“E Tapapa Mai Ana ra Iaku”
“E tapapa mai ana ra iaku, te tuatua mairā Iehova.”—ZEPHANIA 3:8.
1. Eaa te akamatakite anga tei orongaia maira e te peroveta ko Zephania, e eaa te manako anga tau no te au tangata te ora nei i teia tuatau no te reira?
“KUA vaitata te rā maata o Iehova.” Kua kapikiia teia aue anga akamatakite e te peroveta ko Zephania i rotopu i te itu o te anere mataiti M.T.N. (Zephania 1:14) I roto i te 40 me kare 50 mataiti ra, kua tupu taua totou ra i te taenga mai te ra no ta Iehova ra rave anga i te au akavaanga ki runga ia Ierusalema e ki runga i taua au enua tei manako kore ra i to Iehova ngateitei na te takinga kinoanga i tona au tangata. Eaa ra teia i tau ei ei manako anga na te au tangata te ora nei i te openga o te 20 anere mataiti nei? Te noo nei tatou i te tuatau te akavaitata viviki mai nei taua “ra maata” openga a Iehova ra. Mei te tuatau rai ia Zephania ra, te vaitata nei i te mura mai “te vera anga o [to Iehova] riri” ki tei aite atura kia Ierusalema—koia Kerititome—e to te pa enua ravarai te takinga kino ra i te au tangata o Iehova e te patoi ra i tona ngateitei i te ao katoa e pini ua ake.—Zephania 1:4; 2:4, 8, 12, 13; 3:8; 2 Petero 3:12, 13.
A Zephania—E Kite Mataku Kore
2, 3. (a) Eaa ta tatou i kite no Zephania, e eaa te akakite maira e e kite mataku kore aia no Iehova? (e) Eaa te au tika e raukaʼi ia tatou i te akataka i te tuatau e te ngai o ta Zephania totouanga?
2 E meangiti ua te matauia ra no te peroveta ko Zephania, ko te aite anga o tona ingoa (Epera, Tsephan·yahʹ) na “Iehova I Uuna (I Akaapinga Nui).” Inara ei tuke anga ma etai atu au peroveta, kua oronga mai a Zephania i tona papa anga tupuna kia tae ki te a o te uki, kia “Hezekia.” (Zephania 1:1; akaaite ia Isaia 1:1; Ieremia 1:1; Ezekiela 1:3.) E mea tuke roa teia e ko te maata anga o te aronga akakitekite maira te akataka ra i tona tupuna tane tuanga toru ra ei ia Hezekia Ariki tiratiratu ra. Me koia te reira, no te kopu ariki i reira to Zephania papa anga mai, e ka akateiaa maata atu teia i tana akaapa anga pakari i te au ariki o Iuda e kua akaari e koia tetai kite mataku kore e e peroveta no Iehova. No tona kite meitaki i te au mapu o Ierusalema e te au apinga raveia i te paepae o te are ariki ra te akakite maira e penei i akakitekite ana aia i te au akava anga a Iehova i roto i te oire maata ra.—E akara ia Zephania 1:8-11, NW tataanga i raro ake.
3 E mea tau ra kia manakoia te tika e, noatu rai i akakitekite a Zephania i te au akava anga tu-Atua ki runga i te “ui ariki” o Iuda (te aronga rangatira, me kare te au rangatira kopu) e “te au tamariki a te ariki ra,” kare aia i taiku i te ariki uaorai i tana akaapa anga.a (Zephania 1:8; 3:3) Te akakite maira teia e kua akaari ke ana a Iosia Ariki ou ra i tetai manako anga no te akamori ma, inara, i te manako anga i te turanga tei akakiteia ra e Zephania, i te akara anga kare aia i akamata ake i te akatikatika anga i te au tu akonoanga ra. Pouroa teia te akakite maira e kua totou a Zephania i roto ia Iuda ra i te au mataiti mua o Iosia, tei tutara ra mei te 659 ki te 629 M.T.N. Kare e ekoko anga na te totouanga maroiroi a Zephania i akatupu kia maata te matakite a Iosia ou ra i te akamori anga itoro, te ta ua, e te au tu viivii tei tupu ra i Iuda i taua tuatau ra e kua akamaroiroi i tana rave akakore anga akamori itoro i muri akera.—2 Paraleipomeno 34:1-3.
