BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTHÈQUE NA NDÖ TI INTERNET
Sango
  • BIBLE
  • AMBETI
  • ABUNGBI
  • w01 15/11 l. 24-26
  • A-Scythe: Azo ti Giriri so A Hinga Ye Mingi na ndo Ala Pepe

Vidéo ayeke na yâ ti mbage ni so ape.

Pardon, mbeni kpale asi na ngoi ti zingo vidéo ni.

  • A-Scythe: Azo ti Giriri so A Hinga Ye Mingi na ndo Ala Pepe
  • Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2001
  • Akete li ti tënë ni
  • Ambeni mbeti nde na ndö ti oko tënë ni
  • Angangu Wakpengo na Mbarata
  • A Leke Adukua ni Teti Lakue Lakue
  • A-Scythe na Bible
  • Mbeni Tingo ti Ndima
  • Mo Dabe Mo na Ni?
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2001
  • Mo hinga?
    Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah (Ti mandango ni): 2021
Tour ti Ba Ndo Afa Tene ti Royaume ti Jéhovah: 2001
w01 15/11 l. 24-26

A-Scythe: Azo ti Giriri so A Hinga Ye Mingi na ndo Ala Pepe

NA KPENGO loro na yâ pupu-sese, aturugu ti mbeni mara so ayeke tambela na ndo nde nde so akpe na ambarata asi, na abozo ti ala so a zia na ndo ti ambarata ni asi singo na amosoro so ala gbu na ngangu. Ti londo na ngu 700 ti si na ngu 300 K.N.E., benyama ti Eurasie aduti na gbe ti komandema ti azo so a hinga ye mingi na ndo ala pepe. Na pekoni ala glisa, me gi na peko ti so ala zia si iri ti ala angbâ na yâ mbaï. A sala même tene ti ala na yâ Bible. Ala yeke aScythe.

Teti asiècle mingi, azo so ague na ando nde nde nga na akundu ti ambarata ti ngonda afono na ando so pele ayeke dä, a londo na aHoto ti Carpates so ayeke na Poto ti tö ti si na ndo so ayeke fadeso mbongo-tö ti Russie. Ti si na siècle miombe K.N.E., mungo ndo ti aturugu so Togbia ti Chine Hsüan amu li ni dä asala si ala kpe na mbage ti do. Na guengo na li ni na mbage ti do, aScythe atiri na atomba aCimmérien, so akomande kodoro ti Caucase nga na banga ti Ngu Vuko.

Na gingo ti wara mosoro, aScythe amu Ninive, li-kodoro ti Assyrie na ala kamata amosoro ni. Na pekoni, ala te mbele na Assyrie ti tiri bira na Médie, Babylonie, nga na ambeni mara nde. Atiri ti ala asi même na banga ti Égypte. So na pekoni a hiri gbata ti Beth-Shân na banga-tö ti Israël Scythopolis alingbi ti fa so na mbeni ngoi aScythe akomande ni.​—1 Samuel 31:11, 12.

Na nda ni, aScythe asala kodoro na benyama so ayeke laso ti Roumanie, Moldavie, Ukraine, nga na mbongo ti Russie. Na ndo so, ala maï na lege ti mosoro, ala sala kusala tongana awapikango patara na popo ti aGrec na awafango le-kobe ti Ukraine na ti mbongo ti Russie ti ngoi ti e. A-Scythe akä la ni ale-kobe, mafuta ti wotoro, kuä ti tele ti anyama, na abagara teti vin ti Grèce, amapia, aye ti bira, nga na akusala so a sala na kode. Na lege so ala bungbi gbâ ti apendere ye ti mosoro.

Angangu Wakpengo na Mbarata

Na lê ti azo ti bira ti benyama so, mbarata ayeke la ni tongana zambala na lê ti azo ti yando. A-Scythe ayeke anzoni wakpengo na mbarata na ala yeke na popo ti akozo zo so asala kusala na selle (mbata so a sala na poro ti nyama ti duti na ndo ti mbarata) nga na étrier (akamba ti zia gere na yâ ni). Ala te nyama ti ambarata na ala nyon ngu ti me ti wali mbarata. Biani, ala mu ambarata teti a-offrande so a zö na wâ. Tongana mbeni walombe ti aScythe akui, a fâ mbarata ti lo na a lu lo na mbarata ni na agbakuru na bongo kue ti lo na mbeni kota matanga ti lungo kuâ.

