CHAPITRE 13
“Ala sara ye kue ndali ti gloire ti Nzapa”
SO E yeke awakua ti Nzapa so e mû terê ti e na lo, a lingbi e fa na gigi gloire ti lo na yâ ti atënë ti e nga na asarango ye ti e kue. Bazengele Paul afa mbeni mama-ndia so alingbi ti fa lege na e, lo tene: “Wala ala yeke te ye, wala ala yeke nyon ye wala ala yeke sara mbeni ye nde, ala sara ye kue ndali ti gloire ti Nzapa.” (1 aCor. 10:31). Ye so andu batango andia ti Jéhovah, so afa asarango ye ti lo so ayeke mbilimbili-kue (aCol. 3:10). So e yeke azo so ayeke nzoni-kue, a lingbi e sara ye tongana ti Nzapa.—aÉph. 5:1, 2.
2 Ti gboto lê ti aChrétien na ndö ti nene ti sarango ye tongaso, bazengele Pierre atene: “So ala yeke amolenge so amä yanga, a yeke nzoni ala zia pëpe si anzara ti bê so ala yeke na ni ândö na ngoi so ala de ti hinga ndo pëpe so achangé sarango ye ti ala, me ti tene ala kpa Lo so ayeke nzoni-kue so airi ala so, zia ala nga aga azo so ayeke nzoni-kue na yâ ti sarango ye ti ala kue, ngbanga ti so Mbeti ti Nzapa atene: ‘A yeke nzoni ala ga nzoni-kue, ngbanga ti so mbi yeke nzoni-kue.’” (1 Pi. 1:14-16). Legeoko tongana ti Israël ti giriri, a hunda na aChrétien kue ti ngbâ ti duti nzoni-kue. So aye ti tene so a lingbi ala bata terê ti ala nzoni si siokpari nga na aye ti dunia so abuba dutingo ti ala ape. A zia ala nde teti kua ti Jéhovah.—Ex. 20:5.
3 Zo alingbi ti duti nzoni-kue gï tongana lo bata andia ti Jéhovah nga na amama-ndia ti lo so a fa ni polele na yâ ti Mbeti ti Nzapa (2 Tim. 3:16). Na lege ti mandango Bible, a fa na e ye lani na ndö ti Jéhovah nga na alege ti lo, na ye so asara si e ga nduru na lo. Mandango Bible apusu e ti bâ so a yeke kota ye ti gi Royaume ti Nzapa kozoni nga ti sara si ye so bê ti Jéhovah aye aduti na kozo ndo na yâ ti fini ti e (Mat. 6:33; aRom. 12:2). Ye so ahunda na e ti yü fini zo.—aÉph. 4:22-24.
DUTINGO NA SALETÉ PËPE NA LEGE TI YINGO NGA NA LEGE TI SARANGO YE
4 Batango andia ti Jéhovah ayeke ka lakue kete ye ape. Wato ti e, Satan Zabolo, ayeke gi ti hon na e yongoro na tâ tënë. Asioni ye ti dunia so angoro e nga siokpari so ayeke na terê ti e asara si ngoi na ngoi aye aga ngangu na e. Ti sara ye alingbi na mungo terê ti e na Nzapa a lingbi e tiri na lege ti yingo. Me Bible afa na e so a lingbi bê ti e adö ape tongana e tingbi na kangango lege wala atara. A lingbi e hinga so e yeke bâ pasi ndali ti ye ti mbilimbili (2 Tim. 3:12). E lingbi ti duti na ngia atâa atara so ayeke si na e, teti e hinga so mara ti atara tongaso afa so e sara ye so bê ti Nzapa aye.—1 Pi. 3:14-16; 4:12, 14-16.
5 Atâa so Jésus ayeke lani mbilimbili-kue, lo manda ti mä yanga na lege ti apasi so lo bâ. Lo tï lâ oko pëpe na yâ ti atara ti Satan nga lo sara pëpe nzara ti aye ti dunia so (Mat. 4:1-11; Jean 6:15). Lo pensé même kete tongaso lâ oko ape ti bere mabe ti lo. Atâa so dutingo be-ta-zo ti lo asara si dunia ni ake lo, lo ngbâ lakue ti bata andia ti Jéhovah. Ngoi kete kozoni si lo kui, lo tene na adisciple ti lo so dunia ni ayeke ke ala nga. Ti londo na ngoi ni so ti ga na ni, adisciple ti Jésus awara aye ti vundu, me ala gbu ngangu teti so ala hinga so Molenge ti Nzapa ahon lani dunia so na ngangu.—Jean 15:19; 16:33; 17:16.
