RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w05 5/1 kapi 13-17
  • Koai Ma te ka Akatuakaouia Mai?

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Koai Ma te ka Akatuakaouia Mai?
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2005
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Teiea Tei Mate Ra?
  • ‘Kapiti Katoaia ki o Ratou Ai Metua Ra’
  • Tei Roto Ainei te Aronga Tuatua Tika Kore ia Teoro?
  • Koai Ma Tei Roto ia Keena?
  • Tuakaouanga “Mua” e te “Mea Meitaki Rava”
  • Eaa ra a Teoro e Ate?
    Eaa Tikai ta te Pipiria e Apii Maira?
  • Au Uianga a te Aronga Tatau
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2005
  • Mana o te Manakonakoanga no te Tuakaou Anga
    Taokotaiia te Akamori i te Atua Mou Anake Ra
  • Te Mana o te Manakonako no te Tuakaouanga
    Akamori i te Atua Mou Anake (wt)
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2005
w05 5/1 kapi 13-17

Koai Ma te ka Akatuakaouia Mai?

“Auraka e poitirere i teia, no te mea te aere mai nei te ora ka rongo te aronga katoa i roto i te au menema akamaara anga i tona reo e ka aere mai ki vao.”​—IOANE 5:28, 29, NW.

1. Eaa te akakiteanga meitaki ta Mose i rongo ana i roto i te mura ai o te pu ngangaere, e koai i muri maira tei akamaara akaou ana i taua au tuatua?

KUA tupu mai tetai apinga tuke tikai e tere atu i te 3,500 mataiti i topa akenei. Te akono ra a Mose i te mamoe na te pateriareka ko Ietero. Vaitata atu ki te Maunga Horeba, kua mama mai te angera a Iehova kia Mose i roto i te mura ai i rotopu i tetai pu ngangaere. “E kua akara atura aia, e i na, te mura ua ra taua pu ngangaere i te ai, e kare taua pu ngangaere ra i pou,” i akakite mai ei te papaanga Exodo. Kua kapiki maira i reira tetai reo kiaia mei te pu ngangaere. “Ko au te Atua o to metua na,” i akakite mai ei te reo ra, “te Atua o Aberahama, te Atua o Isaaka, e te Atua o Iakoba.” (Exodo 3:1-6) I muri mai, i te anere mataiti mua T.N., kua akamaara akaouia mai taua au tuatua ra e te Tamaiti uaorai a te Atua, ko Iesu.

2, 3. (a) Eaa te manakonako anga ta Aberahama, Isaaka, e Iakoba e tapapa ra? (e) Eaa te au uianga tei tupu mai?

2 Te uriuri manako ra a Iesu ma etai au Sadukea, kare i irinaki ana i te tuakaouanga. Kua akakite a Iesu e: “Te tuakaouanga o te aronga i mate, kua akakite mai oki a Mose, iaia i karanga atu i te Atu i te pu ngangaere ra, i ‘te Atua no Aberahama, e te Atua no Isaaka, e te Atua no Iakoba.’ Kare oki aia i te Atua no tei mate, no tei ora ra; te ora katoatoa ra iaia.” (Luka 20:27, 37, 38) Na te tuatua anga i teia au tuatua, te akapapu ra a Iesu mei to te Atua tumu manako ra e te ora ua ra a Aberahama tei roa te matenga, a Isaaka, e Iakoba i roto i to te Atua manako. Mei ia Iobu rai, te tapapa ra ratou i te openga o to ratou “puke rā i akonoia ra,” to ratou moe anga i roto i te mate. (Iobu 14:14) I roto i to te Atua ao ou, ka akatuakaouia mai ratou.

3 Akapeea, ra, te au pirioni ua atu o te aronga tei mate i roto katoa i te tuatua enua o te tangata nei? Ka oronga katoaia ainei kia ratou te tuakaouanga? I mua ake ka rauka mai ei ia tatou tetai pauanga mareka anga no taua uianga ra, ka akara ana tatou i roto i te Tuatua a te Atua e ka aere te au tangata kiea me mate ratou.