Te Au Tumu no te Vera Anga to Iehova Riri
4. Na roto i teea au tuatua ta Iehova akakite anga i tona riri kia Iuda e Ierusalema ra?
4 E tumu tikai to Iehova kia riri i te au arataki e te aronga noo i Iuda ra e tona oire maata i Ierusalema. Na roto i tana peroveta ia Zephania, kua tuatua aia: “E e akatika au i taku rima ki runga ia Iuda, e ki runga katoa i to Ierusalema ravarai; e tipu ke atu oki au i teianei ngai i te toenga o Baala, i te ingoa o te kau taunga idolo, ma te kau taunga ke katoa ra; E te aronga i akamori i te nuku o te rangi ki rungao i te au are ra; e te aronga i akamori e i taputou ia Iehova, e tei taputou ia Moloka katoa ra.”—Zephania 1:4, 5.
5, 6. (a) Eaa te turanga akonoanga i Iuda i te tuatau ia Zephania ra? (e) Eaa te tu o te au arataki o Iuda e te au tangata i raro ake ia ratou ra?
5 Kua taviiviiia a Iuda i te peu akonoanga taeke o te akamori anga Baala, te akara anga etu a te temoni, e te akamori anga ia Moloka atua peikani ra, e tei kapiti mai i te tuku atinga rikarika i te au tamariki ra. E mea rikarika tikai taua au ravenga akonoanga ra i nga mata o Iehova. (1 Ariki 11:5, 7; 14:23, 24; 2 Ariki 17:16, 17) Kua maata roa atu tona riri i reira i te mea te taputou ra taua aronga akamori itoro ra i roto i te ingoa o Iehova. Kare rava aia e akakoromaki i taua akonoanga viivii ra e ka tipu ke katoa aia i te kau taunga peikani akaruke i te akono anga mou ra.
6 Pera katoa oki, kua viivii te au arataki o to Iuda ra. Kua aite tona ui ariki mei te au “liona ngunguru” kai tangata ra, e tona au akava kua aite ki te au “luko” taae ra. (Zephania 3:3) Kua akaapaia to ratou aronga i raro ake ia ratou ra e “ko tei akaki i te are o to ratou pu ki te rave aroa kore e te pikikaa.” (Zephania 1:9) E maata te noinoi apinga. E manganui tei rave ua i taua turanga ra ei akaputu anga apinganui.—Zephania 1:13.
Ekoko Anga no te Ra o Iehova
7. Eaa te roa i mua ake i “te rā maata o Iehova ra” ta Zephania ra totou anga, e eaa te tu i te pae vaerua o te au ngati Iuda e manganui ra?
7 Mei ta tatou i kite ana, ko te turanga kino te akonoanga tei tupu i te tuatau ia Zephania ra te akakite maira e kua rave aia i tana angaanga ei kite e ei peroveta i mua ake i te akamata anga te Ariki ko Iosia i tana angaanga patoi i te akamori itoro, vaitata i te 648 M.T.N. (2 Paraleipomeno 34:4, 5) Penei, i reira, kua totou a Zephania no etai 40 mataiti i mua ake i te taenga mai ki runga i te patireia o Iuda “te ra maata o Iehova ra.” I te tuatau va ra, e manganui to te ngati Iuda tei ekokoia e kua “iki i te tua” i te tavinianga ia Iehova, ma te riroanga kia irinaki kore ua. Kua tuatua a Zephania no te aronga “e kare i kimi ia Iehova, kare oki i ui iaia.” (Zephania 1:6) E mea papu, kua manako kore ua etai i Iuda ra, kare ratou uaorai i akamanako atu i te Atua ra.