6 Ti tene e duti nde na dunia so, a lingbi e sara ye alingbi na andia ti Jéhovah, tongana ti so Maître ti e asara lani. A lingbi e kpe ti yôro terê ti e na yâ ti aye ti poroso ti dunia so nga na yâ ti aye so azo ayeke sara ti changé aye na yâ ti dunia ni; me na ndö ni nga, a lingbi e ke asarango ye ti azo ti dunia ni so abuba awe. E bâ wango so ayeke na Jacques 1:21 so na nene ni, so atene: “Ala ke ye ti saleté kue nga na akete kete ye ti sioni kue. Na sarango ye na ngangu pëpe, ala yeda si a lu tënë ti Nzapa na yâ ti ala, tënë so alingbi ti sö ala.” Tongana e yeke manda Bible nga e yeke gue na abungbi ayeke sara si e “lu” tâ tënë na yâ ti li ti e nga na yâ ti bê ti e, na e yeke sara même pëpe nzara ti aye so dunia so ayeke fa ni na e. Disciple Jacques atene: “Ala hinga so sarango kamarade na dunia so ayeke dutingo wato ti Nzapa la ape? Ni la, zo kue so aye ti ga kamarade ti dunia so ayeke sara terê ti lo wato ti Nzapa.” (Jacq. 4:4). Ndani la Bible awa e ngangu ti bata andia ti Jéhovah nga ti duti nde na dunia so.
7 Bible awa e ti mû mbage ti e pëpe na yâ ti asarango ye ti kamene nga na asioni sarango ye. Bible atene: “Tongana ti so a lingbi na azo ti be-vulu, zia a sara même tënë ti lango-sioni, tënë ti sioni ye nde nde kue wala ti bê ti warango ye na popo ti ala pëpe.” (aÉph. 5:3). Ni la, a lingbi e ngbâ ti pensé pëpe na ndö ti atënë ti buba, aye ti kamene wala asioni sarango ye, na a lingbi e sara si mara ti atënë tongaso alï na yâ ti lisoro ti e ape. Na sarango tongaso, e yeke fa so e ye ti bata andia ti Jéhovah, so sioni ayeke dä ape, so andu anzoni sarango ye.
DUTINGO NA SALETÉ PËPE NA LEGE TI MITELE
8 A-Chrétien abâ na nene ni dutingo saleté pëpe na lege ti yingo nga na ti asarango ye, ala bâ nga na nene ni mingi dutingo na saleté pëpe na lege ti mitele. Na Israël ti giriri, Nzapa, so lo yeke nzoni-kue, ahunda lani ti tene saleté aduti pëpe na yâ ti camp ti azo ti lo. A lingbi e nga kue e duti propre, tongaso si Jéhovah abâ “mbeni ye ti sioni” na terê ti e ape.—Deut. 23:14.
9 Na yâ ti Bible, dutingo nzoni-kue nga dutingo saleté pëpe ague oko. Na tapande, Paul atene: “Aita so mbi ndoye ala mingi, . . . zia e sukula terê ti e wani ti zi aye kue so asara si terê na bibe aga sioni, nga na lege ti kpengo mbeto ti Nzapa zia e gi ti ga azo so ayeke nzoni-kue ahon ti kozo.” (2 aCor. 7:1). Tongaso, a lingbi akoli na awali so ayeke aChrétien asara ngangu kue ti bata terê ti ala na saleté pëpe na sukulango terê ti ala nga na bongo ti ala lakue. Tâ tënë, akodro ayeke nde nde, me mingi ni, e lingbi ti wara savon na ngu ti sukula terê ti e nga ti sara si amolenge ti e aduti saleté pëpe.
