Akapeea a Kerititome te Riro Anga Mai ei Tuanga no Teianei Ao
KARE i roa, kua topa te Patireia Roma, koia oki mei reira mai i akamata ei te akonoanga Kerititiano mua. E manganui te au tata tuatua enua te karanga ra e kua riro katoa te topa anga ei tuatau no te autu anga openga no te akonoanga Kerititiano ki rungao i te peu peikani. Te tuatuaanga i tetai manako ke, kua tata te epitekopo Angirika ko E. W. Barnes e: “I te tere anga taito e topa ra ki raro, kua motu rai te akonoanga Kerititiano ei akarongo ngateitei no runga ia Iesu te Karaiti: kua riro mai te reira ei akonoanga tei tau ei akaketaketa anga au tangata no tetai ao tei akatakakeia.”—The Rise of Christianity.
I mua ake i te reira topa anga, i te rua, te toru e te a anere mataiti T.N., kua papa te tuatua enua e i te au tu e manganui ko te aronga tei karanga ra e ka aru ratou ia Iesu kua akono ia ratou uaorai kia takake mei te ao Roma. Inara te akaari katoa maira te reira i te tupuanga o te akaruke anga akarongo i roto i te apiianga, te tu, e te akaaerenga, mei ta Iesu e tana au apotetoro i totou ra. (Mataio 13:36-43; Angaanga 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3-12; 2 Timoteo 2:16-18; 2 Petero 2:1-3, 10-22) I te openga kua raveia te au tuku ua anga ma te ao Roma Ereni, e ko etai tei karanga e e Kerititiano ratou kua rave i te au peu peikani a to teianei ao (mei tana au tamataora anga e tana akamori anga i tetai atua metua vaine e tetai atua toru tai), ko tana apii anga (mei te irinaki anga i tetai meta mate kore), e tana akaaerenga akatere (tei kitea i roto i te mama anga mai o tetai pupu orometua). Na teia akara anga pikikaa o te akonoanga Kerititiano tei akakeu i te manganui o te au tangata peikani e e riro akera ei taokotai anga tei tauta te au emepera Roma i te takore atu inara i muri mai kua ariki i te reira e kua tauta i te taangaanga ei meitaki rai no ratou uaorai.
Autuia e to Teianei Ao
Kua akaari te tata tuatua enua akonoanga ko Augustus Neander i te ka tupu tei o maira ki roto i teia pirianga ou i rotopu i te “Akonoanga Kerititiano” e teianei ao. Me akaatinga te au Kerititiano i to ratou tu takake mei teianei ao, i tata ei aia, “e tu oripu ua te ka tupu i roto i te akonoanga ma teianei ao . . . e ka akaruke te akonoanga i tona tu ma, e koi riro ei e te autu ra, kua autuia mai aia uaorai.”—General History of the Christian Religion and Church, Voriumu 2, kapi 161.
Ko teia tei tupu. I te akamata anga o te a anere mataiti, kua tauta te emepera Roma ko Constantine i te taangaanga i te akonoanga “Kerititiano” i tona tuatau ei akaketaketa i tona patireia te topa atura. No reira aia i orongaʼi i te tu rangatira akonoanga ki te au Kerititiano tei akatutu ra e kua tuku atu i etai o te au akameitaki anga o te orometua anga peikani ki to ratou pupu orometua. Kua akakite The New Encyclopædia Britannica e: “Kua apai mai a Constantine i te akonoanga mei tona akaatea anga mai mei teianei ao kia ariki i te apainga na te au tangata e kua tauturu i te totaiete peikani kia re no te akonoanga.”
Akonoanga Tutara Enua
I muri ake ia Constantine, kua tauta te Emepera ko Julian (361-363 T.N.) i te patoi i te akonoanga Kerititiano e te akaoki mai i te akonoanga peikani. Inara kua autu kore aia, e no etai 20 mataiti i muri mai, kua arai te Emepera Theodosius I i te akonoanga peikani e kua tuku i te “Akonoanga Kerititiano” Toru Tai ei akonoanga Tutara Enua o te Patireia Roma. Ma te tuku anga kikite, kua tata te tata tuatua Varani ko Henri Marrou e: “I te openga o te tutara anga a Theodosius, te akonoanga Kerititiano, me kore tei tano ake ia, kua riro mai te Akonoanga Katorika otototi ei akonoanga tikai no teianei ao Roma katoa.” Kua komono te Akonoanga Katorika otototi i te Akonoanga Kerititiano tika e kua riro mai ei tetai “[tuanga, NW] no teianei ao.” E tuke maata tikai te akonoanga Tutara Enua mei te akonoanga a te au pipi mua a Iesu, koia tana i karanga e: “Kare kotou [ei tuanga, NW] i to teianei ao.”—Ioane 15:19.
