Pipol Weitim Messiah for Kam
“Evriwan weitim Messiah for kam and olketa tingse maet John nao Messiah.” —LUKE 3:15, THE EMPHATIC DIAGLOTT.
1. Wanem gud nius nao angel talem long olketa man for lukaftarem sheepsheep?
HEM naetaem and samfala man stap aotsaed for lukaftarem sheepsheep. Seknomoa angel bilong Jehovah standap witim olketa and braet laet hem shaen kam long olketa! Olketa fraet tumas, bat olketa lisin long nius wea angel talem. Hem sei: “Iufala no fraet! Mi kam for talem gud nius wea bae mekem evriwan hapi tumas, bikos wanfala man wea bae sevem iufala hem born tuday. . . . Disfala man hem Christ, wea hem nao Lord.” Hem nao bae kamap Messiah. Angel talem hao olketa man hia bae faendem datfala baby long ples for putim kaikai bilong animal long wanfala taon wea klosap. Taem hem talem datwan, staka angel kam standap witim hem. Olketa mekhae long God olsem: “Praisem God wea stap long heven, and pipol long earth wea mekem God hapi bae garem peace.”—Luke 2:8-14.
2. Wanem nao “Messiah” minim, and hao nao pipol bae savve hu nao Messiah?
2 Olketa man hia savve “Messiah” or “Christ” hem minim man wea God chusim. (Ex. 29:5-7) Bat hao nao olketa savve lanem moa samting and helpem narawan for luksavve disfala baby nao Jehovah chusim for kamap Messiah? Firstaem olketa need for studyim olketa profesi abaotem Messiah, and then lukim sapos olketa profesi hia kamap tru long laef bilong hem.
Why Nao Pipol Weitim Messiah?
3, 4. Long wanem wei nao Daniel 9:24, 25 kamap tru?
3 Taem John Baptaesa start for preach, staka pipol tingse hem nao Messiah bikos long wanem hem talem and duim. (Readim Luke 3:15.) Bat wanfala profesi story abaotem “seventi week,” and datwan helpem pipol for savve taem wea Messiah bae kam. Profesi sei: “From taem wea komand hem go aot for buildim moa Jerusalem go kasem taem bilong Messiah datfala Leader, bae hem sevenfala week and sixti-tu week.” (Dan. 9:24, 25) Olketa savveman luksavve diswan hem no week wea garem sevenfala day bat each week hem sevenfala year. Olsem example, samfala Bible sei olsem long Daniel 9:24: “God markem seventi year taems seven.”
4 Pipol bilong Jehovah luksavve 69 week wea Daniel 9:25 storyim hem 69 taems 7-fala year wea datwan hem 483 year. Datwan hem start long 455 B.C.E. taem King Artaxerxes bilong Persia talem Nehemiah for buildim moa Jerusalem. (Neh. 2:1-8) So sapos iumi kaontem 483 year from 455 B.C.E. bae iumi kasem 29 C.E. Hem nao year wea Jesus baptaes. Long datfala taem Jehovah iusim holy spirit for markem Jesus for kamap Messiah.—Matt. 3:13-17.a
5. Olketa wanem profesi nao bae iumi storyim?
5 Bae iumi storyim olketa nara profesi abaotem Messiah, olsem olketa profesi abaotem taem hem born, taem hem pikinini, and ministry bilong hem. Diswan bae strongim faith bilong iumi long Bible and pruvim Jesus nao Messiah wea pipol weitim.
Olketa Profesi Abaotem Taem Hem Pikinini
6. Long wanem wei nao Genesis 49:10 kamap tru?
6 Messiah bae kam from tribe bilong Judah long Israel. Taem Jacob klosap dae, hem blessim olketa son bilong hem and sei long Judah: “Datfala iron stik and stik bilong komanda bae no lusim Judah go kasem taem Shiloh hem kam, and olketa pipol bae obeyim hem.” (Gen. 49:10) Staka Jew savveman bilivim profesi hia hem abaotem Messiah. Bat wanem nao Jacob minim? Hem story abaotem wanfala king bikos datfala iron stik and stik bilong komanda hem samting wea king nomoa holem for showimaot hem garem raet for rul and givim komand. So profesi hia showimaot king wea garem raet for rul mas kam from tribe bilong Judah. Firstfala king from tribe bilong Judah hem King David and lastfala king hem Zedekiah. Bat profesi storyim nara king wea bae kamap bihaen Zedekiah and hem bae king for olowe. Hem garem nem “Shiloh” wea minim “man wea garem raet.” God talem Zedekiah, Shiloh nao king wea garem raet for rul. (Ezek. 21:26, 27) Bifor Jesus born, angel Gabriel talem Mary: “Jehovah God bae mekem hem king olsem dadi bilong hem, David, and bae hem King ovarem pipol bilong Jacob for olowe, and Kingdom bilong hem bae no savve finis.” (Luke 1:32, 33) Shiloh nao hem Jesus Christ bikos Jesus kam from tribe bilong Judah and famili laen bilong David and hem nomoa man wea God chusim bihaen long Zedekiah for kamap king.—Matt. 1:1-3, 6; Luke 3:23, 31-34.