10 So e yeke fa ka tënë na azo, mingi ni, azo ti vaka ti e ahinga e nzoni mingi. Tongana e bata da ti e nzoni si aduti saleté ape, atâa na yâ ni wala na gigi ni, nga e zia aye kue na place ni, a yeke sara si avoizin ti e ayeke tene nzoni tënë ti e. A yeke mbeni kua so azo ti sewa ni kue alingbi ti sara ni. A lingbi aita-koli abâ tënë ti da ti ala nga na ti terê ti da ti ala nzoni, teti ala hinga so tongana yâ ti mbeni lacour nga na yâ ti da ayeke na saleté pëpe, a yeke pusu azo ti gigi ti sara nzoni tënë ti azo ti da ni. Tongana amokonzi ti sewa asara tongaso, nga tongana ala mû li ni ti fa ye na sewa ti ala na lege ti yingo, a yeke fa so ala yeke fa lege nzoni na azo ti da ti ala (1 Tim. 3:4, 12). Aita-wali nga kue ayeke na aye ti sara, mbilimbili ti leke yâ ti da (Tite 2:4, 5). Amolenge so a fa lege na ala nzoni ayeke leke terê ti ala nzoni si ala duti saleté pëpe, na a lingbi ala sara nga tongaso na achambre ti ala. Na sarango tongaso, sewa ni kue ayeke sara kua maboko na maboko ti duti saleté pëpe alingbi na asarango ye so a yeke wara ande na yâ ti fini dunia na gbe ti Royaume ti Nzapa.
11 A-Témoin ti Jéhovah mingi laso ayeke gue na bungbi na a-oto. Na ambeni ndo, ti gue na fango tënë a lingbi mo duti na oto. Tongana a yeke tongaso, a yeke nzoni oto ni aduti saleté ape nga aye ti terê ni kue angbâ nzoni. A lingbi ada ti e nga na a-oto ti e afa na gigi so e yeke na yâ ti bungbi ti awakua ti Jéhovah so aye saleté ape nga so ayeke nzoni-kue. Tënë ni so andu nga bozo ti e ti fango tënë nga na Bible ti e.
12 A lingbi yungo bongo ti e nga na lekengo terê ti e afa so e yeke sara ye alingbi na amama-ndia ti Nzapa. Tongana e ye ti gue ti bâ mbeni kota zo ti kodro, e peut pëpe ti yü bongo kirikiri wala asenge bongo. Tongaso, a lingbi e sara encore hange mingi na yungo bongo ti e, tongana e yeke sara kua na iri ti Jéhovah na fango tënë wala na ngoi so e yeke fa ye na ngoi ti abungbi. Fason ti lekengo terê ti e nga na ti yungo bongo ti e alingbi ti sara ye mingi na ndö ti bango ndo ti azo na ndö ti vorongo so e yeke voro na Jéhovah. A yeke na lege ni ape tongana e yü bongo na lege ni ape wala e yü ni sân ti pensé na ye so ayeke sara na ndö ti amba ti e (Mi. 6:8; 1 aCor. 10:31-33; 1 Tim. 2:9, 10). Ni la, tongana e yeke leke terê ti e ti gue na fango tënë wala ti gue na abungbi, akota bungbi ti lango oko wala ati lango ota, a lingbi e bata na li ti e ye so Bible atene na ndö ti dutingo saleté pëpe nga na yungo bongo nzoni. E ye ti mû gonda nga na gloire na Jéhovah lakue.
So e yeke awakua ti Nzapa, a lingbi e fa na gigi gloire ti lo na yâ ti atënë ti e nga na asarango ye ti e kue
13 E yeke sara nga tongaso na ngoi so e ye ti gue ti sara vizite ti kota ndokua ti aTémoin ti Jéhovah wala ti ambeni filiale. A lingbi e dabe ti e so iri Béthel aye ti tene “Da ti Nzapa.” Tongaso, a lingbi yungo bongo ti e nga na sarango ye ti e aduti tongana ti so e yeke sara na abungbi na Da ti Royaume.
14 Même na angoi ti sarango ngia, a yeke nzoni e sara hange na fason ti yungo bongo ti e nga na ti lekengo terê ti e. E lingbi ti hunda terê ti e: ‘Tongana mbi ye ti fa tënë na zo na alege kue so azi, kamene ayeke sara mbi ndali ti fason ti yungo bongo ti mbi?’