Kua tata te tata tuatua enua Varani e te kimi kite ko Louis Rougier e: “I te reira e totoa ra, kua na roto te akonoanga Kerititiano i te au taui anga tuke ma te kitea koreia. . . . Te akonoanga mua o te aronga putaua, tei noo ra ma te au tauturu, kua riro mai ia ei akonoanga autu ua tei piri ra ki te au mana akaaere i te rauka kore anga i te reira i te taomi ia ratou.”
I te akamata anga o te rima anere mataiti T.N., kua tata te “Tainiti” Katorika Roma ko Augustine i tana angaanga maata The City of God. I roto i reira kua akatutu aia i nga oire e rua, “i to te Atua e to teianei ao.” Na teia angaanga ainei i akamaata atu i te takake anga i rotopu i te au Katorika e teianei ao? Kare. Kua akakite te Poropeta ko Latourette e: “Ma te atea ua kua kite a Augustine [e] ko te nga oire e rua, to te enua e to te rangi ra, ka kapiti ua te reira.” Kua apii a Augustine e “kua akamata takere te Patireia o te Atua i teianei ao ma te akatumu anga o te akonoanga [Katorika].” (The New Encyclopædia Britannica, Macropædia, Voriumu 4, kapi 506) No reira, noatu eaa ta Augustine akakoroanga mua, kua tuatua tana au manako tuatua no runga i te Akonoanga Katorika te akao oonu maata anga ki roto i te au angaanga poritiki o teianei ao.
Tetai Patireia Takakeia
I te 395 T.N., i te mate anga a Theodosius I, kua takake tikaiia te Patireia Roma ei rua. Kua tuku te Patireia Itinga me kore Byzantium, i tona kapitara ki Constantinople (Byzantium i mua ana; ko Istanbul i teianei), e te Patireia Opunga, ma tona kapitara (i muri ake i te 402 T.N.) ki Ravenna, i Itale. Tei tupu, kua takakeia a Kerititome i te pae o te poritiki e pera katoa te pae o te akonoanga. No runga i te au piri anga i rotopu i te Akonoanga e te Tutara Enua, kua aru te akonoanga i roto i te Patireia Itinga i te manako tuatua o Eusebius o Kaisarea (te aiteite o Constantine Maata). Te kopaeanga i te kaveinga Kerititiano o te noo takake anga mei teianei ao, kua tuatua a Eusebius e me riro mai te emepera e te patireia ei Kerititiano, ka riro mai te Akonoanga e te Tutara Enua ei totaiete Kerititiano okotai, ma te emepera te tuanga ei komono no te Atua i te enua nei. I te akara anga, teia pirianga i rotopu i te Akonoanga e te Tutara Enua kua aruia ana teia i te au anere mataiti i aereia mai e te au akonoanga Otototi Itinga. I roto i tana puka The Orthodox Church, kua akaari tetai epitekopo Otototi koia a Timothy Ware, i tei tupu: “Kua riro ana te rave anga enua ei mea kino ki te akonoanga Otototi no te tai ngauru anere mataiti i topa.”
I te Opunga kua akaateaia te emepera Roma openga i te 476 T.N. na te tomoanga i te au kopu ma te akamata anga Tiamani. Kua akairo teia i te openga o te Patireia Roma Opunga. I te rave anga poritiki tei tupu ra, kua akakite The New Encyclopædia Britannica e: “Kua akatupuia tetai mana akaaere ou: te Akonoanga Roma, te akonoanga a te epitekopo o Roma. Kua irinaki teia akonoanga iaia uaorai ei tutara te ka aru mai no te Patireia Roma te ngaro atura.” Te tuatua ra teia enetaikoropitia e: “Te au pope Roma . . . kua akatoro atu i te tuatua noa nei o te kavamani o te akonoanga tei maata atu i te au kotinga o te akonoanga tutara enua e kua akatupu i te manako tuatua tutu ua o te nga koke e rua, te akakiteanga e kua oronga a Karaiti kare anake ua te mana akaaere pae vaerua ki te akonoanga mari katoa ra te mana akaaere noa nei ki rungao i te au patireia o teianei ao.”
