Hu Nao Bae Resurrect?
“Iufala no sapraes long diswan, from hour bae kam wea evriwan wea dae finis wea God rememberim bae herem voice bilong hem and kamaot.”—JOHN 5:28, 29.
1. Wanem nao spesol toktok wea Moses herem taem datfala smol tree hem bone, and hu nao talem moa datfala toktok bihaen?
WANFALA barava sapraesing samting hem happen winim 3,500 year go finis. Moses hem lukaftarem sheep bilong dadi-in-law bilong hem Jethro. Klosap long Maunt Horeb, Moses lukim angel bilong Jehovah insaed fire long wanfala smol tree. Datfala story long Exodus hem sei: “Taem hem gohed for lukluk long datwan, hem lukim hao fire hia no finisim datfala tree bat hem gohed bone nomoa.” Then wanfala voice from datfala tree singaotem hem. Datfala voice hem sei: “Mi God bilong dadi bilong iu, God bilong Abraham, God bilong Isaac and God bilong Jacob.” (Exodus 3:1-6) Bihaen, long first century C.E., Jesus talem moa datfala toktok.
2, 3. (a) Wanem nao reward wea Abraham, Isaac, and Jacob bae kasem? (b) Wanem nao olketa kwestin wea kamap?
2 Jesus hem story witim samfala Sadducee wea no biliv long resurrection. Jesus hem sei: “Nomata Moses tu, hem storyim hao olketa wea dae finis bae resurrect long datfala story abaotem smol tree, taem hem kolem Jehovah ‘God bilong Abraham and God bilong Isaac and God bilong Jacob.’ Hem wanfala God, no bilong olketa wea dae, bat bilong olketa wea laef, bikos long tingting bilong hem, evriwan hia laef.” (Luke 20:27, 37, 38) Taem Jesus talem diswan, hem strongim hao long tingting bilong God, Abraham, Isaac, and Jacob, wea dae longtaem finis, olketa stap yet long memory bilong God. Olsem Job, olketa weitim end bilong ‘olketa day wea olketa mas stap’ long dae. (Job 14:14) Long niu world bilong God, olketa bae resurrect.
3 Bat waswe long staka billion pipol wea dae insaed full history bilong olketa man? Waswe, bae olketa tu resurrect? Bifor iumi kasem ansa for datfala kwestin, bae iumi lukluk long wanem Word bilong God sei hem happen long pipol taem olketa dae.
Wea Nao Olketa wea Dae Finis?
4. (a) Taem pipol dae, olketa go long wea? (b) Wanem nao Sheol?
4 Bible talem hao olketa wea dae finis “nating savve long eni samting.” Taem man dae, hem no kasem panis long hellfire or weit long Limbo, bat hem go bak long graon nomoa. Dastawe Word bilong God talem disfala advaes for olketa wea laef: “Evri samting wea hand bilong iu savve duim, duim witim strong bilong iu, from nomoa eni waka or plan or savve or wisdom stap long Sheol, wea hem nao ples wea iu bae go long hem.” (Ecclesiastes 9:5, 10; Genesis 3:19) Staka pipol no savve long disfala word “Sheol.” Hem wanfala Hebrew word bat olketa savveman no sure wea hem kam from. Plande religion teachim pipol hao olketa wea dae finis laef yet, bat olsem Word bilong God showimaot, olketa wea stap long Sheol olketa dae finis and nating savve long eni samting. Sheol hem grev bilong olketa man.
5, 6. Taem hem dae, Jacob go long wea, and hu moa stap long there?
5 Fasfala taem wea datfala word “Sheol” hem kamap insaed long Bible, hem long Genesis 37:35. Long taem wea luk olsem son wea Jacob lovem tumas, Joseph, hem dae, Jacob no laek kasem comfort bat hem sei: “Bae mi krae go kasem son bilong mi long Sheol!” From hem tingse son bilong hem dae finis, Jacob hem laek dae and go long Sheol. Bihaen, naenfala nara son bilong Jacob laek for tekem lasbon son, Benjamin, go long Egypt taem bigfala hangre kamap. Bat Jacob stopem and sei: “Son bilong mi bae no go witim iufala, from brata bilong hem dae finis and hem nomoa stap. Sapos hem kasem accident and hem dae taem hem gogo witim iufala, bae iufala mekem mi sorre fogud and mekem gray hair bilong mi go long Sheol.” (Genesis 42:36, 38) Tufala scripture hia joinim dae witim Sheol, no witim laef bihaen long dae.