7. Long wanem wei nao profesi abaotem ples wea Messiah bae born kamap tru?
7 Messiah bae born long Bethlehem. Profet Micah sei: “And iu, Bethlehem Ephrathah, iu nao smol taon long plande thousand taon long Judah. Man wea bae rul long Israel bae kam from iu. Hem stap from taem bifor yet.” (Mic. 5:2) Messiah bae born long Bethlehem wanfala taon long Judah wea bifor hem Ephrathah. Joseph and Mary stap long Nazareth, bat taem Mary klosap for bornem Jesus, bigman long Rome talem evriwan for go bak long taon wea olketa born for registerim nem bilong olketa. So Joseph and Mary go bak long Bethlehem and Jesus born long there. (Matt. 2:1, 5, 6) Jesus born long ples wea profesi talem.
8, 9. Wanem nao profesi talem abaotem wei wea Messiah born, and wanem nao bae happen bihaen hem born?
8 Messiah bae born long wanfala gele wea no sleep witim eni man. (Readim Isaiah 7:14.) Profesi long Isaiah 7:14 sei wanfala gele wea no sleep witim eni man bae babule and bornem wanfala boy. God iusim holy spirit for mekem Matthew raetem hao toktok long Isaiah 7:14 kamap tru taem Jesus hem born. Matthew and Luke sei Mary no sleep witim eni man and paoa bilong holy spirit nao mekem hem for babule.—Matt. 1:18-25; Luke 1:26-35.
9 Bihaen Messiah born, olketa man bae killim dae olketa pikinini. Sem samting tu hem happen staka handred year bifor Messiah born. Pharaoh long Egypt talem olketa man for torowem olketa pikinini bilong olketa Hebrew long Nile River. (Ex. 1:22) Profesi long Jeremiah 31:15, 16 sei “Rachel hem krae for olketa pikinini bilong hem” bikos enemy tekem olketa. Pipol long Ramah wea stap north long Jerusalem herem Rachel krae. Matthew sei disfala profesi kamap tru taem King Herod sendem olketa man for killim dae evri baby boy long Bethlehem. (Readim Matthew 2:16-18.) Datwan hem sorre samting wea happen!
10. Long wanem wei nao Hosea 11:1 kamap tru?
10 Messiah bae kam bak from Egypt. (Hos. 11:1) Wanfala angel talem Joseph and Mary for tekem Jesus long Egypt mekem Herod no killim Jesus dae. Olketa stap long there go kasem taem Herod dae. Bihaen, Joseph tekem Jesus go bak long Israel. Samting wea Jehovah talem long Hosea kamap tru. Hem sei: “Mi kolem kam bak son bilong mi from Egypt.” (Matt. 2:13-15) Hard for Jesus kontrolem olketa samting wea happen taem hem born and taem hem pikinini.
Messiah Startim Ministry!
11. Hu nao redyim evri samting for Messiah?
11 Man for talem message bae redyim evri samting for Messiah. Malachi talem profesi hao “profet Elijah” bae duim diswan. Hem bae helpem pipol for acceptim Messiah taem hem kam. (Readim Malachi 4:5, 6.) Jesus sei John Baptaesa hem olsem Elijah. (Matt. 11:12-14) Mark sei ministry wea John duim mekem profesi wea Isaiah talem kamap tru. (Isa. 40:3; Mark 1:1-4) Jesus no talem John for redyim evri samting for hem bat God nao chusim John for duim waka olsem Elijah mekem pipol savve hu nao Messiah.
12. Wanem spesol waka nao God givim long Messiah?
12 God bae givim spesol waka long Messiah. Taem Jesus stap long sinagog long Nazareth, hem openem scroll bilong Isaiah and readim datfala toktok wea sei: “Jehovah givim mi spirit bilong hem bikos hem chusim mi for talemaot gud nius long pipol wea poor. Hem sendem mi for talem olketa slave bae olketa kamap free and for talem pipol wea blind bae olketa lukluk moa. Hem sendem mi for mekem pipol wea olketa narawan spoelem olketa for kamap free. Hem sendem mi tu for talem olketa abaotem taem wea olketa savve kasem blessing bilong Jehovah moa.” Jesus sei datfala profesi hem abaotem hem bikos hem nao Messiah. Dastawe Jesus fit for sei: “Tuday, disfala scripture wea mi readim long iufala hem kamap tru nao.”—Luke 4:16-21.
13. Wanem nao Isaiah sei abaotem ministry wea Jesus duim long Galilee?
13 Profesi storyim ministry wea Messiah duim long Galilee. Isaiah profesi abaotem “Zebulun” and “Naphtali” and “Galilee wea pipol from olketa nara kantri stap long hem.” Hem sei: “Pipol wea wakabaot long ples wea dark lukim laet wea braet tumas. Laet hem shaen kam long olketa wea sidaon long ples wea barava dark olsem wanfala shadow ovarem pipol.” (Isa. 9:1, 2) Jesus startim ministry long Capernaum, wanfala taon long Galilee. Hem preach tu long pipol wea stap long Zebulun and Naphtali. Hem helpem olketa for savve long tru samting wea shaen olsem braet laet. (Matt. 4:12-16) Long Galilee nao Jesus givim Sermon long Maunten, chusim olketa aposol, and duim firstfala mirakol. Long datfala ples tu, samting olsem 500 disaepol lukim hem bihaen hem laef bak. (Matt. 5:1–7:27; 28:16-20; Mark 3:13, 14; John 2:8-11; 1 Cor. 15:6) So profesi bilong Isaiah kamap tru taem Jesus preach long “area bilong Zebulun and Naphtali.” Jesus preachim gud nius long olketa nara ples long Israel tu.
