketa hevi bilong day long God. (Psalm 55:22) Faith hao hem bae ansarem prea olsem thru long Son bilong hem, Jesus Christ, bae kamap big taem iumi grow long spiritual wei and luksavve hao God helpem iumi.—John 14:6, 14; 2 Thessalonians 1:3.
Bihaen iumi buildimap strong bilong iumi long Jehovah God, datfala “Man Wea Herem prea,” hem bae moa isi for iumi deal witim olketa test, olsem sik wea go ahed olowe, wei for olo, or sorre from man hem dae. (Psalm 65:2) Bat for kasem wanfala laef wea barava garem mining, iumi mas tingim future tu.
Hapi Long Future Hope
Bible hem promisim “niu heven and niu earth,” wanfala raeteous gavman long heven wea kea wea rul ovarem wanfala famili bilong olketa man wea obey. (2 Peter 3:13) Insaed datfala niu world wea God promisim, peace and justice bae changem war and wei for no followim justice. Diswan hem no wanfala dream nomoa, bat hem samting wea man fit for bilivim wea savve kamap moa strong evriday. Hem barava gud nius and barava gud reason for mekem iumi hapi.—Romans 12:12; Titus 1:2.
John, wea iumi storyim firstaem, distaem feelim laef bilong hem garem moa mining. “Nomata mi no interest tumas long religion, mi evritaem biliv long God,” hem sei. “Bat mi nating duim eniting abaotem disfala biliv go kasem taem tufala Jehovah’s Witness visitim mi. Mi askem tufala staka kwestin, olsem, ‘Wanem nao iumi duim hia long earth? Wanem nao future bilong iumi?’ Olketa ansa bilong tufala from Scripture wea mekem mi satisfae givim mi purpose for firstaem long laef bilong mi. Datwan hem start nomoa. Mi start for barava thirsty for truth wea leadim mi for changem full wei bilong mi for tingting. Nomata mi no rich long material wei, mi feel olsem millionaire long spiritual wei.”
Olsem John, maet iu no duim eni spiritual samting for planti year. Nomata olsem, thru long wei for mekem grow “heart wea fulap witim wisdom,” iu savve mekem hem laef moa. (Psalm 90:12) Long wei for disaed strong and trae hard, iu savve garem trufala hapi, peace, and hope. (Romans 15:13) Yes, and laef bilong iu savve garem moa mining.
[Piksa long page 6]
Prea savve givim iumi “peace bilong God”
[Piksa long page 7]
Iu savve wanem nao savve mekem famili laef satisfae go moa?