Eaa te Aiteanga o te Keritimeti kia Koe?
Akapeea koe me pau? Te Keritimeti (1) e taime ma toou pamiri; (2) e taime no te au pati; (3) e taime no te akonoanga; (4) e taime taitaia; (5) e taime manakonako anga; (6) e taime okooko anga turituri.
NOATU e e akara anga poitirere ia, te tangata e tere atu ki te 1,000 tei tareia i Peritane, e 6 patene ua tei manako i te Keritimeti ei atianga akonoanga maata tikai. Ma te tuke, e 48 patene tei manako maata atu i te Keritimeti ei taime ma to ratou pamiri. E tika tikai, e manganui tei tamou marie e e taime takakeia no te tamariki. I tetai turanga, kua pau mai tetai tamaine e 11 mataiti, i te uiia anga e eaa tana mea reka roa atu no te Keritimeti: “Te rekareka, te manako mataora, [e te] orongaanga i te au apinga.” Kua akatika The Making of the Modern Christmas e “kare e ekoko anga e ko te manako ririnui roa atu no te . . . ‘peu’ Keritimeti tei runga ia i te kainga, te pamiri e te tamariki tikai.”
Inara ia Kerititome itinga tikai kua riro te Keritimeti ko tetai rave anga pamiri, me akaputuputu mai te kopu tangata i te oronga i te au apinga aroa. I te au enua te ngai e mou piriia ra e te Akonoanga Otototi Itinga, te tuku ketaketa maata ra te tangata ki runga ia Ita; noatu rai, e e tuatau orote ua te taime Keritimeti.
Tetai “Rave Anga Angaanga Okooko”
Te Keritimeti “tei raro i tetai raveanga tuke . . . te tuanga okooko anga,” akakite mai ei The New Encyclopædia Britannica. Penei kare atu e ngai e tika tikai ei teia tera ua i Tiapani.
“Kua akaruke te au Tiapani i te akavare anga o te akonoanga e kua uri i te Keritimeti ki roto i tetai rave anga angaanga okooko pakari tikai,” ta te Washington Daily Record i ripoti mai. Te Keritimeti i Tiapani, i tuatuaia e, ko “tetai akono anga maata te akatumuia ra ki runga i te tu okooko e e mea meangiti ua i runga i te tu akonoanga.”
Noatu i roto i te au enua e manganui te kapikiia ra e e Kerititiano, e putuputu tikai te ngata i teia “tu akonoanga” i te kiteaia. I etai 40 mataiti i topa ake nei, te karanga ra tetai aenga pepa no te patoi i te Keritimeti e: “Na te okooko o teianei ao i tauturu maata i te Keritimeti. Ko te tuatau maani moni maata roa atu ia o te mataiti. Te akara ra te aronga pitiniti te karangaia ra e e Kerititiano ki mua ki te tuatau Keritimeti, kare no Karaiti, mari ra no te ka rauka i te pae o te moni.” Mei teea te tika i taua au tuatua ra i teia tuatau! I te au enua e manganui, kare ua rai i taeria ake e tatou te akamataanga o te kuata openga o te mataiti i mua ake ka akarongo ei tatou i te au akamaara anga e eia au ra e toe ra i te oko i te au apinga aroa no te Keritimeti te ka aru mai. Te oraora maira te pitiniti i te mataiti e ope atura, te tere atu anga e okotai kuata o te oko anga a te au toa i te mataiti te rauka ra i te tuatau Keritimeti.
Noatu eaa te aite anga o te Keritimeti kia koe i teia taime, penei ka akamanako koe e i akapeea te reira i te akamata anga. Ma te tika, te turu ra ainei te Puka Tapu, i te orongaanga i te apinga aroa Keritimeti? E ravenga Kerititiano tikai ainei te au akono anga Keritimeti i teia tuatau? Ka akara tatou.
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 2]
Cover: Thomas Nast/Dover Publications, Inc., 1978