8, 9. (a) Eaa a Iehova ka tutakaʼi i “te au tangata noo ua ki runga i ta ratou ota”? (e) I roto i teea au tu ta Iehova ra akamanako anga i te aronga noo ki Iuda ra e to ratou au arataki angaanga e te au arataki akonoanga?
8 Kua akakite a Iehova i tana akakoro anga kia tutaka i te au tangata te karanga ra nona ratou. I roto i tona aronga akamori iaia ra, ka kimi aia i te aronga tei tuku ra i te ekoko anga ki roto i to ratou ngakau i tona kite me kare tona manako kia tomo atu ki roto kia akara i te au manako tangata ra. Kua tuatua aia: “E i taua tuatau ra ka kimi matatio ei au ia Ierusalema ma te rama, e e akautunga atu au i te au tangata noo ua ki runga i ta ratou ota, tei karanga i to ratou ngakau e, Kare a Iehova e rave i te meitaki, kare rai oki aia e rave i te kino.” (Zephania 1:12) Ko te tuatua “te au tangata noo ua ki runga i ta ratou ota” (e taiku anga no te maani anga uaina) te tuatua ra no te aronga tei tuku ra ki raro, mei te ota i raro o tetai vairanga uaina ra, e kare ra e anoano kia tamanamanataia na tetai ua atu akakite anga no te rave anga tu-Atua te ka akonoia ki roto i te au ravenga a te tangata ra.
9 Ka rave a Iehova i tana i manako ki te aronga noo i Iuda e i Ierusalema e ki to ratou kau taunga oki tei kairo ra i ta ratou akamori anga ma te akonoanga peikani. Me kua manako tinamou ratou, mei te mea rai e i raro ake i te tapoki anga o te po i roto i te au paruru o Ierusalema, ka kimi aia ia ratou mei te mea rai e ma te au rama kaka te ka tomo atu ki te poiri i te pae vaerua te ngai ta ratou e noo akapuanga ra. Ka ruru mai aia ia ratou ki vao i to ratou tu manako kore i te pae akonoanga, na te au tuatua akava anga mataku na mua, e na te raveanga i taua au akava anga ra i muri ake.
“Kua Vaitata te Rā Maata o Iehova”
10. I akapeea ta Zephania akataka anga i “te rā maata o Iehova ra”?
10 Kua akauruia e Iehova a Zephania kia akakite e: “Kua vaitata te rā maata o Iehova, kua vaitata, e te rapurapu roa maira; te aruru o taua rā o Iehova ra.” (Zephania 1:14) E au ra kino tikai i mua i taua aronga katoa ra—te kau taunga, te ui ariki, e te au tangata—tei kore ra i akarongo i te akamatakiteanga kia oki akaou ki te akamori anga ma. I te akatakaanga i taua ra raveanga i te akautunga ra, te akakite ua maira te totou: “E rā riri otooto taua rā ra, e rā manamanata e te kino, e rā akatanea e te pou, e rā poiri e te po āve, e rā tumurangi, e te poiri tangotango; E rā akatangi pu e te aoa-tamaki, i te au oire akaketaketaia ra, e te au punanga teitei.”—Zephania 1:15, 16.
11, 12. (a) Eaa te tuatua akava anga tei akakiteia ra ki to Ierusalema? (e) Ka akaora ainei te puapinga i te apinga i te au ngati Iuda ra?
11 I roto i etai raungauru mataiti poto tokoiti ua, ka aere mai te au nuku vaeau o Babulonia ka noni ia Iuda. Kare a Ierusalema e ora i te reira. Ka akataneaia tona au ngai noo anga e te au ngai pitiniti oki. “E tupu oki i taua rā ra, te tuatua mairā Iehova, te reo aue no ko mai i te ngutupa ika ra, e te eva kaku no ko mai i te pae rua o te oire ra, e te ngaangaa maata no ko mai i te au tuaivi ra. Ka aue, e tei noo i Maketesa [tetai tuanga o Ierusalema], kua ope oki te au tangata oko i te mate; te aronga katoa i teiaa i te moni, kua tipu keia ïa.”—Zephania 1:10, 11, NW tataanga i raro ake.
