Jehovah Kaontem “Evri Hair Long Hed Bilong Iufala”
“Dadi bilong iufala bae savve nomata sapos wanfala [sparrow] foldaon long graon. Bat hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala.”—MATTHEW 10:29, 30.
1, 2. (a) Why nao Job feel olsem God lusim hem? (b) Waswe, toktok bilong Job showimaot hem tanawe from Jehovah? Explainim diswan.
“MI SINGAOT long iu, O God, bat iu nating ansa, and taem mi prea, iu nating lisin. Iu no kaen long mi; iu iusim paoa bilong iu for persecutim mi.” Man wea talem disfala toktok hem barava safa! Iumi no sapraes long diswan bikos hem lusim evri animal and wakman bilong hem, wanfala disaster killim dae olketa pikinini bilong hem, and then hem kasem barava nogud sik. Datfala man hem Job, and Bible recordim olketa barava nogud samting wea kasem hem for helpem iumi.—Job 30:20, 21, Today’s English Version.
2 Maet samfala tingse toktok bilong Job showimaot hem tanawe from God, bat datwan no tru. Job talemaot nomoa bigfala sorre wea hem feelim long heart bilong hem. (Job 6:2, 3) From hem no savve Satan nao kosim olketa problem bilong hem, hem mistek for tingse God lusim hem. Wantaem Job sei long Jehovah: “Why nao iu haedem feis bilong iu and ting long mi olsem wanfala enemy bilong iu?”a—Job 13:24.
3. Wanem nao maet iumi tingim taem iumi kasem hard taem?
3 Distaem, plande servant bilong Jehovah kasem hard samting wea gohed olowe from olketa war, change saed long politik and community, olketa natural disaster, wei for olo, sik, barava poor living, and tambu wea olketa gavman putim. Maet iu tu kasem samfala hard taem. Maet samfala taem iu tingse Jehovah haedem feis bilong hem from iu. Iu savve finis long toktok bilong John 3:16 wea sei: “God lovem world tumas dastawe hem givim only Son wea hemseleva nao wakem.” Nomata olsem, taem iu safa and luk olsem datwan bae no finis, maet iu ting: ‘Waswe, God really lovem mi? Waswe, hem luksavve mi kasem hard taem? Waswe, hem kea for mi?’
4. Paul mas deal witim wanem samting wea no savve finis, and hao nao maet semkaen samting hem affectim iumi?
4 Tingim samting wea kasem aposol Paul. Hem raet olsem: “Mi kasem wanfala nila long body bilong mi, wanfala angel bilong Satan, for gohed slapem mi. . . . Thrifala taem nao mi askem Lord for tek aotem disfala samting from mi.” Jehovah herem hem. Nomata olsem, hem talem Paul hem bae no kasem mirakol healing bat mas depend long paoa bilong God for helpem hem deal witim datfala “nila long body.”b (2 Corinthians 12:7-9) Maet iu tu kasem wanfala hard samting wea no savve finis olsem Paul. Maet iu ting olsem, ‘From hem luk olsem Jehovah no duim eni samting abaotem hard taem wea mi kasem, waswe, datwan minim hem no savve or hem no kea for mi?’ Ansa for datwan hem nomoa! No longtaem bihaen Jesus chusim olketa aposol bilong hem, hem storyim wanfala samting long olketa wea barava showimaot Jehovah hem kea for olketa faithful servant bilong hem wanwan. Bae iu lukim hao samting wea hem storyim savve encouragem iumi distaem.
“No Fraet”—Why?
5, 6. (a) Hao nao Jesus helpem olketa aposol for no fraetem samting wea bae happen long future? (b) Wanem nao Paul talem wea showimaot hem barava feel sure Jehovah hem kea for hem?
5 Olketa aposol kasem spesol paoa from Jesus, wea insaed diswan hem “paoa ovarem olketa spirit wea no klin, mekem olketa savve raosem olketa hia and healim evrikaen sik and evrikaen problem long body.” Bat, diswan no minim olketa bae no kasem eni hard taem. Jesus storyim samfala samting wea bae kasem olketa. Nomata olsem, hem talem disfala toktok for encouragem olketa: “No fraet long olketa wea savve killim dae body bat kanduit killim dae soul; bat fraet long datwan wea savve finisim soul and body long Gehenna.”—Matthew 10:1, 16-22, 28.