6 Story long Genesis talem hao Joseph hem kamap man for lukaftarem kaikai long Egypt. Diswan mekem Jacob fit for go long there and hapi tumas for meetim Joseph moa. Bihaen datwan, Jacob stap long datfala land go kasem taem hem olo and hem dae taem hem 147 year. Followim samting wea hem askem taem hem redi for dae, olketa son bilong hem tekem body bilong hem and berem long cave bilong Machpelah long land bilong Canaan. (Genesis 47:28; 49:29-31; 50:12, 13) So, olketa berem Jacob witim dadi bilong hem Isaac, and grandadi bilong hem Abraham.
‘Berem Olketa Witim Olketa Laen Dadi’
7, 8. (a) Wea nao Abraham go taem hem dae? Explainim diswan. (b) Hao nao iumi savve samfala narawan go long Sheol taem olketa dae?
7 Bifor datwan, taem Jehovah strongim promis wea hem talem long Abraham and promisim hem hao seed bilong hem bae kamap staka, hem talem tu wanem bae happen long Abraham. Jehovah hem sei: “Long saed bilong iu, bae iu go long olketa laen dadi bilong iu long peace; bae olketa berem iu bihaen iu laef for staka year.” (Genesis 15:15) Datwan nao barava samting wea happen. Genesis 25:8 hem sei: “Then wind bilong Abraham aot and hem dae bihaen hem laef for staka year and hem olo and satisfae, and olketa berem hem witim pipol bilong hem.” Hu nao olketa pipol hia? Genesis 11:10-26 listim olketa laen dadi bilong hem go bak kasem son bilong Noah, Shem. So taem Abraham hem dae, olketa berem hem witim olketa hia wea sleep long Sheol.
8 Datfala toktok “berem hem witim pipol bilong hem,” hem kamap plande taem long olketa Hebrew Scripture. Dastawe, hem fitim for iumi sei son bilong Abraham, Ishmael, and brata bilong Moses, Aaron, tufala evriwan go long Sheol taem olketa dae, and long there nao olketa stap go kasem taem olketa bae resurrect. (Genesis 25:17; Numbers 20:23-29) Moses tu go long Sheol, nomata no eniwan savve wea nao grev bilong hem. (Numbers 27:13; Deuteronomy 34:5, 6) Olsem tu, Joshua, wea changem Moses olsem leader bilong Israel, and wanfala full genereson, olketa tu go long Sheol taem olketa dae.—Judges 2:8-10.
9. (a) Hao nao Bible showimaot datfala Hebrew word “Sheol” and datfala Greek word “Hades” storyim sem samting? (b) Olketa wea stap long Sheol, or Hades, weitim wanem samting?
9 Plande handred year bihaen, David kamap king bilong 12-fala tribe bilong Israel. Taem hem dae, hem “leidaon witim olketa laen dadi bilong hem.” (1 Kings 2:10) Waswe, hem tu go long Sheol? Interesting samting, long day bilong Pentecost 33 C.E., aposol Peter storyim dae bilong David and hem talem toktok bilong Psalm 16:10 wea sei: “Iu bae no leavim soul bilong mi long Sheol.” Bihaen hem storyim hao David stap yet long grev, Peter iusim datfala scripture for storyim Jesus, and hem talem hao David “lukim fastaem and hem story abaotem resurrection bilong Christ, hao hem no stap olowe long Hades, and tu, body bilong hem no rotten. Disfala Jesus, God nao resurrectim, and iumi evriwan lukim.” (Acts 2:29-32) Long hia Peter iusim datfala word “Hades,” wea hem nao Greek word for datfala Hebrew word “Sheol.” So, olketa wea Bible sei olketa stap long Hades semsem olsem olketa wea stap long Sheol. Olketa sleep and weitim resurrection.
Waswe, Eniwan wea No Raeteous Stap Long Sheol?
10, 11. Why nao iumi savve sei samfala wea no raeteous go long Sheol, or Hades, taem olketa dae?
10 Bihaen Moses leadim nation bilong Israel aot from Egypt, samfala kamap bighed long wilderness. Moses talem olketa for separatem olketa seleva from Korah, Dathan, and Abiram wea leadim disfala sekson. Olketa bae dae, bat no from sik or olo. Moses hem sei olsem: “Sapos pipol hia dae thru long dae wea bae kasem evri man, and olketa kasem panis wea evri man bae kasem, then hem no Jehovah nao wea sendem mi. Bat sapos hem samting wea Jehovah creatim, and graon mas openem mouth bilong hem and swallowim olketa and evri samting bilong olketa and olketa laef yet taem olketa go long Sheol, then iufala bae barava savve hao olketa man hia no showimaot respect long Jehovah.” (Numbers 16:29, 30) So nomata earth hem open and swallowim olketa or fire killim olketa dae, wea hem nao samting wea kasem Korah and 250 Levite wea saedem hem, evriwan hia wea bighed, olketa go long Sheol, or Hades.—Numbers 26:10.