12 I te koreanga e irinaki e kua vaitata te ra o Iehova, e manganui te au ngati Iuda tei rave oonu i te au ravenga pitiniti akaputu moni. Inara na roto i tana peroveta akono meitaki ia Zephania, kua totou a Iehova e e riro ta ratou apinganui “i te āru, e e akataneaia to ratou au are.” Kare ratou e inu i te uaina ta ratou i maani ra, e “kare e tika i to ratou ario e to ratou auro i te akaora ia ratou i te rā o to Iehova riri otooto ra.”—Zephania 1:13, 18.
Etai Atu Iti Tangata Tei Akavaia
13. Eaa te tuatua akava anga ta Zephania i akakite atu ki to Moabi, to Amona, e to Asura ra?
13 Na roto mai i tana peroveta ia Zephania, kua akakite katoa a Iehova i tona riri i te au iti tangata tei takinga kino ra i tona au tangata. Kua tuatua aia: “Kua rongo au i te akakino a Moabi, e te akavaavaa anga a te au tamariki a Amona, ko tei akakino mai i toku ra au tangata, i te akateitei anga ia ratou uaorai i to ratou ra kotinga. E teianei, te tuatua mairā Iehova Sabaota ra, te Atua o Iseraela, Te ora nei au, e riro tikai Moabi mei ia Sodoma, e te au tamariki a Amona mei ia Gomora; ei ngai tatupu anga tataramoa e te vaarua tai, ei ngai tanea e tuatau ua atu; e noniia ratou e te toenga o toku ra au tangata, e e nooia ratou e te toenga o toku nei enua. . . . E akatika oki aia i tona rima ki te pae ki apatokerau, e akapou aia ia Asura; e akariro oki aia ia Nineve ei ngai tanea, ei papamarō mei te medebara.”—Zephania 2:8, 9, 13.
14. Eaa te akapapu anga e i ‘tuku te aronga tangata ke ra i te aviri anga’ ki runga i to Iseraela e to ratou Atua, ko Iehova?
14 Ko Moabi raua ko Amona to Iseraela au enemi roa te vai anga. (Akaaite ia Au Akava 3:12-14.) I runga i te Toka Moabi, i te Louvre Museum i Paris ra, tetai tataanga i tetai tuatua akaparau anga na te Ariki ko Mesa o Moabi ra. Kua akakite akaparau maira aia i te pekeanga iaia etai oire o Iseraela ma te tauturu anga a tona atua ko Kemosa. (2 Ariki 1:1) Kua tuatua a Ieremia, koia oki tetai tangata tei ora ana i te tuatau ia Zephania ra, no te riro anga i to Amona a Gada koia te ngai o to Iseraela, i te ingoa o to ratou atua ko Moloka. (Ieremia 49:1) Ia Asura ra, kua koropiniia e kua peke i te Ariki ko Salamanesera V a Samaria e vaitata i tetai anere mataiti i mua ake i to Zephania tuatau ra. (2 Ariki 17:1-6) I muri poto akera, kua tamaki atu te Ariki ko Senakeriba ia Iuda, e kua peke iaia e manganui tona au oire akaketaketaia ra, e kua akakoko katoa oki ia Ierusalema. (Isaia 36:1, 2) E kua tuatua maata te vaa tuatua o te ariki o Asura ra i te akakino anga ia Iehova i tana manonoanga kia tuku ua atu a Ierusalema kia ratou.—Isaia 36:4-20.