ANGIA SO AYEKE NZONI
15 Tongana zo aye ti ngbâ na ngangu nga na nzoni seni, a yeke kota ye ti tene lo sara ngia nga lo wu terê ti lo. Mbeni lâ, Jésus atisa adisciple ti lo ti gue ti duti na mbeni ndo so zo ayeke dä ape, ti tene ala “wu terê ti ala kete.” (Marc 6:31). Ti wu terê nga ti sara mbeni nzoni ngia alingbi ti sara nzoni mingi na e. A lingbi ti mû ngangu na e si e ngbâ ti sara akua so e yeke sara ka.
16 Ye oko, teti so alege ti sarango ngia ayeke mingi laso, a lingbi aChrétien asoro angia so ala ye ti sara nga ala sara ye alingbi na ndara so alondo na Nzapa na yâ ti aye so ala yeke sara. Atâa so a yeke sioni ape ti sara ngia, ngia ayeke kota ye na yâ ti fini ti e ape. Bible agboto mê ti e atene so “na lâ ti nda ni,” azo ayeke ndoye “ngia ahon ti ndoye Nzapa”. (2 Tim. 3:1, 4). Gbâ ti angia so azo ayeke sara laso ayeke sioni na lê ti azo so aye ti bata andia ti Jéhovah.
17 A yeke lani na akozo Chrétien ti tiri na aye ti sioni so angoro ala, so aluti mingi na ndö ti angia. Na ngoi ti angia ti wanguru na Rome, a yeke nzere lani nzerengo na azo so aga ti bâ amba ti ala na bango pasi. Angia so azo ni aga ti bâ aluti gï na ndö ti sarango ye ti ngangu na zo, tukungo mênë nga na lango-sioni; me akozo Chrétien angbâ lani ayo na aye ni so. Mingi ti angia so laso azo ayeke sara na yâ ti dunia so akpa terê na ti ândö so, na a lingbi tâ gï na nzara ti bê ti azo. A lingbi e “sara hange mingi” na lege so e yeke tambela, si e pusu nduru pëpe na amara ti angia tongaso (aÉph. 5:15, 16; Ps. 11:5). Nga, même tongana ngia ni wani ayeke sioni ape, ndo so a sara ngia ni dä alingbi ti duti sioni.—1 Pi. 4:1-4.
18 Ambeni ngia ayeke dä so ayeke sioni ape na so aChrétien alingbi ti sara ni senge. Azo mingi awara ye ti nzoni na sarango ye alingbi na awango ti Mbeti ti Nzapa nga na ambeni nzoni wango nde so ayeke na yâ ti ambeti ti e.
19 Na ambeni ngoi, mbeni Chrétien alingbi ti tisa asewa nde nde na ndo ti lo. Wala mbeni Chrétien alingbi ti tisa aita na mbeni matanga ti mariage wala na mbeni matanga nde tongaso (Jean 2:2). A lingbi azo ti tisango ndo ni abâ lege ti aye so ayeke passé na angoi ni so. A yeke polele so tongana a tisa gbâ ti azo, a lingbi a sara hange mingi. Apendere ngoi tongaso alingbi ti gue na azo ti sara ye ague nde na ti so a hunda na aChrétien, na tapande ti te ye ahon ndö ni, ti nyon sämba ahon ndö ni wala même ti sara ambeni kota siokpari. So ambeni Chrétien ahinga tongaso, ala bâ so a yeke na lege ni ti tisa gï wungo ti azo kete na mara ti amatanga tongaso nga ti sara si aninga mingi ape. Tongana sämba ayeke dä, a lingbi azo ni anyon alingbi na ni (aPhil. 4:5). Tongana a sara kue ti tene awarango terê tongaso atambela nzoni nga akpengba azo ni na lege ti yingo, kobe na sämba ayeke duti ande kota ye mingi ape.
20 A yeke nzoni mingi ti yamba azo na ndo ti e (1 Pi. 4:9). Tongana e yeke tisa aita na ndo ti e ti te ye, ti nyon mbeni kete ye wala ti sara ngia na popo ti e, a yeke nzoni e pensé nga na ala so ye ti ala ayeke dä ape (Luc 14:12-14). Tongana a tisa e tisango, a lingbi sarango ye ti e ague oko na wango so ayeke na Marc 12:31. A yeke lakue nzoni ti fa so e kiri singila teti nzoni bê so amba ti e asara na e.