Te Au Akonoanga Porotetani Pa Enua
I te au Tuatau Rotopu, kua tamou ua atu rai te au akonoanga Otototi e te Roma Katorika i te o pakari atu ki roto i te angaanga poritiki, te au ravenga kikite o teianei ao, e te au tamaki. I rave ana ainei te Taui Anga Porotetani o te 16 anere mataiti i tetai oki anga ki te akonoanga Kerititiano tika, te akatakake anga mei teianei ao?
Kare. Ka tatau tatou ki roto i The New Encyclopædia Britannica: “Te Aronga Taui Anga Porotetani o te au peu Ruterana, te Calvin, e te Angirika . . . kua noo tamou ma te piri atu ki te au manako o Augustine, koia oki kua piri vaitata atu ki te reira apiianga akonoanga. . . . Ko te au peu Porotetani puapinga e toru ra o Europa i te 16 anere mataiti ra . . . kua kitea te turu anga mei te au mana akaaere noa nei i Saxony [Tiamani rotopu], Tuiterani, e Engarani e kua noo ua i taua turanga te aro anga atu i te enua mei te akonoanga taito rai.”
I te mea e ka oki ki te akonoanga Kerititiano tika tikai, kua apai mai te Taui Anga i tetai au akonoanga pa enua me kore au ngai tei kimi ra kia rauka te mareka anga ma te au kavamani poritiki e kua turu maroiroi ia ratou i roto i ta ratou au tamaki. Ko te tika, na te au akonoanga Katorika e te Porotetani i akamaroiroi atu i te au tamaki. I roto i tana puka An Historian’s Approach to Religion, kua tata a Arnold Toynbee no runga i teia au tamaki mei teia: “Kua akakite te reira no runga i te au Katorika e te au Porotetani i Varani, te Neterani, Tiamani, e Airerani, e te au akapupu anga aiteite o te au Porotetani i Engarani e Tikotirani, i roto i te rave anga kikino o te tautaanga i te takinokino i tetai e tetai na te maro anga o te au apinga tamaki.” Te akaari maira i teia tuatau te au taumaro anga te akatakake ra ia Airerani e Ukotaravia taito e te o oonu atura te Katorika Roma, te Otototi, e te au akonoanga Porotetani ki roto i te au angaanga o teianei ao.
Ko te aite anga ainei teia e ko te akonoanga Kerititiano tika tikai, tei takake ra mei teianei ao, kare e vai akaou ana i te enua nei? Na te atikara te ka aru mai e pau i te reira uianga.
[Pia/Tutu i te kapi 10, 11]
AKAPEEA TE “AKONOANGA KERITITIANO” TE RIRO ANGA MAI EI AKONOANGA TUTARA ENUA
KARE rava te akonoanga Kerititiano i akakoroia ana ei tuanga no teianei ao. (Mataio 24:3, 9; Ioane 17:16) Inara, te akakite maira te au puka tuatua enua kia tatou e i roto i te a anere mataiti mua T.N., kua riro mai te “Akonoanga Kerititiano” ei akonoanga Tutara Enua tikai no te Patireia Roma. Akapeea teia i te tupu anga?
Mei ia Nero (54-68 T.N.) e aere ua atu ki te toru anere mataiti T.N., kua takinokino maroiroi katoatoa te au emepera Roma i te au Kerititiano e kua akatika kia takinokinoia ratou. Ko Gallienus (253-268 T.N.) te emepera Roma mua no te tuku i tetai akakite anga kia akakoromaki ia ratou. Noatu rai i te reira taime, e akonoanga arairaiia te akonoanga Kerititiano i te au ngai o te patireia. I muri ake ia Gallienus, kua tupu ua atu te takinokino anga, e i raro ake ia Diocletian (284-305 T.N.) e te aronga te ka aru mai iaia, kua tupu maata atu rai te reira.
Kua tae mai te take taui anga i te akamata anga o te a anere mataiti ma te taui anga tutu ua o Emepera Constantine I ki te akonoanga Kerititiano. No runga i teia “taui anga,” kua akakite te angaanga Varani Théo—Nouvelle encyclopédie catholique (Enetaikoropitia Katorika Ou—Tutaraatua) e: “Kua tuatua a Constantine e e emepera Kerititiano aia. Ko te tika anga tikai, kua papetitoia aia ki runga anake i tona roi mate.” Pera katoa, i te 313 T.N., kua tuku a Constantine e tona emepera tauturu, ko Licinius, i tetai tuku anga tika tei oronga ra i te tu rangatira i te pae o te akonoanga ki te au Kerititiano e pera katoa te au tangata peikani. Te akakite ra te New Catholic Encyclopedia e: “Ta Constantine akatoro anga i te akamori anga tu rangatira ki te au Kerititiano, tei akairo ra e kua kitea tikaiia te akonoanga Kerititiano ei religio licita [akonoanga tikaia] e pera katoa te akonoanga peikani, e rave anga orureau anga te reira.”