Tongana ti so wasungo-mbaï Hérodote atene, aScythe ayeke na angobo ti salango ye so ayeke sioni mingi, so andu salango kusala na abio ti li ti azo so ala fâ tongana akopo ti nyongo na ye. Tongana ala tï na ndo awato ti ala na ngangu, ala fâ ala na a-épée ti wen, akota dö, alikongo, nga na akokora so yanga ni ayeke na aki so asuru tele ti zo.

A Leke Adukua ni Teti Lakue Lakue

A-Scythe asala likundu nga na magie na ala voro wâ nga na mbeni nzapa-mama. (Deutéronome 18:10-12) Ala ba dukua tongana ndo ti duti ti akinda. A mu na sadaka angba na anyama teti kusala so a yeke sala ande na maître so akui. A tene so mosoro na awakua ti da ni ague ti sala kusala na amokonzi ni na peko ti kuâ ti ala. Na yâ dukua ti mbeni gbia, a wara kuâ ti awakua oku so ayeke akoli, so alango na tele ti lo na agere ti ala ayeke na mbage ti maître ni, tongaso ala yeke ndulu ti londo na ti sala akusala ti ala mbeni.

A lu amokonzi na gbâ ti amatabisi, nga na ngoi ti mua ni, aScythe asa mênë ti ala na afâ kuali ti ala. Hérodote asû na mbeti: “Ala fâ mbage ti mê ti ala, ala kio li ti ala, ala suru maboko ti ala na kä, ala suru ndole nga na hon ti ala, na ala kpo maboko ti ala ti koti na akokora.” Nde na so, Ndia so Nzapa amu na azo ti Israël ti oko ngoi ni akomande: “I suru tele ti i na kä teti akinda pepe, na i sala nzoroko na tele ti i pepe.”​—Lévitique 19:28.

A-Scythe azia na peko ti ala a-kurgan saki mingi (ando ti lungo kuâ so a leke ala tongana kete hoto). Aye ti pendere mingi so a wara na yâ ti a-kurgan afa fini ti lâ oko oko ti aScythe. Togbia ti Russie, Pierre ti Kota ato nda ti ro mara ti aye tongaso na ngu 1715, na a lingbi ti ba fadeso aye ti pendere so na yâ ti a-musée na Russie nga na Ukraine. “Akusala ti kode ti anyama” so andu ambarata, angualo, a-faucon, anyau, aze, a-uga, adengbe, a-griffon so li ti ala ayeke ti ndeke, na ala so li ti ala ayeke ti bamara (anyama ti pande so ayeke na tele ti mbeni nyama so ayeke na akpangbi wala pepe me so li ti ala ayeke ti mbeni nyama nde).

A-Scythe na Bible

Bible asala tene polele ti aScythe gi fani oko. E diko na aColossien 3:11: “Na lege ti tene so, Grec na Juif ayeke pepe, zo ti ganza na zo so a fâ lo na ganza pepe ayeke pepe, zo ti ngonda, wala zo ti Scythe, ngba, wala zo senge ayeke pepe; me Christ ayeke ye kue, na Lo yeke na yâ ye kue.” Tongana bazengele Paul, mbeni Chrétien, asû atene so, tene na yanga ti Grec so akiri pekoni na “Scythe” andu, pepe mbeni mara oko, me sioni ti salango ye ti kirikiri ti azo ni. Paul ayeke gboto la ni lê so na gbe ti ngangu ti yingo ti nzoni-kue ti Jéhovah, wala ngangu so asala kusala, même azo tongaso alingbi ti yü zo ti yâ ni so Nzapa ayeda na ni.​—aColossien 3:9, 10.

Ambeni wasenda-mbeso abi bê so iri Ashkenaz so ayeke na Jérémie 51:27 alingbi na iri Ashgouzaï na yanga ti Assyrie, mbeni tene so asala na kusala teti aScythe. Akete tableau so a sû mbeti dä afa peko ti mbele so aScythe ate na azo ti Mannaï ti londo ti ke komandema ti Assyrie na siècle mbasambala K.N.E. Ngoi kete kozoni si Jérémie ato nda ti fa tene ti prophétie, aScythe ayeke londo na akiri na Égypte na lege so ahon na tele ti sese ti Juda na salango sioni oko pepe na azo ni. Tongaso, mingi ti ala so amä lo na fango kozoni tene ti mbeni bira so azo ti banga ayeke ga na ni na ndo Juda adë peut-être kite na dutingo tâ tene ti prophétie ti lo.​—Jérémie 1:13-15.