6 Jesus storyim tufala tokpiksa for helpem olketa aposol bilong hem for minim why olketa shud no fraet. Hem sei long olketa: “Pipol savve baem tufala sparrow for lelebet selen nomoa, iaman? Nomata olsem, Dadi bilong iufala bae savve nomata sapos wanfala long olketa foldaon long graon. Bat hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala. So, no fraet: iufala barava important winim plande sparrow.” (Matthew 10:29-31) Lukim hao Jesus joinim wei for no fraet taem man kasem hard taem witim wei for feel sure hao Jehovah hem kea for iumi wanwan. Luk olsem aposol Paul garem datkaen wei for feel sure. Hem raet: “Sapos God stap witim iumi, hu nao bae againstim iumi? From hem no holem bak Son bilong hemseleva bat hem givim hem for iumi evriwan, bae hem givim witim datwan tu evri nara samting long iumi.” (Romans 8:31, 32) Nomata wanem hard taem iu kasem, iu tu savve feel sure hao Jehovah hem kea for iu sapos iu gohed loyal long hem. Bae iu lukim hao diswan hem tru taem iumi lukluk gud long samting wea Jesus talem for encouragem olketa aposol bilong hem.
Sparrow Important Long God
7, 8. (a) Long taem bilong Jesus, hao nao pipol ting long olketa sparrow? (b) Why nao Matthew 10:29 iusim Greek word for “olketa sparrow” wea hem minim “olketa smolfala sparrow”?
7 Olketa tokpiksa bilong Jesus showimaot hao Jehovah hem barava interest long each servant bilong Hem. Fastaem, tingim olketa sparrow. Nomata long taem bilong Jesus pipol kaikaim olketa sparrow, plande pipol ting long olketa olsem nogud samting from olketa bird hia savve spoelem garden. Olketa sparrow staka tumas and olketa cheap nomoa from man savve baem tufala for samting olsem faev cents long selen bilong distaem. Ten cents bae no baem fofala, bat faevfala sparrow—datfala extra bird hem free nomoa, olsem hem samting nating!—Luke 12:6.
8 Tingim tu, size bilong disfala bird. Taem iumi markem sparrow wea hem full grown witim plande nara bird, hem smol nomoa. Nomata olsem, datfala Greek word wea olketa transleitim “olketa sparrow” long Matthew 10:29, hem minim olketa smolfala sparrow. Luk olsem Jesus laekem olketa aposol bilong hem for tingim bird wea barava smol and man no mas interest long hem.
9. Tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow hem strongim wanem point?
9 Tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow hem strongim disfala point: Samting wea luk olsem samting nating long olketa man hem important long Jehovah God. Jesus strongim go moa hao diswan hem tru taem hem sei Jehovah bae savve sapos wanfala smol sparrow “foldaon long graon.”c Leson hem klia. Sapos Jehovah God luksavve long olketa smolfala bird wea pipol no mas interest long olketa, for sure hem barava tingim man wea chus for servem hem and wea kasem hard taem!
10. Wanem nao mining bilong datfala toktok: “Hem kaontem finis evri hair long hed bilong iufala”?
10 Long end long tokpiksa bilong hem abaotem olketa sparrow, Jesus hem sei: “[God] kaontem finis evri hair long hed bilong iufala.” (Matthew 10:30) Nomata datfala toktok hem short hem garem bigfala mining from hem strongim point bilong tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow. Tingim diswan: Hed bilong wanfala man garem samting olsem 100,000 hair. Long tingting bilong iumi man, evri hair long hed semsem nomoa, and no eni smol hair hem spesol winim narawan. Bat Jehovah God hem luksavve and kaontem finis each hair. From diswan, iumi luksavve hao Jehovah hem savve long evri samting abaotem laef bilong iumi. Masbi Jehovah hem barava minim gud wei wea iumi olketa servant bilong hem difren from each other. Tru nao, hem “lukim heart.”—1 Samuel 16:7.
11. Wanem nao David talem wea showimaot hem barava feel sure Jehovah tingim hem?
11 David, wea kasem staka hard samting long laef bilong hem, hem feel sure Jehovah luksavve long hem. Hem raet olsem: “O Jehovah, iu lukluk gud insaed long mi, and iu savve gud long mi. Iu nao savve long taem wea mi sidaon and taem wea mi standap. Iu luksavve long tingting bilong mi from farawe.” (Psalm 139:1, 2) Iu tu savve feel sure Jehovah hem barava savve long iu. (Jeremiah 17:10) No kwiktaem for sei Jehovah bae no luksavve long iu bikos iu nating important!
“Putim Wata From Krae Bilong Mi Insaed Long Skin Botol Bilong Iu”
12. Hao nao iumi savve Jehovah hem barava savve long olketa hard taem wea pipol bilong hem kasem?
12 Jehovah no just savve long each servant bilong hem, bat hem barava savve tu long eni hard samting wea each wan kasem. Olsem example, taem olketa Israelite stap nogud olsem olketa slave long Egypt, Jehovah hem sei long Moses: “Mi barava lukim nogud samting wea kasem pipol bilong mi wea stap long Egypt, and mi herem singaot bilong olketa bikos long pipol wea forcem olketa for waka; from mi barava savve long olketa hard samting olketa safa long hem.” (Exodus 3:7) Iumi kasem comfort for savve hao taem iumi gohed nomata iumi kasem hard taem, Jehovah hem lukim datwan and hem herem singaot bilong iumi! Hem no ting smol long wei wea iumi safa.