Inara, kua akakite The New Encyclopædia Britannica e: “Kare aia [a Constantine] i maani ana i te akonoanga Kerititiano ei akonoanga no te patireia.” Kua tata te tata tuatua enua Varani ko Jean-Rémy Palanque, e mema no te Taokotai Anga o Varani, e: “Te Enua Roma . . . kua vai tamou ua, noatu e e peikani tikai. E ko Constantine, i te aru anga i te akonoanga a Karaiti, kare i akaope ana i te reira turanga.” I roto i te angaanga The Legacy of Rome, kua akakite te Poropeta ko Ernest Barker e: “[Ta Constatine autu anga] kare i akatupu i te akatumu anga viviki o te akonoanga Kerititiano ei akonoanga Tutara Enua. Kua merengo ua a Constantine kia kite i te akonoanga Kerititiano ei tetai o te au akamori anga na te au tangata o te patireia. No te au itu ngauru mataiti i muri mai kua rave tikaiia te au peu peikani taito i Roma.”
No reira i teia taime e akonoanga akamanaia te “akonoanga Kerititiano” i roto i te Patireia Roma. I naea tikai te reira i riro mai ei ei akonoanga Tutara Enua tikai? Ka tatau tatou i roto i te New Catholic Encyclopedia e: “[Ta Constantine] tuku anga tuatua kua rave uaia atu te reira e tona aronga tutara i muri ake iaia kare ra ia Julian [361-363 T.N.], koia oki kua akaope takiriia tana takinokino anga i te akonoanga Kerititiano i tona mate anga. I te openga, i te kota openga o te a anere mataiti, kua maani a Theodosius Maata [379-395 T.N.] i te akonoanga Kerititiano ei akonoanga tikai no te Patireia e kua arai i ta te au tangata akamori anga peikani.”
Te akapapuanga i teia e te akaarianga e eaa teia akonoanga Tutara Enua ou, kua tata te tangata apiipii Puka Tapu e te tata tuatua enua ko F. J. Foakes Jackson e: “I raro ake ia Constantine kua kapitiia te akonoanga Kerititiano e te patireia Roma. I raro ake ia Theodosius kua taokotaiia raua. . . . Mei teianei e aere ua atu kua akonoia te taoonga o te Katorika no te aronga tei akaperepere ra i te Metua, te Tamaiti e te Vaerua Tapu ma te aiteite te tu ngateitei. Kua akatereia te tuku anga akonoanga katoa a teia emepera na teia tu, e kua riro mai te Akarongo Katorika ei okotai akonoanga manaia na te au tangata Roma.”
Kua tata a Jean-Rémy Palanque e: “Ko Theodosius, iaia e tamaki ra i te akonoanga peikani, kua akatika katoa i te Akonoanga [Katorika] otototi; kua akaue tana tuku anga tika o te 380 T.N. i tona au tangata katoatoa kia akatutu i te akarongo o te Pope Damasus e te epitekopo [Toru Tai] o Alexandria e kua akangere ra i te aronga patoi i te akamori anga tu rangatira. Kua akaapa akaou te Konitara maata o Constantinople (381) i te au tarevake, e kua akapapu te emepera e kare tetai epitekopo e turu i te reira. Kua riro takere mai ana tikai te akonoanga Kerititiano [Toru Tai] Nicaea ei akonoanga Tutara Enua . . . Kua taokotai piri tikai te Akonoanga ki te Tutara Enua e kua reka i tana turu anga anake ua.”
No reira, kare ko te akonoanga Kerititiano ma ra i te tuatau o te au apotetoro tei riro mai ei akonoanga Tutara Enua no te Patireia Roma. Ko te Akonoanga Katorika Toru Tai o te a anere mataiti, tei raveia ma te maroia e te Emepera ko Theodosius I e tei raveia e te Akonoanga Katorika Roma, i te reira taime e pera rai i teianei, kua riro mai tikai ei tuanga no teianei ao.
[Akameitakianga]
Emepera Theodosius I: Real Academia de la Historia, Madrid (Foto Oronoz)
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 8]
Scala/Art Resource, N.Y.