15. Akapeea ta Iehova taakaaka anga i te au atua o to te au pa enua tei rave ra i te aviri anga i tona au tangata?
15 Te taiku maira Salamo 83 i etai o te au enua kapiti katoa ia Moabi, ia Amona, e ia Asura, tei tuatua akavaavaa ra ia Iseraela, e tei tuatua akateitei ra: “E aere mai tatou e tipu ke atu, auraka ratou kia riro ei enua; e auraka te ingoa ra o Iseraela kia manako akaouia atu.” (Salamo 83:4) Kua akakite mataku kore atura Zephania e pouroa teianei au iti tangata akatietie e to ratou au atua ka taakaakaia e Iehova Sabaota. “E rokoia mai ratou e to te reira no to ratou ngakau parau, no te mea kua akakino ratou e kua akateitei ia ratou uaorai i te au tangata no Iehova Sabaota ra. E riro a Iehova i te matakuia e ratou, e akamate oki aia i to te enua katoa nei au atua i te pongi; e e akamori te tangata katoa nei iaia, te tangata i tona ngai, te tangata i tona ngai, te pa enua taatai ravarai o te etene ra.”—Zephania 2:10, 11.
“E Tapapa Mai Ana Ra”
16. (a) I riro noai ma te vaitata anga o te ra o Iehova ra ei tumu no te rekareka, e no teaa ra? (e) Eaa te akauenga akaaraara tei tukuia atu ki teia aronga toenga tiratiratu ra?
16 I te tupu anga te kope, te ekoko anga, te akamori itoro, te tu viivii, e te noinoi apinga i roto i te au arataki e te aronga e manganui o Iuda e Ierusalema, i te akara anga kua akarongo atu etai o te au ngati Iuda tiratiratu ra ki te au totou akamatakite a Zephania. Kua mii ratou i te au ravenga rikarika a te ui ariki o Iuda, te au akava, e te kau taunga oki. Kua riro ta Zephania au akakite anga ei tetai tumu akapumaana ki teia aronga tiratiratu. E mamao ke atu i tetai tumu no te apiapi, kua riro te vaitata anga o te ra o Iehova ei tumu no te rekareka no ratou, no te mea ka apai mai te reira i te akaope anga ki taua au ravenga rikarika ra. Kua akarongo teia aronga toenga tiratiratu i ta Iehova ra akauenga akaaraara maira: “E tapapa mai ana ra iaku, te tuatua mairā Iehova, e kia tae ki te rā e tu ei au ki runga i taku e ka noni ra; teia oki taku i akakoro ana e akaputuputu i te pa enua, e uipa mai i te au basileia; kia riringi atu au i toku mainaina ki runga ia ratou, i te vera anga o toku riri kia ope.”—Zephania 3:8.
17. I na ea e i akapeea te au tuatua akava anga a Zephania i te akamata anga te akatupuia ki rungao i to te au pa enua?
17 Ko te aronga tei akarongo atu i taua akamatakiteanga ra kare i poitirereia. E manganui to ratou i ora atu kia kite i te tupu anga o te totou a Zephania. I te 632 M.T.N., kua riro a Nineve kia akapouia e te taokotai anga o to Babulonia, to Madai, e te aronga tini no te apatokerau mai, penei e Sekuti. Kua akakite mai te tata tuatua enua ko Will Durant e: “Ko tetai nuku vaeau no Babulonia i raro ake ia Nabopolassar kua taokotai atu ma tetai nuku vaeau no Madai i raro ake ia Cyaxares e tetai aronga tini no Sekuti no te Caucasus maira, e ma te tu ngoie umere ua e te viviki kua riro ia ratou te au oire o te apatokerau ra. . . . E okotai ua ta anga atu kua ngaro ke atu a Asura i te tuatua enua ra.” Ko teia tikai ta Zephania i totou ra.—Zephania 2:13-15.
18. (a) I akapeea te rave anga i te akautunga tu-Atua ki runga ia Ierusalema ra, e no teaa ra? (e) I akapeea te akatupu anga te totou a Zephania ra no runga ia Moabi e Amona ra?