13. Wanem nao showimaot Jehovah barava garem feeling for olketa servant bilong hem?
13 Feeling bilong Jehovah for olketa Israelite showimaot hem kea for olketa wea fren witim hem. Nomata plande taem bighed fasin bilong olketa seleva mekem olketa safa, Isaiah raet olsem abaotem Jehovah: “Long taem wea olketa safa, hem safa tu.” (Isaiah 63:9) So, from iu wanfala faithful servant bilong Jehovah, iu savve feel sure hao taem iu safa, Jehovah hem feelim datwan tu. Datwan shud barava muvim iu for no fraet taem iu feisim hard taem, and for gohed duim best bilong iu for servem hem.—1 Peter 5:6, 7.
14. Wanem nao muvim David for raetem Psalm 56?
14 Datfala Psalm 56 wea King David raetem taem hem ranawe from King Saul wea laek killim hem dae, showimaot David biliv strong hao Jehovah kea for hem and feelim samting wea David safa long hem. David ranawe go long Gath, bat hem fraet taem olketa Philistine luksavve long hem, nogud olketa kasholem hem. Hem raet: “Olketa enemy bilong mi trae kaikaim mi long full day, from staka bighed for faet againstim mi.” From hem stap long barava danger, David hem prea long Jehovah. Hem sei: “Long full day olketa spoelem olketa samting long laef bilong mi. Evri tingting bilong olketa hem for spoelem mi.”—Psalm 56:2, 5.
15. (a) Wanem nao David minim taem hem askem Jehovah for putim wata from krae bilong hem insaed wanfala skin botol or wanfala buk? (b) Taem iumi gohed nomata iumi kasem hard taem, iumi savve feel sure long wanem samting?
15 Then David talem disfala interesting toktok long Psalm 56:8: “Iuseleva savve hao olketa enemy ronem mi. Putim wata from krae bilong mi insaed long skin botol bilong iu. For sure olketa stap finis insaed long buk bilong iu!” Datwan barava naesfala wei for storyim kea wea Jehovah hem showimaot! Taem iumi kasem hard taem, maet iumi krae taem iumi prea long Jehovah. Nomata Jesus hem perfect man, hem duim datwan. (Hebrews 5:7) David hem feel sure Jehovah lukim hem and bae no forgetim safa bilong hem, olsem hem keepim wata from krae bilong hem insaed wanfala skin botol or hem raetem insaed wanfala buk.d Maet iu feel olsem wata from krae bilong iu bae fulimap big haf bilong datfala skin botol or plande page insaed buk olsem. Sapos olsem, iu savve kasem comfort. Bible hem promisim iumi hao “Jehovah hem stap klosap long olketa wea heart bilong olketa brek; and hem sevem olketa wea kasem bigfala hevi.”—Psalm 34:18.
Barava Fren Gud Witim God
16, 17. (a) Hao nao iumi savve Jehovah no ting smol long olketa problem wea pipol bilong hem kasem? (b) Wanem nao Jehovah duim for mekem wei for pipol fren gud witim hem?
16 Taem iumi tingim hao Jehovah ‘kaontem finis evri hair long hed bilong iumi,’ iumi savve iumi garem privilege for worshipim wanfala God wea lukluk gud and kea for iumi. Nomata iumi mas weit for kasem niu world bifor pain and safa hem finis, distaem Jehovah duim nambawan samting for pipol bilong hem. David hem raet olsem: “Olketa wea fraet long Jehovah barava fren gud witim hem, and hem mekem olketa savve tu long covenant bilong hem.”—Psalm 25:14.
17 ‘Fren gud witim Jehovah.’ Datwan here olsem samting wea hard tumas for olketa man wea no perfect! Nomata olsem, Jehovah invaetem olketa wea fraet long hem for kamap guest insaed long tent bilong hem. (Psalm 15:1-5) And wanem nao Jehovah duim for olketa guest bilong hem? David sei hem mekem olketa savve long covenant bilong hem. Jehovah talem “secret samting” bilong hem long olketa profet mekem olketa savve long plan bilong hem and samting wea olketa mas duim for live followim datwan.—Amos 3:7.