Olketa Nara Profesi Abaotem Messiah
14. Long wanem wei nao Psalm 78:2 kamap tru?
14 Messiah bae talem olketa story and tokpiksa. Asaph sei: “Mi bae talem olketa tokpiksa.” (Ps. 78:2) Matthew storyim hao datfala profesi kamap tru. Jesus evritaem iusim olketa tokpiksa and example for teachim pipol. Matthew story abaotem taem wea Jesus talem tokpiksa abaotem wanfala seed bilong mustard tree and yeast for teachim pipol abaotem Kingdom bilong God. Matthew sei: “Sapos [Jesus] talem eni samting, hem mas iusim tokpiksa nao for talem datwan. Hem duim olsem mekem toktok bilong datfala profet hem kamap tru, wea sei: ‘Mi bae talem olketa tokpiksa. Mi bae talemaot olketa samting wea haed start kam long taem bifor yet.’” (Matt. 13:31-35) Olketa story and tokpiksa wea Jesus talem helpem staka pipol for minim tru samting abaotem Jehovah.
15. Long wanem wei nao Isaiah 53:4 kamap tru?
15 Messiah bae healim pipol. Isaiah sei: “Hem finisim olketa sik bilong iumi and aotem olketa samting wea mekem iumi safa.” (Isa. 53:4) Taem mami-in-law bilong Peter sik, Jesus healim hem. Bihaen datwan staka pipol kam long haos bilong Peter and Jesus healim olketa tu. Matthew sei samting wea Jesus duim mekem toktok bilong profet Isaiah kamap tru. Hem sei: “Hem finisim olketa sik bilong iumi and aotem olketa samting wea mekem iumi safa.” (Matt. 8:14-17) Bible story abaotem staka difren taem wea Jesus healim pipol.
16. Wanem nao aposol John raetem wea showimaot Isaiah 53:1 hem abaotem Jesus?
16 Nomata Jesus duim staka gud samting, plande pipol bae no bilivim hem Messiah. (Readim Isaiah 53:1.) Aposol John sei disfala profesi kamap tru. Hem sei: “Nomata olketa lukim [Jesus] duim staka mirakol, olketa nating biliv long hem nomoa. Diswan hem for mekem toktok wea profet Isaiah talem, hem kamap tru. Hem sei: ‘Jehovah, hu nao bilivim olketa samting wea mifala herem? And Jehovah showimaot paoa bilong hem long hu nao?’” (John 12:37, 38) Plande year bihaen, taem aposol Paul preachim gud nius staka pipol no bilivim Jesus hem Messiah.—Rom. 10:16, 17.
17. Long wanem wei nao Psalm 69:4 kamap tru?
17 Pipol bae heitim Messiah nating nomoa. (Ps. 69:4) Jesus sei: “Mi duim olketa mirakol wea no eni nara man duim. Sapos olketa no lukim olketa mirakol hia, bae olketa no guilty long sin wea olketa duim. Bat olketa lukim samting wea mi duim and olketa heitim mi and Dadi bilong mi. Bat diswan hem happen mekem samting wea Law bilong olketa talem hem kamap tru, wea sei, ‘Olketa heitim mi nating nomoa.’” (John 15:24, 25) “Law” hia hem minim evri Scripture wea stap long datfala taem. (John 10:34; 12:34) Samting wea olketa Gospel storyim showimaot staka pipol heitim Jesus, wea main wan nao olketa bigman bilong Jew religion. Jesus sei: “Pipol long world no heitim iufala, bat olketa heitim mi bikos mi talemaot hao samting wea olketa duim hem nogud tumas.”—John 7:7.
18. Wanem nao bae iumi lanem long next study?
18 Olketa disaepol long first century bilivim Jesus nao Messiah. Olketa savve Jesus nao mekem evri profesi abaotem Messiah kamap tru. (Matt. 16:16) Long disfala study, iumi lane abaotem olketa profesi wea kamap tru taem Jesus pikinini and taem hem duim ministry. Bae iumi storyim staka nara profesi abaotem Messiah long next study. Wei for ting raonem olketa profesi hia bae strongim wei wea iumi bilivim Jesus nao Messiah wea Jehovah chusim.
[Footnote]
a For savve moa abaotem profesi bilong Daniel, lukim buk Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim? page 198-199.
Wanem Nao Ansa Bilong Iu?
• Wanem nao samfala profesi abaotem taem wea Jesus born?
• Hu nao redyim evri samting for Messiah?
• Long wanem wei nao olketa profesi long Isaiah chapter 53 kamap tru?