18 E manganui to te ngati Iuda tei tapapa ua atu kia Iehova kua ora katoa kia kite i tana rave anga i te akautunga ki runga ia Iuda e Ierusalema. No runga ia Ierusalema, kua totou a Zephania: “Aue tona to tei meameaau e te viivii, te oire akateimaa e! Kare aia i akarongo i te reo; kare aia i āriki i te ako; kare aia i irinaki kia Iehova; kare aia i akavaitata atu ki tona Atua.” (Zephania 3:1, 2) No tona tiratiratu kore, e rua koropini angaia a Ierusalema e to Babulonia ra e i te openga kua akapouia i te 607 M.T.N. (2 Paraleipomeno 36:5, 6, 11-21) Kia tau ki ta te tata tuatua enua ngati Iuda ko Josephus, ko Moabi e Amona, i te rima o te mataiti i muri ake i te topa anga a Ierusalema ra, kua tamaki atu to Babulonia ia raua e kua autu ki runga ia raua. Kua ngaro ke atu raua, mei tei totouia ra.
19, 20. (a) I akapeea ta Iehova tutaki anga i te aronga tei tapapa ua atura iaia? (e) Eaa ra i tau ei teia au tupuanga kia akamanakoia e tatou, e eaa te ka akamanakoia i te atikara te aru maira?
19 Ko te tupu anga o teia au mea e etai au akakite anga o te totou a Zephania ra kua riro ei akamaroiroianga i te akarongo o te au ngati Iuda e te aronga tangata ke tei tapapa ua atura ia Iehova. I roto i te aronga tei ora atura i te akapou anga tei rokoia ra kia Iuda e Ierusalema ko Ieremia tetai, ko Ebedemeleka tangata Etiopia ra, e te ngutuare o Ionadaba, ngati Rekabi ra. (Ieremia 35:18, 19; 39:11, 12, 16-18) Ko te au ngati Iuda tiratiratu tei tuikaaia ra e ta ratou anaunga, tei tapapa ua atura ia Iehova, kua riro ei tuanga no te toenga mataora tei akaoraia maira mei Babulonia i te 537 M.T.N. e kua oki akaou atu ki Iuda kia akanoo akaou i te akamori anga ma.—Ezera 2:1; Zephania 3:14, 15, 20.
20 Eaa te aite anga o teia au mea ravarai no to tatou tuatau nei? I te au tu e manganui ko te turanga i to Zephania tuatau ra te aiteite ra ki te au apinga rikarika te tupu nei i teia tuatau i roto ia Kerititome. Pera katoa oki, te au tu akono o te au ngati Iuda ra i taua tuatau ra te akatutu maira i te au tu akono te kiteia nei i teia tuatau, i etai taime tei roto i te au tangata o Iehova ra. Ko teia te au tumu te ka uriuriia i roto i te atikara te ka aru mai.
[Tataanga Rikiriki i Raro]
a I te akara anga e ko te tuatua “au tamariki a te ariki ra” te taikuia ra no te au ui ariki, i te mea te ou ra rai ta Iosia uaorai tamariki i taua tuatau ra.
Na te Tu Akamanako Akaouia
◻ Eaa te turanga akonoanga i Iuda ra i te tuatau ia Zephania ra?
◻ Eaa te au tu tei tupu ra i roto i te aronga arataki, e eaa te tu akono o te au tangata e manganui ra?
◻ I akapeea to te au pa enua ra i te patoi anga i te au tangata o Iehova ra?
◻ Eaa te akamatakiteanga ta Zephania i oronga ki to Iuda e etai atu au enua ke ra?
◻ I akapeea te tutaki anga i te aronga tei tapapa ua atura ia Iehova?
[Tutu i te kapi 9]
Te akapapu maira te Toka Moabi e kua tuatua akakino te Ariki ko Mesa o Moabi i to Iseraela i taito ra
[Akameitakianga]
Toka Moabi: Musée du Louvre, Paris
[Tutu i te kapi 10]
Ei turuanga i te totou a Zephania ra, kua tataia ki runga i teia papa toka o te Papaanga Babulonia te akapou anga o Nineve e tetai taokotai anga o te au nuku vaeau ra
[Akameitakianga]
Papa toka: Orongaia mai e The British Museum