Ambeni wagingo nda ti Bible abi bê so a sala tene ti aScythe na Jérémie 50:42, so atene: “Ala gbu ngindi na likongo; ala yeke sioni, na ala sala be-nzoni pepe; toto ti yanga ti ala ayeke tongana toto ti kota ngu; ala tambela na ndo ambarata, ala kue ayü ye ti bira tongana zo so ague ti sala bira na mo, O molenge-wali ti Babylone.” Me versê so andu kozoni kue aMède na azo ti Perse, so ahon Babylone na ngangu na ngu 539 K.N.E.

A tene so “sese ti Magog” so a sala tene ni na Ezéchiel achapitre 38 na 39 andu akete mara ti Scythie. Ye oko, “sese ti Magog” asala tene ti mbeni ye na lege ti fä. A ndu biani ando so ayeke ndulu na sese, ando so a tomba Satan na a-ange ti lo dä na peko ti bira so atambela na yayu.​—Apocalypse 12:7-17.

A-Scythe amu mbage ti ala na gango tâ tene ti prophétie ti Nahoum so afa kozoni tingo ti Ninive. (Nahum 1:1, 14) Azo ti Chaldée, aScythe, na aMède afuti na agbu amosoro ti Ninive na ngu 632 K.N.E., ye so aga na tingo ti Kodoro-togbia ti Assyrie.

Mbeni Tingo ti Ndima

A-Scythe aglisa me ngbanga ti nyen? Mbeni kota wasenda-mbeso ti Ukraine atene: “Tâ tene ni ayeke so, e hinga ye oko pepe na ndo ye so asi.” Ambeni abi bê so teti ala ye mingi fini so asi na mosoro, ngangu ti ala akiri na peko, na tongaso, na kozo nga na use siècle K.N.E., ala tï na gbele mbeni fini bungbi ti azo so alondo na Asie na so atambela na ando nde nde: azo ti Sarmatie.

Ambeni nde abi bê so tiri na popo ti akete bungbi ti aScythe ayeke na gunda ti tingo ti ala. Ye oko ambeni zo nde atene so a lingbi ti wara tanga ti aScythe na popo ti azo ti Ossétie ti Caucase. Atä a yeke tongana nyen, azo ti giriri so ahinga ye na ndo ti ala mingi pepe azia si iri ti ala angbâ na yâ mbaï, mbaï so asala si iri Scythe aye ti tene sana.

[Carte na lembeti 24]

(Ti ba tene ni mbilimbili, ba buku ni)

◻ Ngbele Gbata

• Gbata ti laso

Danube

SCYTHIE ← LEGE SO ALA HON DÄ

• Kiev

Dniepr

Dniestr

Ngu Vuko

OSSÉTIE

Ahoto ti Caucase

Ngu ti Caspienne

ASSYRIE ← ALEGE TI MUNGO YÂ TI AKODORO

◻ Nineve

Tigre

MÉDIE ← ALEGE TI MUNGO YÂ TI AKODORO

MÉSOPOTAMIE

BABYLONIE ← ALEGE TI MUNGO YÂ TI AKODORO

◻ Babylone

Euphrate

KODORO-TOGBIA TI PERSE

◻ Suse

Golf ti Perse

PALESTINE

• Beth-Shân (Scythopolis)

ÉGYPTE ← ALEGE TI MUNGO YÂ TI AKODORO

Nil

Ngu ti Méditerranée

GRÈCE

[Afoto na lembeti 25]

A-Scythe ayeke la ni awalombe

[Lingu ti foto 25]

The State Hermitage Museum, St. Pétersbourg

[Afoto na lembeti 26]

A-Scythe akä akungba ti ala teti akusala ti aGrec so a sala na kode na ala ga azo ti mosoro mingi

[Lingu ti foto]

Na nzobe ti Historic Treasures Museum ti Ukraine, Kiev

    Ambeti na Sango (1997-2025)
    Sigi
    Linda
    • Sango
    • Kangbi ni na mbeni zo
    • Aye so mo ye
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Lege ti sara kua na ni
    • Ye so a yeke sara na asango so mo mû
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Linda
    Kangbi ni na mbeni zo