Teiea Tei Mate Ra?

4. (a) Te aere ra te tangata kiea me mate ratou? (e) Eaa a Teoro?

4 Te akakite ra te Pipiria e ko tei mate ‘kare ra e tuatua i kitea.’ I roto i te mate kare e tamamae anga i roto i te ai era, kare e mamae ua i te tiaki anga i roto i te Ngai Kitea Koreia, kareka ra te oki ra ki te one pueu. No reira, te akakite maira te Tuatua a te Atua i tei ora ra e: “Ko tei kitea e koe ta to rima e rave ra, ka rave ma to ririnui ra; kare oki e angaanga, kare e kimianga, kare oki e kite, kare oki e pakari, i roto [“ia Teoro,” NW] taau e aere na.” (Koheleta 9:5, 10; Genese 3:19) Te “Teoro” e tuatua kare te manganui i matau. E tuatua Epera ia no tetai akamata anga papu kore. E manganui te au akonoanga te apii ra e te ora ua rai tei mate, inara mei ta te Tuatua akauruia a te Atua e akaari mai nei, kua mate te aronga i roto ia Teoro, kare e tuatua i kitea. E vaarua tanumanga a Teoro no te tangata.

5, 6. I tona mate anga, kua aere a Iakoba kiea, e kua kapiti atu aia kiaai ma i reira ra?

5 I roto i te Pipiria, ka kite tatou i te mama mua anga mai te tuatua “Teoro” ia Genese 37:35, NW. I muri ake i te akara anga e kua mate tana tamaiti akaperepere ko Iosepha, kare te pateriareka ko Iakoba e akatika i te akapumaana anga, i te akakite anga e: “E aere roa au ki raro [“ia Teoro,” NW] ma te aue i taku tamaiti!” I te irinaki anga e kua mate tana tamaiti, kua inangaro a Iakoba kia mate atu e kia aere atu ki roto ia Teoro. I muri mai, kua inangaro te tamariki toko iva mua a Iakoba i te apai i tana tamaiti openga, ko Beniamina, ki Aiphiti i te kimi i tetai akaora anga mei te onge. Inara, kare a Iakoba e akatika, i te tuatua anga e: “Kare taku tamaiti e tae ki to kotou tere; kua mate oki tona tuakana, koia anake tei toe io nei: kia rokoia ua aia e te kino i to kotou na aerenga, e tae rava toku mimiti inaina [“kia Teoro,” NW] ma te aue ia kotou.” (Genese 42:36, 38) Te kapiti ra teia nga papaanga e rua i te mate kia Teoro, kare ki etai tu i muri ake i te ora anga.

6 Te akaari maira te papaanga o Genese e kua riro mai a Iosepha ei tangata akaaere no te kai i Aiphiti. No reira, kua rauka ia Iakoba i te aere atu ki reira no tetai aravei anga rekareka kia Iosepha. I muri ake i te reira, kua noo a Iakoba ki taua enua e mate ua atu aia i te mataiti 147 ruaine tikai. Kia tau ki tona au anoano, kua apai atura tana tamariki tamaroa i tona kopapa e kua tanu i te reira i roto i te ana i Makapela i te enua ra i Kanaana. (Genese 47:28; 49:29-31; 50:12, 13) No reira, kua kapiti atu a Iakoba kia Isaaka, ki tona metua tane, e kia Aberahama, tona tupuna tane.

‘Kapiti Katoaia ki o Ratou Ai Metua Ra’

7, 8. (a) Kua aere a Aberahama kiea i tona mate anga? E akataka mai. (e) Eaa te akaari maira e kua tomo atu tetai papaki ki roto ia Teoro i te mate anga ratou?