11 Shimei cursim King David, and Solomon wea changem David panisim hem. David givim disfala komand: “No letem hem missim panis, from iu wanfala wise man and iu savve finis long wanem iu shud duim long hem, and iu mas mekem gray hair bilong hem go daon long Sheol witim blood.” Solomon markem Benaiah for killim dae Shimei. (1 Kings 2:8, 9, 44-46) Narawan wea Benaiah killim dae hem Joab, wea bifor hem chief bilong army bilong Israel. Gray hair bilong hem no “go daon long Sheol long peace.” (1 Kings 2:5, 6, 28-34) Tufala example hia pruvim hao song wea God muvim David for raetem hem tru, wea sei: “Olketa wicked pipol bae go long Sheol, evri nation wea nating tingim God.”—Psalm 9:17.
12. Hu nao Ahithophel, and wea nao hem go taem hem dae?
12 Ahithophel hem man wea David trustim hem for givim hem advaes. David ting long advaes bilong hem olsem samting wea kam from Jehovah. (2 Samuel 16:23) Sorre nao, disfala servant wea hem trustim hem nating loyal and hem joinim sekson bilong son bilong David, Absalom, wea go againstim David. Luk olsem David storyim diswan taem hem raet: “Hem no wanfala enemy wea againstim mi; from sapos hem olsem, mi savve deal witim datwan. Hem no man wea barava heitim mi wea againstim mi; from sapos hem olsem, mi savve haed from hem.” David gohed for sei: “Olketa mas distroe! Bae olketa laef yet taem olketa go daon long Sheol; from shortfala taem wea olketa stap long earth, olketa barava wicked.” (Psalm 55:12-15) Taem Ahithophel and olketa wea saed witim hem olketa dae, olketa go long Sheol.
Hu Nao Long Gehenna?
13. Why nao Jesus kolem Judas “son bilong wei for finis evribit”?
13 Markem samting wea kasem David witim samting wea kasem Bigfala David, Jesus. Wanfala long 12-fala aposol bilong Christ, Judas Iscariot, hem olsem Ahithophel wea no loyal. Wei wea Judas no loyal hem barava moa serious winim samting wea Ahithophel duim. Judas duim samting againstim only son wea God seleva nao wakem. Taem hem finisim ministry bilong hem long earth, Son bilong God prea olsem abaotem olketa follower bilong hem: “Taem mi stap witim olketa, mi lukaftarem olketa for saed bilong nem bilong iuseleva wea iu givim long mi; and mi keepim olketa, and no eniwan long olketa finis bat only datfala son bilong wei for finis evribit, for mekem scripture hem fulfill.” (John 17:12) Taem Jesus kolem Judas “son bilong wei for finis evribit,” hem showimaot hao taem Judas hem dae, bae no eni hope for hem resurrect. Hem no stap long memory bilong God. Hem no go long Sheol, bat hem go long Gehenna. Wanem nao Gehenna?
14. Wanem nao Gehenna hem piksarem?
14 Jesus judgem olketa bigman bilong religion long taem bilong hem from olketa mekem evri disaepol bilong olketa “fit for go long Gehenna.” (Matthew 23:15) Long datfala taem, pipol savve long Valley bilong Hinnom, wanfala area wea olketa iusim for torowem rabis and body bilong olketa criminal wea olketa killim dae wea olketa no laek berem. Bifor, Jesus storyim Gehenna long Sermon Long Maunten. (Matthew 5:29, 30) Tokpiksa mining bilong datwan hem klia long olketa wea lisin long hem. Gehenna hem piksarem wei for distroe evribit and no eni hope for resurrection bihaen. Witim Judas Iscariot wea stap long taem bilong Jesus, waswe, samfala narawan tu go long Gehenna and no long Sheol, or long Hades, taem olketa dae?
15, 16. Hu nao samfala wea go long Gehenna taem olketa dae, and why nao olketa go long there?
15 Taem God creatim fasfala man and woman, Adam and Eve, tufala perfect. Tufala min for duim sin. Tufala savve chusim sapos olketa laekem laef olowe or dae. Olketa no obeyim God and olketa saed witim Satan. Taem tufala dae, no eni wei for tufala kasem gud samting from ransom sakrifaes bilong Christ. Tufala go long Gehenna.