18. Hao nao iumi savve Jehovah laekem iumi for fren gud witim hem?
18 Iumi hapi for savve hao iumi olketa man wea no perfect savve fren gud witim Jehovah God wea hem nao Most Hae. Hem encouragem iumi for duim datwan. Bible hem sei: “Kam klos long God, and hem bae kam klos long iufala.” (James 4:8) Jehovah laekem iumi for fren gud witim hem. Hem duim samting finis for mekem datwan kamap. Datfala ransom sakrifaes bilong Jesus openem wei for iumi savve fren witim Olmaeti God. Bible hem sei: “Saed long iumi, iumi showimaot love bikos hem lovem iumi fastaem.”—1 John 4:19.
19. Hao nao wei for gohed strong savve mekem gud go moa wei wea iumi fren witim Jehovah?
19 Datfala wei for fren hem kamap moa strong taem iumi gohed nomata iumi kasem hard taem. Disaepol James hem raet olsem: “Letem fasin for gohed strong duim waka bilong hem evribit, mekem iufala fit long evri wei and no short long eni samting.” (James 1:4) Wanem gud samting nao iumi kasem taem iumi gohed strong long hard taem? Tingim “nila long body” wea Paul kasem. Wanem gud samting nao Paul kasem from hem gohed strong? Paul hem sei olsem abaotem olketa hard taem wea hem kasem: “Dastawe, mi bae hapi tumas for tok praod abaotem olketa wik point bilong mi, mekem paoa bilong Christ savve stap olsem wanfala tent ovarem mi. Dastawe mi hapi long olketa wik point, long toktok wea spoelem mi, long taem bilong need, long persecution and hardfala samting, for Christ. Bikos taem mi wik, hem nao taem wea mi strong.” (2 Corinthians 12:9, 10) Paul lanem hao Jehovah savve givim strong, and sapos hem needim, datfala ‘paoa wea winim wanem hem garem’—mekem hem gohed strong. Datwan mekem hem fren gud go moa witim Christ and Jehovah God.—2 Corinthians 4:7; Philippians 4:11-13.
20. Why nao iumi savve sure Jehovah bae comfortim and sapotim iumi taem iumi kasem hard taem?
20 Maet Jehovah letem hard samting wea iu kasem for gohed. Sapos olsem, no forgetim promis bilong hem for olketa wea fraet long hem: “Mi bae nating lusim iu and bae nating forgetim iu.” (Hebrews 13:5) Iu savve kasem datfala comfort and sapot. Jehovah hem kaontem finis ‘evri hair long hed bilong iu.’ Hem lukim wei wea iu gohed strong. Taem iu safa, hem tu feelim. Hem barava kea for iu. And hem bae nating ‘forgetim waka bilong iu and love wea iu showimaot for nem bilong hem.’—Hebrews 6:10.
[Olketa Footnote]
a David wea hem raeteous and olketa faithful son bilong Korah talem semkaen toktok.—Psalm 10:1; 44:24.
b Bible no talem wanem nao datfala “nila long body” wea Paul mas deal witim. Maet datwan samting saed long body, olsem eye wea nogud. Or maet datfala toktok “nila long body” hem minim olketa false aposol and olketa narawan wea kwestinim ministry bilong Paul and wei wea hem wanfala aposol.—2 Corinthians 11:6, 13-15; Galatians 4:15; 6:11.
c Samfala savveman tingse hao disfala wei wea sparrow foldaon long graon maet no minim hem dae nomoa. Olketa sei languis wea olketa iusim for raetem diswan fastaem savve minim bird hem landing long graon for kaikai. Sapos olsem, datwan minim God luksavve and kea for olketa bird evriday, no long taem olketa dae nomoa.—Matthew 6:26.
d Bifor kam, pipol wakem olketa skin botol from skin bilong olketa sheep, goat, and buluka. Man savve putim milk, butter, cheese, or wata insaed olketa botol olsem. Olketa savve putim oil or wine insaed olketa skin wea moa strong.
Waswe, Iu Remember?
• Wanem kaen samting nao savve mekem man feel olsem God lusim hem?
• Wanem nao iumi lanem from olketa tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow and wei wea Jehovah kaontem finis evri hair long hed bilong iumi?
• Wei wea Jehovah putim wata from krae bilong iumi go insaed “skin botol” or “buk” bilong hem minim wanem?
• Hao nao iumi savve ‘fren gud witim Jehovah’?
[Piksa long page 22]
Why nao Jehovah no aotem datfala “nila long body” wea Paul hem kasem?
[Piksa long page 23]
Wanem nao iumi savve lanem from tokpiksa bilong Jesus abaotem olketa sparrow?
[Credit Line]
© J. Heidecker/VIREO
[Piksa long page 25]
Wei for readim Bible evritaem savve strongim long iumi hao God hem kea for iumi wanwan