Alege Oku ti Sala si Fini ti Mo Aga Nzoni Ahon
NGELE ti aye so ague na li ni, kobela, tengo kobe na lege ni pëpe, nzinga: akpale so amû ndo kue na yâ akodoro so ague na li ni mingi pëpe. Na bango ndo ti zo, mbeni ye ti salango ni fade fadeso ayeke dä pëpe. Tongana mo lango na yâ mbeni kodoro so ague na li ni mingi pëpe, mbeni ye ayeke dä so mo lingbi ti sala ti tene fini ti mo aga nzoni ahon? Biani, ayeke dä! Fade awango oku so ayeke mû maboko na mo mingi.
Molongo 1: Sala Kete Jardin
Bible atene na aProverbe 28:19: “Zo so afâ yaka ti lo, fade kobe ti lo alingbi na lo.” Biani, fade bê ti mo ayeke pika ti bâ tongana nyen kete sese so mo dë alë lengo mingi. Na yâ buku ti lo Le jardin potager sous les tropiques, Henk Waayenberg afa so mbeni kete yaka so ayo mbage na mbage mètre 50 asi na mètre 100 alingbi ti lë lê ti kobe alingbi na sewa ti azo omene!
Tongaso, ngbanga ti nyen ti buba amosoro ti mo teti aye so mo mveni mo lingbi ti lu? Alingbi na sese ni nga na ndo ni, mo lingbi ti lu na tele ti da ti mo aveke, andongo, a-épinard, persil, oignon, gozo, kawoya, babolo, ngako, tomate, concombre wala nzö. Alê ti kobe so ayeke mû ande maboko na sewa ti mo, na mo lingbi peut-être ti kä tanga ni.
Tongana ndo ti mo akono, mo lingbi nga ti bi bê ti lu akeke so ayeke te lê ni. Na ambeni ngoi, keke oko alingbi ti lë alê ni mingi ahon so mo na sewa ti mo alingbi ti te. Mandango ye na ndo salango engrais, lege ti sala si asaleté aga ingo ti sese, ayeke mû ande maboko na mo ti sala si sese ti mo alë lengo mingi. Akeke alingbi ti mû ye mingi ahon gi kobe na nginza na sewa ti mo. Tongana alu ala na nzoni ndo ala yeke mû gbede, asala si pupu aduti nzoni, na asala nga si gbagba ti mo aduti pendere.
Ye oko, ye nyen alingbi mo sala tongana mo hinga ye mingi pëpe na ndo salango jardin? Mo yeke na akamarade, azo so ayeke ndulu na mo, wala azo so mo hinga ala so ahinga ye na ndo ni? Tongaso ngbanga ti nyen ti hunda mungo maboko wala wango na ala pëpe? Mo lingbi nga ti vo wala ti hunda na tïtî mbeni zo abuku na ndo salango jardin. Bâ article “Pourquoi n’auriez-vous pas un potager ?” na yâ Réveillez-vous! ti 22 août 1974.
Molongo 2: Vo Ye Kota
Mo yeke vo akobe so a hunda ni lakue lakue tongana farini, lôso wala mafuta gi kete kete? Tongana ayeke tongaso, peut-être mo yeke buba kota mbage ti nginza ti mo. Tongana lege ayeke dä, asewa use, ota, wala mingi alingbi ti bungbi ti vo akobe so kota, so ala lingbi ti kangbi ni na popo ti ala. Kode so alingbi nga ti sala si mo buba nginza ti mo pëpe tongana mo yeke vo alê ti keke na akugbe-kasa so a lingbi ate ni hio. Na ambeni ngoi, mo lingbi même ti vo aye so na gros.