16 Fasbon son bilong Adam, Cain, killim dae brata bilong hem Abel and bihaen hem ranawe and no stap wan ples. Aposol John sei Cain hem “kam from datfala wicked wan.” (1 John 3:12) Hem fitim for iumi sei hem tu go long Gehenna taem hem dae, olsem dadi and mami bilong hem. (Matthew 23:33, 35) Diswan hem barava difren from samting wea happen long Abel wea hem raeteous! Paul hem sei: “Thru long faith Abel offerim long God wanfala sakrifaes wea moabeta winim Cain, wea thru long disfala faith hem kasem witness hao hem raeteous and God givim witness abaotem olketa sakrifaes bilong hem; and thru long datwan, nomata hem dae, hem toktok yet.” (Hebrews 11:4) Tru nao, distaem Abel hem stap long Sheol and weitim resurrection.
“Fasfala” Resurrection wea hem “Moabeta”
17. (a) Long disfala “taem bilong end,” hu nao go long Sheol? (b) Wanem nao hope for olketa long Sheol and wanem nao bae happen long olketa long Gehenna?
17 Plande wea readim disfala information bae laek savve abaotem olketa wea dae long disfala “taem bilong end.” (Daniel 8:19) Mek-six chapter bilong Revelation storyim fofala man wea raedem olketa horse long datfala taem. Hem interesting samting hao lastfala horse hia garem nem Dae, and Hades kam bihaenem hem. Diswan minim plande pipol wea dae from samting wea first thrifala man hia wea raedem olketa horse duim, bae go long Hades, and bae stap long there go kasem taem olketa resurrect long niu world bilong God. (Revelation 6:8) So wanem nao hope for olketa long Sheol (Hades) and wanem nao bae happen long olketa long Gehenna? Olketa long Sheol bae resurrect, and olketa long Gehenna bae finis for olowe.
18. Olketa wea kasem “fasfala resurrection” bae duim wanem?
18 Aposol John hem raet olsem: “Hapi and holy nao olketa wea insaed long fasfala resurrection; wea mek-tu dae hem no garem eni paoa ovarem olketa, bat olketa bae kamap olketa priest bilong God and bilong Christ, and bae rul olsem olketa king witim hem for datfala thousand year.” Olketa wea bae rul witim Christ kasem datfala “fasfala resurrection,” bat wanem nao hope for evri nara man?—Revelation 20:6.
19. Hao nao samfala kasem “resurrection wea moabeta”?
19 Start long taem bilong tufala servant bilong God, Elijah and Elisha, disfala mirakol bilong resurrection mekem pipol laef bak. Paul storyim hao, “thru long resurrection olketa woman kasem bak olketa relative bilong olketa wea dae; bat olketa nara man kasem persecution from olketa no willing for brekem faith bilong olketa for kamap free, mekem olketa savve kasem wanfala resurrection wea moabeta.” Tru nao, olketa hia wea faithful luk forward long resurrection wea bae no mekem olketa laef for lelebet taem and then dae moa, bat olketa luk forward long resurrection for laef olowe! Datwan nao bae wanfala “resurrection wea moabeta.”—Hebrews 11:35.
20. Nextfala article bae storyim wanem samting?
20 Sapos iumi faithful and iumi dae bifor Jehovah hem finisim disfala wicked world, iumi garem hope for “wanfala resurrection wea moabeta,” from bae iumi resurrect witim chance for laef olowe. Jesus hem promis olsem: “No sapraes long diswan, from hour bae kam wea evriwan wea dae finis wea God rememberim bae herem voice bilong hem and kamaot.” (John 5:28, 29) Nextfala article bilong iumi bae storyim samfala reason moa for resurrection. Hem bae showim iumi hao resurrection hope hem strongim iumi for gohed faithful, and helpem iumi for mekem grow fasin for sakrifaesim seleva.
Waswe, Iu Remember?
• Why nao Bible sei Jehovah hem God “bilong olketa wea laef”?
• Olketa wea stap long Sheol olketa waswe?
• Wanem nao bae happen long olketa long Gehenna?
• Hao nao bae samfala kasem “wanfala resurrection wea moabeta”?
[Piksa long page 15]
Olsem Abraham, olketa wea go long Sheol bae resurrect
[Piksa long page 16]
Why nao Adam and Eve, Cain, and Judas Iscariot go long Gehenna?