7 I mua atu ana, i te akapapu anga a Iehova i tana koreromotu kia Aberahama e kua taputou atura e ka riro tona uanga e manganui, kua akakite aia e eaa te ka tupu kia Aberahama. “Ka tae ra koe,” na Iehova ai, “ki o toou ai metua ra ma te au; kia ruaine roa koe ka tanumiaʼi.” (Genese 15:15) E kua tupu tikai teia. Te akakite ra a Genese 25:8 e: “Unui rava akerā Aberahama, mate rave akera i te ruaine meitaki anga ra; kua ruaineia te tangata, kua maata roa tona mataiti; e kapiti katoaia atura aia ki tona uaorai iti-tangata ra.” Koai ma teia iti tangata? Kua akapapa mai a Genese 11:10-26 i tona ai tupuna e tae roa atu ki ta Noa tamaiti ko Sema. No reira ko teia aronga tei mate takere i roto ia Teoro ra ko ta Aberahama ia i kapiti atu i te mate anga.

8 E maata te taime kua tataia te tuatua ‘kapiti katoaia ki tona iti-tangata’ i roto i te au Tuatua Tapu Epera. No reira, e mea tau i te taopenga e kua aere atu ta Aberahama tamaiti ko Isemaela e to Mose tuakana, ko Aarona, ki Teoro i to raua mate anga, e ei reira oki i te tatari anga i te tuakaouanga. (Genese 25:17; Numero 20:23-29) E no reira, kua aere katoa a Mose ki Teoro, noatu e kare tetai i kite e teiea tona vaarua. (Numero 27:13; Deuteronomi 34:5, 6) Mei tei reira rai, ko Iosua, tei mono ia Mose ei arataki no Iseraela, pera katoa te uki katoa o te iti tangata kua aere katoa atu ki roto ia Teoro i te mate anga.​—Te Au Akava 2:8-10.

9. (a) Akapeea te Pipiria i te akaari anga mai i te tuatua Epera “Teoro” e te tuatua Ereni “ade” e te taikuia e e okotai ngai ra? (e) Eaa te manakonako anga no te aronga i roto ia Teoro, me kore ia Ate?

9 I te au anere mataiti i muri mai, kua riro mai a Davida ei ariki no te kopu tangata 12 o Iseraela. I tona mate anga, “moe aturā [aia] e tona ai metua katoa.” (1 Ariki 2:10) Tei roto ainei aia ia Teoro? Ma te umere, i te ra o Penetekote 33 T.N., kua taiku te apotetoro ko Petero ki to Davida matenga e kua taiku mai ia Salamo 16:10: “Kare koe e akaruke i toku meta i roto ia Teoro.” (NW) I muri ake i te taiku anga e tei roto rai i tona vaarua tanumanga a Davida, kua taangaanga a Petero i taua au tuatua kia Iesu e te akakite anga e kua “kite takere ana [a Davida] i te reira, i tuatuaʼi i te tuakaouanga o te Mesia, kare tona vaerua e vaooia i ade, e kare tona kopapa i tuku uaia kia kite i te pe. Ko taua Iesu nei rai ta te Atua i akatu akenei ki runga, ko matou katoa nei oki te kite.” (Angaanga 2:29-32) I konei kua taangaanga a Petero i te tuatua “ade,” te tuanga akaaite Ereni no te tuatua Epera “Teoro.” No reira, te aronga tei karangaia tei roto ia Ate te aite ra te turanga ki te aronga tei karangaia e tei roto ia Teoro. Te moe ra ratou, te tatari anga i te tuakaouanga.

Tei Roto Ainei te Aronga Tuatua Tika Kore ia Teoro?

10, 11. Eaa ra i rauka ai ia tatou i te karanga e kua aere atu etai o te aronga tuatua tika kore ra ki roto ia Teoro, me kore ia Ate, to ratou mate anga?