Molongo 3: Manda ti Bata Kobe A Ninga
Vongo ye kota aga na tënë ti batango teti ngoi mingi akobe so alingbi ti buba hio. Salango ahulengo kobe ayeke mbeni kode so azo mingi ayeke sala na so ayeke nzoni. Awali mingi na Afrika ayeke wara ye ti nzoni na salango hulengo ti alê ti keke, veke, ariko, koso, lê ti kawoya, na akugbe ti zia na yâ ti kobe. Salango ahulengo kobe ahunda agbakuru mingi pëpe. A hunda gi ti kanga kobe ni na nduzu wala ti zia ni na ndo ti mbeni ye so ayeke na saleté pëpe, na ti kanga ndo ni teti avuma. Pupu na lâ ayeke sala tanga ti kua ni. Bâ article “Pouvez-vous dépenser moins ?” na yâ numéro ti Réveillez-vous! ti 8 décembre 1975.
Molongo 4: Bata Anyama
Lege ayeke dä ti tene mo bata akondo, angasa, akolokoto, wala ambeni nyama mo mveni? Na ambeni ndo mingi, nyama aga mbeni kobe so warango ni ayeke ngangu. Me na lege ti kete maboko ti ambeni zo, mo lingbi ti manda tongana nyen ti bata mbeni kete kundu ti anyama. Mo ye ti te susu mingi? Tongaso, ngbanga ti nyen pëpe ti manda ti leke mbeni kete lando ti bata na asusu dä? A yeke wara na yâ ti anyama, apara, na asusu anzoni ingo ti tele tongana fer, calcium, a-vitamine, minéral, na protéine, aye so a hunda teti seni ti sewa ti mo.
Molongo 5: Kpe Saleté
Kpengo saleté ayeke nga kota ye mingi teti seni ti sewa ti mo. Saleté ayeke hiri adeku, avuma, na a-cafard, lingu ti akobela nde nde. Kpengo saleté ayeke hunda ande ngoi na ngangu. Ye oko a hunda ye mingi pëpe ahon nginza ti vo na ayorö nga ti futa ti bâ wanganga. Ngobo ti duti na saleté pëpe ayeke nde nde alingbi na zo oko oko nga na kodoro oko oko. Ye oko, ambeni kpengba-ndia ayeke dä so alingbi ti sala na kusala na ndo kue.
Bâ, na tapande, tënë ti kabine. Na yâ ti akete kodoro, fani mingi akabine ni ayeke nzoni pëpe nga abuba, na ayeke kota lingu ti akobela. Awakode-kua ti seni alingbi ande ti mû na mo awango na ndo lege ti leke anzoni kabine so ahunda nginza mingi pëpe.
Ti da ti mo mveni ayeke tongana nyen? A yeke nzoni na a leke aye ti yâ ni na lege ni? A bâ so a yeke na saleté pëpe? Ti cuisine ti mo ayeke tongana nyen? A yeke na lege ni na a leke aye ti yâ ni nzoni? Ti kpe akobela, a lingbi kobe aduti na saleté pëpe na a to ni aninga. Amakongo ti kobela awu mingi na yâ ti asioni ngu. Tongaso, a lingbi a zia ngu na yâ ti filtre wala a to ni kozo ti nyon ni. Sukula asembe na ngu ti wâ, na sukula tïtî mo nzoni kozo ti ndu kobe. Bata ngu na yâ aye so ayeke na saleté pëpe na so a kanga yanga ni nzoni.
A lingbi azia lege pëpe ti tene ambo, anyau, akondo, na angasa alï na yâ ti cuisine, tongana mo ye ti bata ndo ni nzoni. Legeoko nga fade a mû lege pëpe na adeku ti tambela na ndo a-pot na asembe, teti ala lingbi ti zia amakongo ti kobela na ndo ti kobe ti mo. Senge wen ti gbu na adeku alingbi ti leke kpale ni. Bâ article “Un défi à relever: la propreté” na yâ numéro ti Réveillez-vous! ti 22 septembre 1988.
Ti hunzi na ni, zia e hinga so gi Royaume ti Nzapa oko si ayeke leke ande biaku akpale kue ti azo. (Matthieu 6:9, 10) Ye oko, ti ku na ni, awango so akpengba pëpe alingbi ti mû maboko na mo ti sala si fini ti mo aga nzoni ahon.