21 A-Chrétien awara ngia na yâ ti gbâ ti amatabisi so Nzapa amû, nga ala hinga so ala lingbi ti ‘te ye, ti nyon ye nga ti bâ nzoni na peko ti ngangu kua kue so ala sara.’ (Zo-ti. 3:12, 13). Tongana azo so atisa azo na ndo ti ala nga na ala so awara atisango ndo ni asara “ye kue ndali ti gloire ti Nzapa”, na ngoi so ala ga ti dabe ti ala mbeni lâ na matanga ni so, ala yeke duti na ngia ngbanga ti so ngoi ni so akpengba ala lani na lege ti yingo.
ANGIA TI EKOLE
22 Amolenge ti aTémoin ti Jéhovah awara ye ti nzoni na guengo na ekole. Na ngoi so ala yeke gue na ekole, a nzere na ala ti manda ti diko mbeti nga ti sû mbeti nzoni. Ambeni ye so a yeke fa na ekole alingbi ti mû maboko na amaseka na ngoi so ala zia aye ti yingo na gbele ala. Na ngoi so ala ngbâ ti gue na ekole, ala yeke sara kue ti ‘dabe ti ala na Lo so asara ala,’ na lege so ala yeke zia aye ti yingo na kozo ndo.—Zo-ti. 12:1.
23 Tongana mo yeke mbeni maseka Chrétien so angbâ ti gue na ekole, a lingbi mo sara hange na amaseka ti dunia so (2 Tim. 3:1, 2). So Jéhovah amû na mo aye so mo bezoin ni ti bata na terê ti mo, aye mingi ayeke dä so mo lingbi ti sara ti tene aye ti dunia so asara sioni na mo ape (Ps. 23:4; 91:1, 2). Tongaso, ti tene sioni ye asi na mo ape, gi ti wara nzoni na lege ti aye so Jéhovah amû ti bata na mo.—Ps. 23:5.
24 Ti tene mingi ti amaseka Témoin aduti nde na dunia so na ngoi so ala ngbâ ti gue na ekole, ala soro ti ala ti mû mbage pëpe na angia so ayeke pëpe na yâ ti kapa ti fango ye ti ekole ni. A lingbi ti duti ngangu na akamarade ti ala nga na awafango mbeti na ala ti comprendre ni. Me ti zia ngia na bê ti Nzapa la ayeke kota ye. Ye so ahunda ti tene mo sara kua mingi na conscience ti mo so Bible afa lege na ni nzoni, nga mo leke na bê ti mo ti dö sese na abibe ti mandako ti dunia so wala na atënë ti mara (aGal. 5:19, 26). Tongana ala mä wango ti Bible so ababâ na amama ti ala, so ayeke voro Jéhovah, ayeke mû na ala nga ala gi ti wara anzoni kamarade na yâ ti congrégation, a yeke mû maboko na ala ti bata andia ti Jéhovah.
KUA TI NGINZA NGA NA AKAMARADE
25 Bible ahunda na ababâ ti sewa ti bata azo ti da ti ala (1 Tim. 5:8). Atâa so kue, dutingo ti ala tongana awakua ti Nzapa asara si ala bâ kua ti nginza ti ala ni tongana ye so aga na use ndo; ye so andu Royaume la ala zia na kozo ndo (Mat. 6:33; aRom. 11:13). Ababâ ti sewa so ayeke voro Nzapa na bê ti ala kue nga so azia bê ti ala ti wara gï kobe na bongo ayeke gi bê ahon ndö ni ape nga ala yeke tï pëpe na yâ ti akûkû ti gingo mosoro.—1 Tim. 6:6-10.