10 I muri ake te arataki anga a Mose i te iti tangata o Iseraela mei ia Aiphiti ra, kua tupu mai tetai memeaau anga i roto i te metepara. Kua akakite a Mose ki te iti tangata kia akaatea mai ia ratou uaorai mei te au arataki kino​—ko Kora, Datana, e Abirama. Ka tamate kino ravaia ratou. Kua akataka a Mose e: “Kia mate ua teianei au tangata mei te mate o te tangata katoa nei, e kia rokoia ratou e te mate maki, e mei te tangata ravarai e rokoia e te mate nei, kare ïa au i tonokia mai e Iehova: E mea ou ra ta Iehova e rave i teianei, kia amama te enua nei i tona vaa, e kia apuku ia ratou, e te apinga tini ravarai na ratou ra, e topa ora uaorai ratou ki [“roto ia Teoro,” NW] ra; ka kite ïa kotou i reira e, kua akakōkō teianei aronga tangata ia Iehova.” (Numero 16:29, 30) Noatu e kua amama mai te vaa o te enua e kua apuku atu ia ratou me kore te akapouia anga ratou i te ai mei to Kora turanga e te ngati Levi 250 tei turu atu iaia, kua ope katoatoa atu teia aronga memeaau ki roto ia Teoro, me kore ia Ate.​—Numero 26:10.

11 Ko Simei, tei taumaa kino i te Ariki ko Davida, kua akautungaia aia e te tangata tei mono ia Davida, ko Solomona. “Auraka aia kia noo tangata ara kore ua na,” i akaue ei a Davida, “e tangata pakari oki koe, kua kite koe i taau e rave iaia ra; kia tae rai tona mimiti inaina ki [“Teoro,” NW] ma te toto.” Na Solomona i akaue ia Benaia kia rave i te akautunga anga. (1 Ariki 2:8, 9, 44-46) Ko tetai tangata tei tamateia e te koke a Benaia ko Ioaba e rangatira vaeau i mua ana no Iseraela. Kare tona mimiti inaina i “tae au ua atu ki [“Teoro,” NW].” (1 Ariki 2:5, 6, 28-34) Te akakite papu maira teia nga akaraanga i te tika anga o ta Davida imene akauruia: “Ka uriia te tangata kino ki [“roto ia Teoro,” NW], te pa enua ravarai kare i manako i te Atua ra.”​—Salamo 9:17.

12. Koai a Ahitophela, e kua aere atu aia kiea i tona mate anga?

12 E tangata tauturu a Ahitophela no Davida. Kua akaperepereia tana ako anga mei te mea e no ko mai ia Iehova uaorai. (2 Samuela 16:23) Ma te mii, kua riro mai teia tavini irinakiia ei tangata pikikaa e kua kapiti atu ki roto i tetai meameaau anga na te tamaiti a Davida ko Abasaloma i arataki. I te akara anga, kua akakite mai a Davida i teia meameaau anga i tona tata anga: “Kare oki e enemi tei akakino mai iaku ra; e tika iaku kia akakoromaki i te reira; kare oki e tangata e makitakita mai iaku tei akamaata ki runga iaku ra, e tika ïa iaku kia pipini iaia.” Kua tuatua mai a Davida: “Ka rokoia uaia mai ratou e te mate; e aere ora ua ratou ki [“roto ia Teoro,” NW] ra: e ara oki tei to ratou au nooanga tei rotopu ia ratou.” (Salamo 55:12-15) I te mate anga ratou, kua aere atu a Ahitophela e tona au oa ki roto ia Teoro.

Koai Ma Tei Roto ia Keena?

13. No teaa ra a Iuda i kapikiia ai “ko te tamaiti o te mate ra”?

13 E akaaite atu i to Davida turanga i tei tupu kia Davida Maata, ko Iesu ra. Kua riro mai tetai o ta Karaiti 12 apotetoro, ko Iuda Ikariota, ei tangata pikikaa mei ia Ahitophela. E kino roa atu te angaanga kino a Iuda i ta Ahitophela. Kua patoi a Iuda i te Tamaiti anau tai a te Atua. I roto i tetai pure i te openga o tana angaanga orometua i te enua nei, kua ripoti mai te Tamaiti a te Atua no runga i tana au pipi: “I toku noo anga i te ao nei ma ratou katoa ra, naku ïa ratou i tiaki i toou ingoa na: i taau i o mai noku ra, kua tiakiia ïa e au, e kare rava tetai i ngaro, mari ra ko te tamaiti o te mate ra; kia tupu te tuatua i tataia ra.” (Ioane 17:12) Na te taiku anga i konei kia Iuda e “ko te tamaiti o te mate ra,” te akakite maira a Iesu e i te matenga a Iuda, kare ona manakonakoanga no te tuakaouanga. Kare aia i vai ana i roto i to te Atua manako. Kua aere atu aia, kare ki roto ia Teoro, mari ra ki Keena. Eaa ra a Keena?

14. Eaa ta Keena e akatutu maira?

14 Kua akaapa a Iesu i te au arataki akonoanga o tona tuatau no te mea kua akariro ratou i ta ratou au pipi taki tai ra “ei tangata no Keena.” (Mataio 23:15, NW) I taua tuatau ra, kua matau te au tangata i te O o Hinoma, e e ngai akaputuanga teita e ngai tei titiriia te au kopapa o te aronga rave kino kare i tau no tetai tanumanga meitaki. I mua atu ana, kua taiku katoa mai a Iesu ia Keena i roto i tana Tuatua i runga i te Maunga. (Mataio 5:29, 30, NW) Te taka ra tona aite anga akatutu ki tona aronga akarongorongo. Te akatutu maira a Keena i te akapou anga katoa kare e manakonakoanga no te tuakaouanga. I te pae mai ia Iuda Ikariota i to Iesu tuatau, kua aere atu ainei tetai aronga ki Keena, me kore ki Ate kare ki Teoro ra, i to ratou mate anga?

15, 16. Koai ma tei aere atu ki Keena i te mate anga, e eaa ratou i aere ei ki reira?

15 Te nga tangata mua, ko Adamu raua ko Eva, kua anga apa koreia. To raua topa anga ki roto i te ara kua akakoroia te reira. Me ko te ora mutu kore me ko te mate tei mua ia raua. Kare raua i akarongo ki te Atua kua turu atu ra ia Satani. I to raua mate anga, kare o raua manakonako anga no te puapinga anga mei to Karaiti atinga oko. Inara, kua aere atu raua ki Keena.

16 Kua tamate ta Adamu tamaiti mua, ko Kaina, i tona teina ko Abela e mei reira mai kua noo ei tangata koka aere ua. Kua akataka mai te apotetoro ko Ioane ia Kaina e “no taua vaerua kino ra aia.” (1 Ioane 3:12) E mea tau i reira i te taopenga e mei tona nga metua ra, kua aere atu aia ki Keena i tona mate anga. (Mataio 23:33, 35, NW) E tuke anga tikai teia ki te turanga o Abela tuatua tika ra! “No te akarongo i meitaki ravaʼi ta Abela atinga i apai i te Atua i ta Kaina, i tuatuaia mai ei aia e e tangata tuatua-tika aia, ko te Atua i akatika mai i taua apinga oronga nana ra,” i akataka mai ei a Paulo, i te tuatua anga e, “e teianei, mate ua atu aia, te tuatua ua mai nei rai, i reira.” (Ebera 11:4) Ae, tei roto a Abela i teianei ia Teoro te tatari maira i te tuakaouanga.

Tuakaouanga “Mua” e te “Mea Meitaki Rava”

17. (a) I teia ‘tuatau openga’ nei, koai ma te ka aere atu ki Teoro? (e) Eaa te au manakonako anga no te aronga i roto ia Teoro e no te aronga i roto ia Keena?