26 A lingbi aChrétien kue so amû terê ti ala na Nzapa na so ayeke sara kua ti nginza abata na li ti ala amama-ndia ti Bible. Ti wara na lege ni aye so e bezoin ni ti vivre aye ti tene e sara pëpe akua so ague nde na ndia ti Nzapa wala na andia ti kodro (aRom. 13:1, 2; 1 aCor. 6:9, 10). A lingbi e sara hange lakue na asioni kamarade. So e yeke aturugu ti Christ, e yeke sara pëpe akua ti dengo buze so ague nde na ndia ti Nzapa, so alingbi ti buba dutingo nde ti e ti aChrétien wala so alingbi ti gue na e yongoro na tâ tënë (És. 2:4; 2 Tim. 2:4). Nga, a lingbi e sara beoko pëpe na abungbi ti vorongo nzapa ti wataka, “Babylone, Ngangu gbata,” so ayeke wato ti Nzapa.—Apoc. 18:2, 4; 2 aCor. 6:14-17.
27 Ti sara ye alingbi na andia ti Nzapa ayeke sara si e mû pëpe angoi so e na aita e yeke na bungbi ti maï tënë ti dengo buze so e ye ti dë wala ambeni ye so ayeke gï ndali ti nzoni ti e wani. Ndani so e na aita ti e e yeke gue na abungbi nga na akota bungbi ayeke gï ti voro Jéhovah. E yeke te kobe na table ti lo ti yingo nga e yeke “wa terê na popo ti e”. (aRom. 1:11, 12; aHéb. 10:24, 25). A lingbi angoi ti bungbingo terê tongaso angbâ gï na ndö ti aye ti yingo.
E BATA BEOKO TI E TI ACHRÉTIEN
28 Andia so Jéhovah amû na awakua ti lo ahunda nga na ala ti “bata beoko ti yingo na yâ ti kamba ti siriri so abungbi ala oko.” (aÉph. 4:1-3). Zo oko oko ayeke gi ti nzere na lê ti lo wani ape, me lo yeke gi ti sara ye so alingbi ti sara nzoni na amba ti lo (1 aThes. 5:15). Kite ayeke dä ape so mo bâ bibe so na popo ti aita ti congrégation ti mo. Atâa mara wala kodro ti e, kamba ti kua ti e, aye so e yeke na ni wala hingango ndo ti e ayeke so wa, a-oko ndia la ayeke fa lege na e kue. Même azo ti gigi abâ pendere sarango ye so na mbage ti awakua ti Jéhovah.—1 Pi. 2:12.
29 Ti gboto lê ti e mingi na ndö ti aye so asara si e duti beoko, bazengele Paul atene: “Terê ayeke oko, yingo ayeke oko, gï tongana ti so beku ayeke oko na yâ ti iringo ndo so a iri na ala, beku so lani a iri ala ndali ni; Seigneur ayeke oko, mabe ayeke oko, batême ayeke oko; Nzapa ayeke oko nga lo yeke Babâ ti azo kue, lo so ayeke na ndö ti azo kue, na lege ti azo kue nga na yâ ti azo kue.” (aÉph. 4:4-6). Atënë so apusu e ti duti beoko na lege ti fason so e mä na yâ ti akozo fango ye ti Bible nga na ati so akpengba mingi ti fa so e yeda na droit ti Jéhovah ti komande dunia kue. Biani, Jéhovah amû na awakua ti lo yanga ti kodro so ayeke nzoni kue, so ayeke tâ tënë so a yeke na yâ ti Bible, ye so amû lege na ala ti sara na lo maboko na maboko.—Soph. 3:9.
30 Beoko nga na siriri so ayeke na yâ ti congrégation ti aChrétien ayeke ye so amû dengo bê na azo kue so ayeke voro Jéhovah. E bâ tongana nyen la zendo ti Jéhovah so aga tâ tënë so atene: “Mbi yeke zia ala sara beoko na popo ti ala, tongana ataba so ayeke na yâ ti gbagba ti ala.” (Mi. 2:12). E ye ti bata siriri nga na beoko ni so na batango andia ti Jéhovah.
31 Azo so a yamba ala na yâ ti congrégation ti Jéhovah so sioni ayeke dä ape ayeke na ngia. So iri ti Jéhovah ayeke na ndö ti e ayeke nzoni ahon asacrifice kue so e sara. Na ngoi so e yeke bata nzoni songo so e yeke na ni na Jéhovah, e yeke sara kue ti bata andia ti lo nga e yeke wa azo ti sara tongaso.—2 aCor. 3:18.