17 Te manganui tei tatau ana i teia penei ka umere i te turanga o te aronga tei mate i teia ‘tuatau openga.’ (Daniela 8:19) Te akataka maira a Apokalupo pene 6 i te aronga akaoro oroenua e a i taua tuatau. Ma te umere, te openga o teia nei kua tapaia ko Mate, e aru mai i muri ake iaia ko Ate. No reira, te manganui tei mate i tetai matenga kare i tapapaia atu no te angaanga a te tangata akaoro oroenua ra ka ope atu ki Ate, te tatari anga i reira i te tuakaouanga i roto i te ao ou o te Atua. (Apokalupo 6:8) Eaa, i reira, te au manakonako anga no te aronga i roto ia Teoro (Ate) e te aronga i roto ia Keena? E tuakaouanga to te aronga i roto ia Teoro; e akapouanga mutu kore​—kare e ora akaou mai​—to te aronga i roto ia Keena.

18. Eaa te manakonako anga ta “te tuakaouanga mua” e oronga maira?

18 Kua tata te apotetoro ko Ioane: “E ao tona e te tapu to tei rauka iaia te tuakaouanga mua: kare rava te rua o te mate e mana ki rungao i taua aronga ra, e riro ra ratou ei taunga na te Atua, e na te Mesia, e e au to ratou iaia e kia okotai tausani i te mataiti.” Te aronga tei riro maira ko te aronga tutara ma Karaiti ra ka akatuia mai i roto i “te tuakaouanga mua,” inara eaa te manakonakoanga te vai ra no te toenga o te au tangata ravarai?​—Apokalupo 20:6.

19. Akapeea etai i te puapinga anga mei te ‘tuakaouanga mea meitaki rava’ ra?

19 Mei te au tuatau o te au tavini o te Atua ko Elia raua ko Elisaia, kua akaoki akaou mai te temeio no te tuakaouanga i te tangata ki te ora. “I rauka akaou oki ta te au vaine tamariki i mate ra i akaora akaouia ïa,” ta Paulo i maara, “e tetai papaki akamamaeia ïa, kare i rave i te ora; kia rauka ia ratou te tuakaouanga i te mea meitaki rava.” Ae, te akara ra teia aronga akono tiratiratu ki mua ki te tuakaouanga te ka orongaia atu kia ratou, kare e kia akaroaia mai i te au mataiti e i muri mai ka mate ei ra, kareka ra ki te manakonako anga no te ora mutu kore! E ‘tuakaouanga mea meitaki rava’ tikai te reira.​—Ebera 11:35.

20. Eaa ta te atikara e aru mai nei ka akamanako?

20 Me mate tiratiratu tatou i mua ake ka apai mai ei a Iehova i te openga o teia akatereanga kino o te au mea nei, e manakonakoanga papu to tatou no te ‘tuakaouanga mea meitaki rava,’ e meitaki atu i roto i te manako e e manako anga ora mutu kore ia. Kua taputou mai a Iesu e: “Auraka e poitirere i teia, no te mea te aere mai nei te ora ka rongo te aronga katoa i roto i te au menema akamaara anga i tona reo e ka aere mai ki vao.” (Ioane 5:28, 29, NW) Ka akamanako ua atu ta tatou atikara e aru mai nei i te akakoroanga no te tuakaouanga. Ka akaari mai te reira e akapeea te manakonakoanga no te tuakaouanga i te akaketaketa anga ia tatou kia riro ei aronga akono tamou i te tiratiratu e te tauturu anga ia tatou kia akatupu i te vaerua akaatinga-uaorai.

Maara Ainei ia Koe?

• Eaa ra a Iehova i akatakaia mai ei e Atua “no tei ora ra”?

• Eaa te turanga no te aronga i roto ia Teoro?

• Eaa te au manakonako anga no te aronga i roto ia Keena?

• Akapeea ra etai e puapingaia ai mei te ‘tuakaouanga mea meitaki rava’?

[Tutu i te kapi 15]

Mei ia Aberahama rai, te aronga tei aere atu ki Teoro e tuakaouanga to ratou

[Au Tutu i te kapi 16]

No teaa ra a Adamu raua ko Eva, a Kaina, e Iuda Ikariota i aere ei ki Keena?

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke